kafa

8

kafa

Napisano: 30 Apr 2009 21:26

Napisano: 06 Maj 2009 10:20

jos jedna (ovojutarnja) kafa za sorelag



Dopuna: 11 Maj 2009 12:58

KAFA - ZANIMLJIVOSTI



Zanimljivosti o carobnom zrnu kafe





* Prapostojbina kafe nalazila se u Africi, a u Evropu i svijet krenula je preko Arabije. Neki podaci govore da je kafa porijeklom iz danasnje jugozapadne etiopske provincije Kaffe, koja se nalazi jugozapadno od Adis Abebe, juzno od jezera Tana.


* Guverner holandske Indonezije van Horn doneo je kafu (1706.) u Amsterdam, gdje je uzgajana u stakleniku, u vjestackim uslovima.


* Jedan grm kafe stigao je i u Pariz - na poklon francuskom kralju Louisu XIV. Smatrajuci tu biljku dragocijenim raritetom, Louis XIV dao je da se napravi posebna kucica - staklenik u Jardin des plantes.


* Iz jedne jedine stabljike kafe - donesene iz Pariza na Martinique (1723. godine) - za nesto vise od pola vijeka razmnozilo se cak osamnaest miliona stabala kafe!


* Naziv kafa ne potjece od prapostojbine kafe Kaffe, etiopske pokrajine, jer se tamo ta biljka naziva "bun", vec od arapske imenice "qahwe" - cime se imenuje svako pice, biljni napitak, pa cak i vino. Arapska imenica "qahwa" izgovara se kao "kafa", a s vremenom je postala identifikacija samo za napitak od biljke "bun".


* Prva przionica kafe na Balkanu proradila je u Hrvatskoj - u Zagrebu (Franck) - 1892. godine.


* Glavni sastojak kafe - kofein pronasao je njemacki hemicar Runge kojem je Johann Wolfgang Goethe darovao nekoliko zrna kafe. U svojoj laboratoriji Runge je u kafi pronasao bezbojne kristale kofeina. Svako zrno kafe sadrzi kofein, hlorogenske kiseline, glikozide, polisaharide, lipide, trigonelin, aminokiseline, proteine i minerale (kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor i sumpor).


* Kafa na otvorenom brzo "stari" i poprima ukus duhana. Przena kafa na otvorenom moze stajati najduze do nedelju dana, a przena i samljevena - najvise dva do tri dana. Stoga, kafu valja drzati u dobro zatvorenim posudama - sa sto manje vazduha. Za pripremanje kafe najbolje je koristiti netom przenu i samljevenu kafu.


* Vise kafe, a manje vode - daje manju iskoristivost kafe. Normalno je da se na jednu litru vode stavi 50 do 60 grama samljevene kafe. Za jacu - "espresso" kafu - na litru vode stavlja se 100 do 150 grama samljevene kafe. Za "espresso", kafa mora biti sitno samljevena, dok za ostale nacine pripreme tog napitka zrno moze biti samljeveno i krupnije.


Francuski diplomat Talleyrand rekao je da je "kafa dobra kada je crna kao djavo, vrela kao pakao, cista kao andjeo i slatka kao ljubav".





* Rijec kafa potjece od arapskog "kaweh" sto u prijevodu znaci jacina ili snaga.
* Bah je komponovao kantatu "Kafa" u cast ovom napitku. I Betoven je veoma cijenio ovaj napitak.
* Onore de Balzak, francuski knjizevnik, kafu je smatrao vrstom inspiracije i konzumirao je 60 soljica dnevno.
* U svijetu se godisnje popije 400 milijardi soljica kafe.
* Kafa se u pojedinim kulturama smatra za afrodizijak, pa zaljubljeni parovi ispijanju kafe pristupaju kao svojevrsnom ritualu.






Nisam dugo posetila blog o kafi,pa vidim da ste napravili čudo.
@Danka prezentacija o kafi je izuzetna.
@Ljubičasta baš taku kavu pijem,a naravno,uz pućkanje cigaretice,natenane sa uživanjem,al uz malčicke mleka.




za teta danušku Mr. Green

Napisano: 13 Maj 2009 22:42

:Z LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL LOL @ASItaman htedoh da ti reknem kako nemogu da smislim tog matorog cuneta,(nek me izvinu)njegovi poštovaoci,kad na vreme ugledah dole ...[b].za tetka danušku

Ajme šta sad,nevolim ga pa to ti je,al hvala ASI Poljubac Zagrljaj [/b]

Dopuna: 13 Maj 2009 22:50









Evo starih šoljica,pa sad ko ih se seća lepo,al znam da sam počela da pijem kafu baš iz ovakvih šoljica,bio hit,donosile se iz Italije,Čehoslovačke.....

za teta danu Zagrljaj Zagrljaj Zagrljaj


verovali ili ne,hteo sam nadu mamulu da okačim,ali se predomislih i stavih cuneta,ali evo:


smešak E,ovo već može,ma neverovatan si,a i N.Mamula,pa još sa njim,tako mi suprug doneo neki dan upaljač pa ON[na, smešak ]upaljaču,mislim njegova slika. smešak Zagrljaj

Imam i ja još uvek neke prastare, domaće proizvodnje - Zaječar smešak , a sačuvale su se zato što niko više ne pije tako malu kafu.



suptilna ljubičasta dušo, Poljubac o kako me divno vidiš

"... samo se onaj
ko je imun na stvarnost
nikada neće razboleti
od rđe i od venjenja."

Napisano: 20 Maj 2009 23:39





















@sorelag... Embarassed Zagrljaj

Dopuna: 26 Maj 2009 1:19















Napisano: 29 Maj 2009 21:24














Godine 1555. dvojica Sirijaca su prvi put donela kafu u Carigrad. Kafana, kao uslužni objekat u kome se prvobitno pripremala i služila samo kafa, je vremenom postala osobitost socijalne kulture - u njima su se okupljali ljudi i održavali kontakti, igrale razne igre, pio alkohol, pušila opojna sredstva i odmaralo. Na slikama je prikazano kako su izgledale prve kafedžinice. Iz Carigrada je kafa u 17. veku dospela u Mletačku republiku odakle se kafa proširila Evropom. Sve do kraja XVII veka kafa koja se pila po Evropi poticala je iz Jemena. Međutim, zahvaljujući izvanrednim karakteristikama ove biljke kafa se vrlo brzo proširila po svetu i na različitim krajevima sveta počela se uzgajati i kultivisati. Dok je biljka čudotvornih svojstava osvajala svet, turski sultani Selim II i Murat IV su u XVII veku objavili rat kafi - zajedno sa alkoholom, duvanom i opijumom zabranili su konzumiranje kafe. Proglašena je đavoljim napitkom, a uživanje u kafi osuđeno je od strane islamskih vlasti kao “odvraćanje naroda od vere Prorokove.
..

www.grandkafa.rs - Istorija kafe

















Od početka XVIII veka plantaže kafe posredstvom Holanđana počinju da niču najpre na Javi, Baliju i Sumatri. Godine 1714. godine jedno stablo kafe stiglo je u parisku botaničku baštu, odakle će krenuti na Antile i postati rodonačelnik čuvene jamajkanske sorte po imenu “Plava planina” (Blue Mountain). Francuski kapetan Gabrijel de Klije 1723. zasadio je kafu na Martiniku odakle se ona širi po celoj Latinskoj Americi. Prva stabla kafe u Brazilu zasađena su 1727. u oblasti Para (www.grandkafa.rs - Istorija kafe).











Kafa se dobro primila na brazilsko tle, a kada je sredinom XIX veka veoma retka biljna bolest napala plantaže kafe u Severoistočnoj Americi, Brazil je izbio na prvo mesto kao najpoznatiji svetski proizvođač kafe. Tu titulu Brazil je zadržao do danas. Danas, sedam latino-američkih država daje oko 85% svetske proizvodnje kafe, a samo Brazil proizvodi trećinu svetske kafe. Na slici je prikazano branje i utovar kafe u Brazilu.
Branje kafe u Brazilu

U više od 45 zemalja širom sveta kafa se komercijalno uzgaja. Danas, sedam lationoameričkih država daje oko 85 svetske proizvodnje kafe, a samo Brazil proizvodi trećinu svetske kafe (www.grandkafa.rs - Poreklo kafe). Industrija kafe u Brazilu zapošljava više od 5 miliona ljudi te zemlje. Većina njih zaposlena je na poslovima kultivisanja i branja više od 3 milijarde zasada biljaka kafe.[/
color]






















Kafa je tropska biljka koja raste na 600-1800m nadmorske visine. Ono što mi uopšteno zovemo kafa je piće koje je pripremljeno kuvanjem pečenih, mlevenih zrna. Proizvod koji daje biljka kafe ima izgled crvene višnje sa dva semena. Nakon razdvajanja iz voćne pulpe dobijamo zrna koja su opšte poznata kao “zelena zrna” kafe (Buffo and Freire, 2003). Bobice kafe, koje sadrže zelena zrna, su produkti zimzelene biljke iz roda Coffea. Dve najrasprostranjenije vrste su Caffee canephnora (takođe poznata kao Caffe robusta) i Caffee Arabica (www.grandkafa.rs - Vrste kafe).















Dopuna: 29 Maj 2009 22:00

Biljka kafa (lat. Coffea) je rod zimzelenog šiblja ili niskog drveća iz familije lat. Rubiacceae. Lišće je naspramno raspoređeno u tročlane pršljenove, cvetovi su beli, smešteni u pazuhu lista, a plodovi koštunice ili bobice sliče plodu trešnje.

Plod drveta kafe naziva se koštunica ili trešnja i dobija jasnu crvenu boju tek kada potpuno sazri, posle šest do dvanaest meseci, i tada u prečniku meri do 15 milimetara. Spoljašna kožica (exocarp), koja je sjajna i debela, obavija slatku, mesnatu pulpu (mesocarp).

Dva sloja pokrivaju zrno zbog zaštite: deblji, belji sloj, u direktnom kontaktu sa zrnom, pergament (endocarp), i tanki sloj koji se obično naziva srebrna kožica (spermoderm). Svaki plod sadrži dva semena ili zrna. Ravne strane ova dva zrna okrenute su jedna prema drugoj a duboki žleb ide po sredini svakog. Druga strana je ispupčena.

Zrno meri oko 10 mm i teško je oko 0.15 g. Zrna arabike su ravnija, izduženija i njihov središnji žleb je talasast. Razlikuju se u boji od svetlo do tamno zelene sa plavkastom nijansom. Zrna robuste su okruglija, više savijena i njihov žleb ide pravo. Ona su bledo zelena, sa tonom braon ili sive boje (www.grandkafa.rs - Fizičke karakteristike kafe).

Po obliku razlikuju se dva tip zrna kafe (Popov-Raljić i Stojšin, 2007): normalna zrna (zrna sa neznatno spljoštenom jednom stranom), perl zrna (zrna ovalnog oblika).

Rod obuhvata oko 40 vrsta koje rastu paleotropskim oblastima, pretežno u Africi. Tri vrste daju kafu:

* Coffea arabica - koja potiče iz Etiopije, oblasti Kafa, ima cvet podeljen u pet režnjeva i danas se pretežno uzgaja u Brazilu
* Coffea liberica - poreklom iz Liberije i Gvineje, ima cvet koji je podeljen na 6 -8 režnjeva
* Coffea stenophylla - poreklom iz Sijera Leone, ima usko lišće i cvet od 5 - 7 režnjeva
























Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1091 korisnika na forumu :: 45 registrovanih, 9 sakrivenih i 1037 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, antonije64, Areal84, Asparagus, babaroga, bojank, Brana01, Centauro, Chainsaw, darkangel, dijica, Dimitrise93, draganca, FOX, Goran 0000, hologram, ikan, ILGromovnik, janbo, Još malo pa deda, Karla, Krvava Devetka, kybonacci, laurusri, Lieutenant, Luka Blažević, madza, nenad81, oldtimer, pein, radoznao, S2M, saputnik plavetnila, Singidunumac, stegonosa, Toper, vathra, VJ, vladaa012, vladulns, yufighter, Yugol33, zillbg, |_MeD_|, šumar bk2