Ratni film

15

Ratni film

offline
  • Pridružio: 02 Avg 2004
  • Poruke: 1704
  • Gde živiš: U svom mestu

@maha

Mislim da je "Bitka za Moskvu" jedan iz ciklusa filmova "Oslobodjenje", u tom ciklusu bi po mom poznavanju filma trebalo da bude pet filmova, mada sam skorije na jednom forumu nasao da ih ima sest. Kako god, ovaj film bi trebao da bude deo tog ciklusa, mada je moguce da gresim jer sam ove filmove poslednji put gledao pre oko 25. godina (mozda i koja godina vise).



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 30 Okt 2008
  • Poruke: 59
  • Gde živiš: Pozarevac

Kako neko da parira Mostu na reci Kvaj ili filmu Apokalipsa danas, za mene sjajne teme kao introspektivne price Britanaca. Prave most pa ga ruse... Ali odradjeni su vrhunski dok se neke scene u Apokalipsi smatraju za najbolje ratne scene ikada snimljene.

Mozda samo scena probijanja obale Normandije u filmu Spasavanje redova Rajana moze da im se priblizi



offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18437
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Kineski film ''Zbor'' je još jedan od ratnih filmova koji me je učvrstio u ubeđenju da su svi ratni filmovi u suštini duboko anti-ratni. Naravno, pri tom mislim da umetnički vredne filmove a ne na petparačke budalaštine Silvestera Stalonea ili Čaka Norisa. Film je dobio ime prema strojevoj komandi ''Zbor'', presudnoj za život i smrt jedne čete. Četu predvodi kapetan Gu Liu Zidi (različite su verzije u transkripciji) i ona na samom početku filma prolazi kroz krvavo iskušenje tipične gradske zasede gde ostaje bez svog političkog komesara (zastrašujuće uverljiva scena pokidanog tela koje oduva eksplozija topovske granate) , predvođena kapetanom koji je pravi izdanak vojničkog vođe. Izrastao u stroju i prošavši kroz najgora iskušenja, predvodi vojnike koji su spremni da bez pogovora poginu za njega u najkrvavijem ratu - građanskom. Godina je 1947. a takozvani mir koji je posle Drugog sv. rata trajao samo 17 nedelja bespovratno je nestao. Četa odlazi u drugo iskušnje, rat u kome Kina ''nije bila''- na reci Van. Kapetan Gu dobija zadatak da zadrži položaj oslonjen na napušteni rudnik , po svaku cenu sve dok (i ukoliko) ne čuje trubni znak ''Zbor'' koji bi značio povlačenje. Talasi neprijatelja, uključujući tenkove, masakriraju njegovu iskusnu četu koja, bez obzira na hrabrost i pribranost, jednostavno ne može da se održi na tom položaju. Ogluveo od kontuzije topovske granate, Gu ne prihvata tvrdnju da su neki od njegovih vojnika (u razumljivoj, iskonskoj želji da prežive) čuli trubu. Kraj je neminovan. Njegova četa biva uništena , a on jedini preživeli. Slučajnost ili ne, i ta četa je deveta u svome puku! Igrom ratnog slučaja on se, kao zarobljenik u sopstvenoj vojsci (preobučen u neprijateljsku uniformu) spasava i polako dolazi sebi, dokazujući se urođenim herojstvom i talentom vođe.
Rat se završava, a Gu kreće da traži pravdu i dokaže vojnoj birokratiji da je on uopšte postojao. Iz dela filma sa neverovatno uverljivim ratnim scenama (po čemu ga porede sa ''Spasavanjem redova Rajana'', što govori o tome kakva je vrhunska produkcija u pitanju) , prelazimo u mirniji, ali nikako opušteni deo; deset godina kapetan vodi svoj rat posle rata, da bi na kraju uspeo da prođe iskušenja gotovo ravna ratnim (sumnje, prepreke, oportunizam) i da za svoje mrtve drugove (njih 47) izbori poslednju bitku: da budu dostojno sahranjeni sa svim vojnim počastima. Film završava onako kako je i počeo - kontrazumom sa spomenika na kome stoji truba iz koje se nije čuo taj životno očekivani znak - ''Zbor''. Između dva trubna znaka smestili su se život i smrt malih ljudi i njihovog komandira kome niko nije morao da objašnjava šta su to čast, odanost i lojalnost. On se s tim rodio. U jednoj velikoj zemlji, milenijumske tradicije ratovanja, imao je od koga to da stekne.

Kritičari su taj film proglasili prvim kineskim blokbasterom i u pravu su. Sa producentskog stanovišta, niko više neće smeti ni moći da pravi filmove ispod crte koju su postavili autori filma ''Zbor''. Što se mene tiče, jednom mesečno bih ga prikazivao na vojnim školama. Bolje lekcije iz raznog morala i vojničke časti ne bih morao da smišljam. O rekviziti, oružju korišćenom u filmu, materijalno-tehničkim sredstvima, uniformama i uverljivosti njihovog korišćenja, ne vredi trošiti reči. To je još jedna prava škola na filmskom platnu, gde možete sa potpunom sigurnošću da utvrdite autentičnost koriščćenja oznaka, militarija i svega što je deo vizuelnog identiteta vojnika.

PS

Ovaj prikaz postovao sam i na Military formu MC, a s obzirom na to da veći broj sitijevaca ne svraća kod nas (iz razumljivih razloga), hteo sam da i sa članstvom glavnog dela foruma podelim svoje utiske. Ako koga od vas interesuje tematika ratnog filma više nego nekih drugih, slobodan sam da vas pozovem na Military Forum da pogledate topik ''Vojna tehnika i sedma umetnost''. Nadam se da ćemo zadržati vašu pažnju.

offline
  • maha  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 06 Dec 2006
  • Poruke: 1152

Pa Sirius posle ovakvog prikaza...šta dodati. Još uvek nisam gledao film ali sudeći po po opisu kapetana Gu-a možda možemo očekivati još jednog Mel Gibsona (We Were Soldiers) oficira..ratnika..a nadasve karakternog i časnog čoveka koji ne juri za ,,zvezdicama,, već kao najvažnije osim naređenja u prvi plan stavlja i brigu o svojim ljudima. Videćemo!

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18437
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Upravo tako. Na početku filma reditelj ga jednog trenutka predstavlja čak i kao oportunistu. U presudnim trenucima bitke komesar navaljuje da se juriša po svaku cenu, a kapetan to odbija jer je očigledno (ali,ne nama gledaocima tog trenutka) da je reč o samoubilačkom napadu. Do tog trenutka sam bio ubeđen da je komesar glavni junak filma, a da je ovaj smotani kapetan čak i kukavica jer odbija da napadne. Kada komesar gine (u već spomenutoj, uverljivoj sceni kidanja tela ), on juriša i sveti svog saborca, između ostalog ubijajući zarobljenike. Za to biva kažnjavan s tri dana zatvora (!) i onda kreće njegova epopeja. Dopao mi se taj način tretiranja glavnog junaka. Reditelj ne anticipira događaje (što je čest slučaj u našim i ne samo našim filmovima, kada možete po dve - tri scene unapred da kažete šta će se dogoditi), već ih jezikom filma predstavlja; e, to jeste umetnost. Npr: nije se patetično iskoristio crvenim šalom učitelja, novopostavljenog komesara. Očekivao sam da će se taj šal pojaviti prilikom iskopavanja laguma sa telima kapetanovih vojnika, posle deset godina, ali ne. Kostimogaf zna da je šal vunen i da ne bi izdržao probu vremena, ali naočari jesu. To je bilo dovoljno i gledaocu i reditelju. Nema patetike, nema poze. Samo surova realnost. Hrabri i mrtvi.

offline
  • maha  Male
  • Super građanin
  • Pridružio: 06 Dec 2006
  • Poruke: 1152

Pogledajte ''Svolochi'' istinitu priču. Kako su rusi uvežbavali decu kriminalce za diverzantske akcije tokom DS rata šaljući ih u sigurnu smrt. O tome se uopšte ili vrlo malo znalo i pričalo. Vredi videti!

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18437
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Evo nešto šireg prikaza filma ''Svolači'' i nekih razmišljanja izazvanih njegovim gledanjem:

Ogromno iskustvo i akademska škola ruskog filma, kombinovana sa prebogatim fundusima, iskusnim studijima i izvanrednim profesionalcima oduvek nam je darovala izvanredne filmove, posebno one sa ratnom tematikom. Osamdesetih godina, početkom perestojke, ruski ratni film oslobađa se klišea, šablona i uvreženih predstava o ratnom herojizmu, kukavičluku i zvaničnoj istoriji. Usput izranjaju iz ’’bunkera’’ filmovi koji su berlinski zid srušili davno pre pravog rušenja tog zida. Digitalizacijom i dramtičnim pojevtinjenjem produkcijskih uslova iz Rusije nam stižu izvanredni filmovi, takvi kakvih se ne bi zastideo bilo koji holivudski producent; naprotiv – o nekim eksterijerima, kostimu, rekviziti, a posebno glumcima mogu samo da, kako se to u žargonu kaže, sanjaju.

Zašto sam napravio ovakav uvod? Neophodan je da bi se skrenula pažnja na vrednosti filma u ćijem nazivu se nalazi imenica iz slenga – ’’Svolači’’. Kad hoćete nekoga u Rusiji da uvredite, teško da biste morali da tražite goru reč: bitange, besprizornici, gameni, paščad. U Rusiji koja je sebe smatrala najboljom od svih svetova, stotine hiljada dece bez roditelja (koji su pak završavali u gulazima Sibira) lutala su ogromnom zemljom i činila najgnusnije zločine da bi preživeli. Takvu decu NKVD regrutuje i obučava za samoubilačke akcije, kako bi se ’’krvlju iskupili’’. Obučavaju ih profesionalni vojnici po istom principu izabrani - povučeni iz lagera sa obećanjem da će biti rehabilitovani ukoliko dobro urade svoj posao. O takvoj grupi dece govori ovaj film. Da ne bih film prepričavao (najkraće, u dugo pripremanoj akciji od desetoro dece prežive samo dvojica koji se sreću posle upornog traganja, decenijama posle rata), obratio bih vam pažnju na dva detalja: iz tog istog SSSR, stigla nam je Makarenkova ’’Pedagoška poema’’ koja je govorila o socijalizaciji ’’crnih bisera’’ (jedan naš film pod tim nazivom bavio se takvom decom, daleko pre ’’Sivog doma’’), prećutkujući krvavi kraj hiljada dece koja su najpre terana u zločin, a zatim u smrt. Drugi detalj vezan je za očiglednu sličnost metoda rada koji je primenjen u filmu ''Dvanaest žigosanih'', u kome se prikazuje isti metod rada: 12 prevejanih i na smrt osuđenih ubica trenira problematični major radi samoubilačkog napada...Samo što je u tom filmu reč o odraslim, zrelim ljudima, a ne o deci.

Ovaj film kod mene izaziva još jednu asocijaciju. Prošle godine sam kao član stručnog žirija na međunarodnom festivalu savremenog ratnog i patritoskog filma u konkurenciji dokumentarnog filma odgledao i ocenio film ’’Do rata sam bio dete’’ ( До войни я был маленкий) koji su snimili rođeni brat i sestra. Reč je o deci koja su bežala u Prvi svetski rat!! Ponesena idejama, govorima i patriotskom bukom, bežali su od kuća, a istorija im se nije previše nasmešila – naprotiv: ko je preživeo kao ’’topovsko meso’’ najveće klanice, sačekali su ga Staljinovi progoni, Drugi svetski rat i beda trke u naoružanju. ’’Svolači’’ nisu žudeli za ratom niti bežali u njega, ali su i oni dokaz da se deci te ogromne zemlje nisu baš sve karte podelile kako treba.


offline
  • Pridružio: 26 Nov 2008
  • Poruke: 1

da li neko zna gde mogu da se nadju ovi ruski filmovi.milsim bitka za moskvu i ostali iz tog serijala

offline
  • Pridružio: 29 Nov 2008
  • Poruke: 70
  • Gde živiš: Alcatraz-Beograd 011

Hamburger hill-Po istinitom dogadjaju gde su pripadnici 101 Airdorn Divisije /amer/ izginuli na tone u dolini Ashaw,osvajajuci neko brdo...i domaci dokumentarac PAKAO KOSARA,o nato bombardovanju i jednom od najtezih borbi na kranicnom prelazu Rasa Kosares i Maja Glava...i isovesti nasih podoficira i oficira o tom uzasu...

offline
  • Pridružio: 02 Avg 2004
  • Poruke: 1704
  • Gde živiš: U svom mestu

jogurtmen ::Mislim da je "Bitka za Moskvu" jedan iz ciklusa filmova "Oslobodjenje"

Moram da ispravim sam sebe zog ovoga, "Bitka za Moskvu" (Bitva za Moskvu) nije deo ciklusa "Oslobodjenje" vec je poseban film koji je snimljen 1985. Rezirao ga je Juri Ozerov covek koji je rezirao i ciklus "Oslobodjenje". Izvinjavam se svima zbog sirenja laznih informacija Embarassed Wink

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 833 korisnika na forumu :: 37 registrovanih, 5 sakrivenih i 791 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: _Petar, A.R.Chafee.Jr., airsuba, Atomski čoban, babaroga, bojank, CikaKURE, Dorcolac, FileFinder, HogarStrashni, Karla, Krvava Devetka, loon123, Lord Nem, lord sir giga, Metanoja, milenko crazy north, Milometer, Milos82, MilosKop, Misirac, Motocar, nebidrag, nemkea71, nuke92, Panter, pein, procesor, Sirius, Srle993, stagezin, stegonosa, Stoilkovic, tubular, VitezKoja, Yugol33, |_MeD_|