Začini

1

Začini

offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

Začini

Po definiciji začin je sušeno seme, list, voće, korenje, začinske biljke, kora drveta, koji se koriste u prehrambenoj industriji i kulinarstvu, dodaju se jelu, napitcima, u neznatnim nutricionističkim vrednostima i količinama al zbog toga što se unose u organizam u malim količinama ne mogu se nazvati kompletnim zivotnim namirnicama. Začini se u jela, napitke dodaju zarad upotpunjavanja arome, boje, mirisa i ukusa-organoleptičikih osobina. Danas se u začine ubrajaju i sveže voće i povrće - njihov sok, sveže začinske biljke, marinirano korenje, marinirane pečurke...
Začini se koriste od davnina u raznim civilizacijama, i bio im je pridavan veliki značaj, zbog njihovih aromatičnih al i lekovitih svojstava. U prošlim vremenima bili su privilegija bogatih, bili su skupoceni i vredni. Vremenom je začinsko bilje postalo dostupno i ostalom stanovništvu, da bi neke vrste postale ključni simboli pojedinih nacionalnih kuhinja i podneblja.
Hemijski sastav začina je veoma kompleksan, a svaki poseduje neki specifičan i dominantan sastojak.
Najznačajnije komponente hemijskog sastava začina pripadaju grupi isparljivih i čvrstih ulja, smola, estera, fenola, terpena, alkohola, organskih kiselina, alkaloida i jedinjenja sa sumporom. Kao redovni sastojci začina javljaju se i proteini, skrob, šećeri, bojene materije, antioksidansi, vitamini, i veliki broj drugih organskih jedinjenja.
Specifična aroma začina potiče od eteričnih ulja, a oštar i ljut ukus od alkaloida i glukozida i produkata njihove hidrolize.

Postoje tri tipa začina: oni koji menjaju ukus, oni koji menjaju aromu i oni koji menjaju fizičke nadražaje.

Prerada i promet začina
Kao i svi drugi prirodni produkti namenjeni ljudskoj ishrani, moraju se obraditi i oplemeniti za potrošnju. To se obavlja u više faza. Prva faza je čišćenje, tj. uklanjanje svih nečistoća, kao što su pesak, delovi stabljike, prašine, stranih tela, metalnih opiljaka (nastalih primenom poljoprivrednih alatki i mašina), itd.
Dalje metode u postupku su: prosejavanje, otprašivanje, sušenje, ljuštenje, glaziranje, sitnjenje, sortiranje i mlevenje. Mlevenje se obavlja u posebnim mlinovima, po postupku tzv. "hladne meljave" da se eterična ulja kao visokovredni sastojci začina, ne bi izgubili.
Da bi se začini pustili u promet, neophodna su i zakonski obavezna, mikrobiološka i biohemijska ispitivanja u laboratoriji. Prate se rezultati, na eventualno, prisustvo toksičnih supstanci: pesticida, aflatoksina, melanina,itd., kao i moguća mikrobiološka kontaminacija mikroorganizmima. Ovu oblast precizno regulišu propisi ISO i EN, kao i domaća zakonska regulativa.
Zadnja faza je pakovanje začina za dalju distribuciju, što zahteva pravilno odabranu ambalažu, jer začini brzo gube svoju aromatičnost nakon meljave, a osetljivi su na izlaganje dnevnom svetlu i na vlagu. Najbolja ambalaža je porcelanska ili staklena. Prihvatljiva je plastična i neprozirna(koja se može hermetički zatvoriti) ili papirna, ali samo za male količine, koje se nakon otvaranja odmah potroše.

Sveži ili suvi začini
Što se primene začina tiče, uvek treba koristiti sveže ili suve začine, a tek na kraju njihove koncentrate. Da bi dejstvo začina bilo aktivno, začine treba kombinovati, ali tako da jedan bude glavni, a drugi začini da budu dopuna. Dobro začinjenim jelom podrazumeva se dobro odabrana mešavina većeg broja začina u malim količinama. Pri tom jelo treba da bude prijatnog ukusa i mirisa, a da nijedan začin ne prevladava.

Kada se začini dodaju
Takođe je veoma bitno i to kada se koji začin stavlja u jelo. Neki se začini dodaju na početku kuvanja, neki u toku a neki tek na kraju kuvanja.
Na početku kuvanja treba dodati kim, alevu papriku, lovorov list, biber anis (jer sadrže dosta celuloze)
Pred kraj kuvanja treba dodati bosiljak, nanu, majčinu dušicu.
Pred služenje dodati celer, peršun mirođiju, koprivu.
Ovo su uopštena pravila al uvek postoje odstupanja od toga.


Čuvanje
Začine treba čuvati u malim količinama, dobro osušene da se ne ubudjaju I pokvare i držati ih u dobro zatvorenim kutijama ili tamnim teglicama i to na suvom provetrenom mestu. Rok upotrebe treba poštovati jer mogu da izazovu mikrobiotičko kvarenje hrane .
Svojstva začina
Začini mogu da pozitivno utiču na psihofizičko stanje; neki od njih mogu da intenziviraju cirkulaciju i ugreju telo, neki prijatnim mirisom podižu raspoloženje, a neki deluju umirujuće na pojedine organe i nervni sistem.

Začini su neophodni sastojak dijatalne ishrane, jer su moćni stimulatori sa dejstvom na:
- lučenje sokova za varenje (gorki, ljuti, mirišljavi)
- poboljšanja apetita (gorki, ljuti, mirišljavi)
- varenje hrane (gorki, ljuti, mirišljavi)
- iskorišćavanje hranljivih sastojaka (gorki, ljuti, mirišljavi)

Podela začina
Podela začina može da bude prema uzgoju (samonikli ili kultivisani), prema regiji (kontinentalni ili tropski), prema svojstvima (miris ili ukus ili boja), prema nameni (kulinarski ili industrijski), prema vrsti industrije (prehrambeni ili farmaceutski ili kozmetički) itd.
Pravilna primena
Začini koji se koriste u dijetalnoj ishrani su ljuti, kiseli, slatki, slani i gorki. A, njihova pravilna primena zaista može da pomogne u lečenju nekih bolesti:

- poboljšavaju cirkulaciju na oštećenoj sluzokoži (ljuti začini)
- rastvaraju masti i poboljšavaju njihovo varenje (ljuti, muskatni oraščić)
- deluju na rad pljuvačnih žlezda (paprika)
- pospešuju metabolizam (anis, crni luk)
- pojačavaju motoriku žučne kese (ruzmarin, origano)
- deluju na peristaltiku (rad) creva (anis, paprika)
- razbijaju krvne ugruške (biber, čili)
- poboljšavaju rad pankreasa (cimet, lovor)
- rastvaraju sluzi i pomažu njihovo izbacivanje iz tela (cimet)
- smanjuju bolove kod zapaljenskih porcesa na zglobovima (cimet, đumbir, ljute papričice)
- poboljšavaju dijurezu (list peršuna i celera)

Sveži začini i oni bogati eteričnim uljima imaju:
- antibakterisjko dejstvo (crni luk, beli luk, cimet, majčina dušica, list peršuna i celera)
- antiseptično (muskatni oraščić, lovor, bosiljak, ren, beli luk)
- deluju protiv crevnih parazita (beli luk, bosiljak, čili)

Pored toga mnogi sastojci iz začina su snažni antioksidansi (đumbir, cimet, nana, biber), a treba istaći da svi začini deluju antikancerogeno.

Karakteristike nekih najčešćih od začina:

Biber - crni i beli biber su proizvodi istoimene biljke. To su bobice sa biberove loze. Razlika je u tome što se crni biber pravi od nedozrelih osušenih bobica, dok se beli biber dobija od zrelog ploda kome se odstranjuje spoljna ljuska. Biber možete koristiti i kao začin za takozvano meze. Odlično se slaže sa tanko sečenim kačkavaljem, ali i suhomesnatim prozvodima poput šunke i pršute.
Muskatni oraščić - još jedan plod zimzelena sa Dalekog Istoka. Sa svojom ljuskom, koristi se kao začin. Izrendan se koristi da se začine poslastice, takodje se njime moze začiniti gulaš ili se dodati u testo za rezance, pa čak i testo za neke vrste hleba.

Cimet
Aromatična kora tropskog cveta crvenkaste boje, prijatnog mirisa i ukusa. Osušena kora cimeta ili njen prah upotrebljava se kao dodatak slatkim testima i kolačima, sutlijašu, a na dalekom Istoku stavljaju ga i u slana jela.

Korijander (Coriandrum sativum)
Ovo je jedna od najstarijih začinskih biljaka, poreklom iz jugoistočne evrope, gde divlje raste, a u Indiji, Kini i Egiptu, gaji se hiljadama godina. Pominje se čak i u bibliji, u knjizi Mojsijevoj. Seme mu je veoma aromatično i koristi se kao dodatak slatkim i slanim jelima, za pripremu likera i kao dodatak za kari mešavine začina. Sveži listovi korijandera koriste se slično kao i lišće peršuna, kao dodartak raznim jelima, ali se kod nas ne mogu nabaviti. Moze se gajiti u saksiji ako se nabavi seme I u našim uslovima.
Kardamon
Koristi se u svim kuhinjama sveta,naročito u indijskoj, gde se upotrebljava za pripremu garam masale, curryja, pilava, brojnih poslastica poput kulfija i čaja.
Kardamon je grmolika biljka koja može narasti 1-3 metra u visinu s grozdovima veličine 20-50 cm. Plod im je svetlozelene ili tamnosmeđe boje, a semenke unutar njih su zelene ili crne boje veličine i teksture zrna bibera. Kardamon je začin koji potiče iz Indije, gde nosi ime "choti elaichi", koristi se u ajurvedskoj medicini pod nazivom "ela".
Kardamom je poreklom iz jugoistočne Azije, gde se i u današnje vreme najviše uzgaja i lako ga se može naći. Zemlje koje su najveći proizvođači kardamona su Indija (obilno raste na obali Malabar), Šri Lanka, Malezija i Papua Nova Gvineja.
Bio je poznat i u Persiji preko koje je pre više od 3000 godina i došao u Europu. Koristili su ga i stari Grci i Rimljani, ali ne za prehranu koliko za izradu parfema.

Mešavina začina od kima, korijandera, cimeta i klinčića može se koristiti prilikom pripreme jela od bundeve ili patlidžana. Pri količinskoj upotrebi kardamoma treba biti pazljiv, jer iako nije zabeleženo toksično delovanje, prevelike doze mogu prouzrokovati uznemirenost, iritaciju probave, a ne preporučuje se ni trudnicama ni dojiljama.

Karadamon se koristi i za pripremu sladoleda od pistaca i badema, kao i kod pripreme čaja.Kardamom pomiešan sa solju, začinom C zajedno s alevom i naribanom koricom limuna koristi se za mariniranje piletine, a kombinaciju belog luka, kima, kardamoma, limunovog soka, soli i paprike s uljem za mariniranje jagnjetine.
Za pečenu jagnjetinu koristiti marinadu od dinstanog luka, belog luka čilija, đumbira, klinčića, kima, kardamoma, cimeta, aleve paprike, limunovog soka i jogurta. Zanimljivost ove marinade je i u tome da polovinu mozemo koristiti za mariniranje, a polovinu za posluživanje uz pečenje. Za egzotičnu notu toplih napitaka moze se dodati kardamon čaju, kafi i kuvanom vinu.

Đumbir - drugi naziv ovog začina je idjirot . Donet je iz tropskih krajeva, a kuvari u zemljama Zapada ga zovu space potato zbog njegovog čudnog oblika. Skoro svako jelo u koje se stavlja kari sos može biti začinjeno sa malo đumbira.
Moze se koristiti protiv prehlade, kad se malo mlevenog suvog djumbira pomeša sa čajem ili kuvanim vinom.
Karanfilić - donet je iz Indonezije, koja je i danas najveći izvoznik ovog začina. Pored toga što se koristi zimi za spravljanje kuvanog vina sa šećerom, karanfilić se pokazao i kao odličan začin za mesa sa roštilja, a najbolje se slaže sa tanko sečenom šunkom.
Kari - skoro nezaobilazni začin pakistanske i indijske kuhinje. U prevodu na Srpski jezik reč kari, nećete verovati znači začin. Kari pomaže vašem mozgu da radi brže, zato ga ne štedite. Najobičnija čorba od paradajiza iz kesice, može drastično kvalitetnije da promeni ukus ako u lonac dodate dve kašike karija i kašičicu mente po skidanju sa vatre.
Kari je veoma pikantan indijski začin u prahu, kombinovan od raznih sastojaka. Samo u Americi postoji više od 200 vrsta karija, od najblažeg do najljućeg. Može se koristiti za gotovo sva jela od mesa i povrća, kao dodatak supama, pirinču i sl. Kari koji se prodaje u evropi uglavnom je blaži i manje ljut.

Recept za pravljenje karija:
U pleh staviti 5 štapića cimeta, šolju semena kardamoma, pola šolje karanfilića, pola šolje kima, 4 kašike semena korijandera, pola šolje crnog bibera, pa sve to peći u rerni na 100 stepeni oko pola sata. Povremeno sve promešati i prekontrolisati jer začini ne smeju da dobiju smeđu boji i da zagore. Kada je sve pečeno izvaditi, stapić cimeta istucajti, a zatim sve samleti u manjim količinama u mlinu za kafu tako da se dobije fini prah. Čuvati dobro zatvoreno u staklenoj ili limenoj posudi.

Šafran
je livadska biljka iz porodice perunika. Za začin se koriste vrškovi tučka (stigme). Svaki cvet ima samo tri vlaknasta tamnonarandžasta tučka. Šafran je intenzivno mirisan, blago gorkastog okusa, intenzivne narandžaste boje. Pravi šafran je tamnonarandžaste boje, bez beličastih vlakana. Dobar je antiinflamatorik, citotoksik i antigenotoksik, afrodizijak, karminativ, ekspektorans, sedativ, stimulant.
Šafran je najskuplji začin na svetu, jer je potrebno 75.000 cvetova da bi se dobilo pola kilograma praha. Kvalitet šafrana se procenjuje prema njegovoj moći bojenja jela. Jača mogućnost otpuštanja boje znači i veći kvalitet začina. Šafran se svrstava u četiri kategorije kvaliteta: Mancha šafran se odlikuje izrazito crvenom bojom; smatra se najkvalitetnijim na tržištu; Coupe je izuzetno redak i nema ga u prodaji u nekim značajnijim količinama; Rio i Sierra šafrani su svetlije boje, slabije arome i ukusa, pa su stoga manje cenjeni. Danas se šafran, uglavnom, koristi u kulinarstvu. Često je nazivan “kraljem začina”, a njegova jedinstvena aroma određuje pikantan ukus tradicionalne španske paelleiz Valencije, talijanskogrižota, jela od jagnjetine i piletine, francuske riblje čorbe, indijskih slatkih sosova i dr. Šafran se stavlja i u domaće rezance tako daje jako zutu boju…

Peršun – univerzalni začin
Peršun ide u svako jelo. Ovaj začin obiluje gvožđem, nema visoko-kaloričnu vrednost ali je zato izuzetno bogat mineralima i vitaminima. Bogat je provitaminom A, vitaminima grupe B, retkim vitaminom B12 ( koji je značajan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca) i vitaminom C. Ništa manje nije važno ni bogatstvo peršuna mineralnim sastojcima. U 100 grama peršunovog lista ima oko 1630 miligrama minerala, od čega polovinu zauzima visokovredan kalijum. Tome treba dodati i značajno prisustvo kalcijuma, mangana, magnezijuma i bakra. Peršunov list je izuzetno delotvoran kao sredstvo koje podstiče izlučivanje štetnih materija iz organizma, a povoljno utiče na cirkulaciju i uopšte srčane smetnje.

Neki začini i jela u kojima se koriste:

Beli luk: za jela od povrća, mesa, marinade.
Biber-crni, beli, zeleni (mleveni ili u zrnu) za sva jela, mesa, povrće, zimnice
Bosiljak (svez ili suvi) jela od povrća, pasulj, paradajz, boranija-grašak, pice, lazanje, riba, marinade, čorbe
Celer: svez ili sušen, koristi se za čorbe, supe, namaze…
Čili: za specijalitete egzotičnih kuhinja, čorbe, sosove
Ćumbir: za pečurke, meso, povrće, kolače, čaj
Estragon: za salete, ribu, piletinu, supe, sosove
Kapar: dodatak toplim jelima, ribi iz konzerve, mariniran, neizostavni u italijanskoj I španskoj kuhinji
Kapar: za divljač, sosove, salate, gulaš
Kari: jela od pirindža, belog mesa, sosove, marinade, čorbe
Kim: peciva, pasulj, salate, pite
Komorač-divlja mirodjija: za variva, povrće
Lovor: za jela od mesa, povrća, gulaše, čorbe
Menta: ovčetina, marinade, pasulj
Mirodjija: za salate, sosove, namaze, grašak, marinade
Origano: za jela iz mediteranske kuhinje
Peršun: svez ili sušen koristi se za sva jela, supe, čorbe,variva..
Ruzmarin: za pečeno meso, ribu, pasulj
Susam: za salate, namaze, peciva, pite, čorbe
Timijan-majčina dušica: za dinstano I pečeno meso, čorbe, variva, salate
Vlašac-sušeni: za krompir čorbe, omlete, supe, salate, namaze

Začini za kolače : cimet, muskatni orah, rogač, vanilla, kakao, mak, karanfilić, anis, korijander, kardamon, ćumbir

Neki od izvora:
http://www.svet-zacina.com/
http://www.tehnologijahrane.com/knjiga/svojstva-proizvodnja-i-promet-zacina
http://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_za%C4%8Dina
http://www.zacini.net/
http://www.stil-magazin.com/clanak/broj-99-17-novembar-2008/miris-ukus-i-lek



















Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • vagabundo :)
  • Pridružio: 12 Jan 2011
  • Poruke: 1409
  • Gde živiš: Somewhere in the middle of nowhere :D

obozavam zacine jer dodaju posebnu aromu jelu, pojacavaj ili cak menjaju njegov ukus

nego jedan mali savet : nemoj vise da postavljas ovako opsirne textove . Ja inace volim da citam sve moguce al ovo mi je predugacko .



offline
  • mcrule  Male
  • Legendarni građanin
  • Michael
  • Spy[Covert OPS], Gathering Intel/Info & The Ultimate Like Master[@ MyCity]
  • Pridružio: 21 Feb 2010
  • Poruke: 16934
  • Gde živiš: 43.6426°N 79.3871°W

Immortal^^ ::
nego jedan mali savet : nemoj vise da postavljas ovako opsirne textove . Ja inace volim da citam sve moguce al ovo mi je predugacko .


Neka, neka, ima ko ce citati. Smajli



@ Natrix, svaka cast za temu i ovako opsiran text uz popratne slike. Zagrljaj



...Sve u svemu, zacin C. Mr. Green
Laughing

offline
  • Pridružio: 10 Okt 2011
  • Poruke: 212

Pica je daleko bolja ako u nju ide svjez bosiljak ili origano!

Ako nekog interesuje kako se gaji bosiljak u kucnim uslovima neka pogleda:
http://www.dobrajela.com/index.php?option=com_cont.....&Itemid=40

offline
  • Pridružio: 15 Avg 2012
  • Poruke: 51

Ne mogu shvatit da ljudi koriste neke začine.. xD
Inače, ja sam ljubitelj začina..koristim ih u svakom obroku

offline
  • Pridružio: 29 Nov 2012
  • Poruke: 368

Tema je odlična.Uvek sam imao problema sa ukućanima oko začina.Ja ih koristim u normalnim količinama,ali oni ne vole ni jedan...neverovatno!



KIM - najstariji upotrebljavan začin u Evropi.Koliko je bio cenjen pokazuje jedan istorijski podatak iz VIII veka.Franački i langobardijski kralj i rimski car Karlo Veliki,izdao je pismenu naredbu da se kim mora gajiti na carskim imanjima.Koristio se kao začin za svinjsko i guščje meso,kiseli kupus,gulaš,čorbe,hleb,kuvanu jagnjetinu,namaze od sira i sosove.

Dobro ide uz voće,naročito pečene jabuke.

Etarsko ulje iz kima dodatak je alkoholnih pića,nemačkih likera kimel i akvavit.



offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

da dignem moju staru temu iz pepela,
kad su mi već začini vrlo bitni u kulinarstvu....

jedna ideja koja se moze spremiti pred praznike, jeftinija varijanta nego kupovna, jer je kućna radinost, spremano više puta.

Feta u začinima i maslinovom ulju:



potrebna je najbolje ako moze staklena posuda:
feta sir iseckana na kockice
začini /biber u zrnu, ruzmarin, origano, bosiljak, beli luk, lovorov list, malo začina c, ili već po izboru
sve se zalije maslinovim uljem i suncokretovim pomešano i drzi tako neko vreme da se sastojci upiju, uglavnom ide kao predjelo ili uz crno vino...

offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

Kandirane ljubičice


Da ne miriše samo Darelov Aleksandrijski kvartet na njih... Mr. Green

Još u srednjem veku su ušećereni cvetovi bili cenjeni među pripadnicima višeg društvenog sloja. Kandirane ljubičice mogu se jesti same ili koristiti kao dekoracija za kolače i torte.
Sastojci: 300 gr šećera, 125 dl vode, 50 cvetova ljubičice /posao oko njih je pipav jer su same po sebi nezno cveće/
Šećer rastvoriti u vreloj vodi, potopiti ljubičice i ostaviti ih da stoje ceo dan, pazljivo ih izvaditi na pek papir i ostaviti da se osuše.


slika je i recept skinuta sa neta, jer ja ih davno pravih, i nemam zabelezeno



od cvetova jestivi su još dan i noć, listovi ruze, od kojih se moze praviti i slatko, cvet bundeve pohovan, bagrem, neven, cvetići lavande koji se mogu stavljati u sladoled i kolače
i još po neki ne mogu da se setim sad

/..../

offline
  • Pridružio: 29 Nov 2012
  • Poruke: 368



Sklad povrća i začina

ARTIČOKE - beli luk, limun, buter, origano

AVOKADO - kumin, limun, grejpfrut, ljuta aleva paprika, limeta, origano, pomorandža

BABURE - beli luk, kapar, maslinovo ulje, timijan, usoljene masline, balzamiko sirće, đumbir, sos od soje, kumin, ljuta aleva paprika



BAMIJA - mažuran ili origano, timijan, paradajz, limun

BORANIJA - sos od soje, beli luk, seme susama

BELA REPA - kruške, jabuke, limun, med, orasi

BROKOLI - pomorandža, beli luk, grejpfrut, tamno ulje od susama, sos od soje, senf i majonez

CELER - origano, beli luk, sos od soje, tamno ulje od susama

CVEKLA - limun, mirođija, jabuke, ruzmarin, balzamiko sirće, pikan-orasi

GRAŠAK - nana, seme susama, tamno ulje od susama

KARFIOL - prah karija, mešavina majoneza i senfa, bosiljak

KOMORAČ - parmezan, paradajz, lovorov list

KRASTAVAC - šećer i sirće, mirođija, seme susama, sos od soje

KROMPIR - pečene paprike, vlašac, jogurt, beli luk, ruzmarin, kari

KUKURUZ - puter, bosiljak, ljuta aleva paprika

KUPUS - beli luk, šećer i sirće, tamno ulje os susama, soja sos, seme kima, đumbir, jabuke

PARADAJZ - beli luk, bosiljak, balzamiko sirće, origano, parmezan

PAŠKANAT - timijan

PASULJ - limun, paškanat, maslinovo ulje, sos od soje, seme susama, azijski crni pasulj

PEČURKE - mladi crni luk, balzamiko sirće, vlašac, timijan, paškanat

PLAVI PATLIDŽAN - paradajz, beli luk, bosiljak, ljuti umak, ulje od susama

PROKELJ - senf, mladi crni luk, vlašac

ŠARGAREPA - kari, citrus, med, đumbir, mirođija, limun, malinovo sirće

SPANAĆ - beli luk, suvo grožđe, paprike, sos od soje, morska so

ŠPARGLE - senf, mirođija, limun, tamno ulje od susama, kapar, soja sos, parmezan

ZELENO LISNATO POVRĆE - mirođija, beli luk, seme bora, seme susama, mladi crni luk, suvo grožđe, citrus

offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

Slatki začini,
al koji se odavo ne koriste samo za spremanje poslastica, već i čorbi, jela i od povrća i od mesa, i u takvim kombinacijama se uglavnom najviše koriste na istoku...


Cimet
Jedan od najstarijih začina na svetu. U prometu se javlja u štapićima i prahu.
Kao začin se čuva u staklenoj ambalazi, na suvom i tamnom mestu. Cimet je izvor mangana, gvožđa, kalcijuma, bakra i cinka, a od vitamina sadrži vitamin C, K, B6 i B2.
Cimet nije samo začin koji se dodaje u poslastice već moze i u čorbe, kaše, napitke, jela od mesa..
Ima lekovita dejstva u slučaju dijabetesa, holesterola, za opuštanje, i deluje kao fungicid i protivupalno.
Etarska ulja koja sadrzi mogu delovati antimikrobno, pa se moze koristiti kao alternativni konzervans..

Anis
Začinska biljka anis (Pimpinella anisum), kod nas nedovoljno zastupljena, obilato se koristi u Španiji, Italiji, Grčkoj, Bugarskoj i Rusiji. Za anis su znali još drevni Egipćani pre tri i po hiljade godina. U antičko doba u Grčkoj je korišćen za aromatizaciju vina, a potom su ga Rimljani preneli u Toskanu, odakle se dalje širio po Evropi.
Anis se danas najviše koristi kao začin za kolače, pecivo i hleb. U nekim krajevima sa anisom se začinjavaju sosovi, variva i salate. Pekmez i kompot od šljiva takođe dobija posebnu aromu ako se začini anisom. Anis se dosta koristi i u industriji kolača i slatkiša, kozmetičkih proizvoda i kod proizvodnje likera. U svetu postoje likeri i rakije sa mirisom anisa.
Mleveni anis brzo gubi miris i ukus pa ga treba mleti neposredno pre upotrebe.



Karanfilić
Karanfilić ili klinčić u našem narodu. Plod biljke je jakog karakterističnog mirisa, uspeva u tropsko-morskim krajevima, koristi se u istočnjačkoj kuhinji najviše, kod nas se koristi za bolji ukus čaja, i kuvanog vina, i kolače ili crvena mesa.
Bogat je mineralima i vitaminima i lekovit - kao analgetik, antiseptik i antioksidans.


Vanila
Slatki začin za kolače, napitke, sladoled, čokolade, vrlo skup i jedan od omiljenih slatkih začina. Dobija se iz mahune orhideje penjačice koja uspeva u tropskim šumama amerike. Moze se koristi u prahu ili kao mahuna. Kad se mahuna stavi u prah ili običan šećer dobiće njen miris i ukus.
Vanila ima i lekovita dejstva, atioksidans je, koristi se kod problema sa kožom, varenjem, kod stresa, a njen miris ima opuštajuće dejstvo pa se koristi kao aroma kod mirišljavih štapića i sveća..

Muskatni orah
Začin za kolače, ali i za čorbe, i gulaš, specifične arome, i ukusa, poreklom iz indonezije, začin se dobija iz koštice ploda drveta muskatnog oraha. Sadrzi puno etarskih ulja, koristi se protiv gljivičnih infekcija, depresije, problema sa varenjem, problema sa radom srca i izbacivanjem tečnosti. Bogat je mineralima – cink, gvozdje, mangan, magnezijum, kalcijum, kalijum. Kad se konzumira u većim količinama nije dobar, moze izazvati trovanje.
Kao začin u prometu se javlja u prahu i kao ceo oraščić, čuva se na tamnom mestu u staklenoj ambalazi...

Djumbir
Tropska začinska biljka slična trsci poreklom iz Azije. Koristi se njen koren kao začin. Specifičnog je slatko ljutkastog ukusa i sočan i vlaknast, s mirisom koji podseća na limun.
Moze se koristi kao svež i u prahu, moze kao poslastica da se ušećeri.
Ima dosta hranjljiivih i lekovitih sastojaka. Đumbir je dobar antioksidans, a ima i antibakterijsko, antiseptičko, antigljivično, sedativno i antipiretičko dejstvo. Može se koristiti za inhalaciju
Koristi se za spremanje jela od pirindža, soseve, jela od mesa, za napitke, kolače,
Moze se kao prah dodavati čaju ili se čaj moze spremati od svezeg djumbira uz dodatak meda i limuna..


Lavanda
Mediteranska začinska biljka al uspeva i u drugim krajevima. Koristi se za spravljanje sladoleda i poslastica i čaja, za aroma antistres terapiju i spravljanje eteričnih ulja.


anis


karanfilić



cimet


vanila


djumbir


lavanda


sladoled sa ukusom lavande


/.../

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 879 korisnika na forumu :: 42 registrovanih, 4 sakrivenih i 833 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: aleksmajstor, Andrija357, Apok, bladesu, bokisha253, BRATORIII, Cassius Clay, Dimitrije Paunovic, Dimitrise93, DPera, ekser222, FOX, ivan979, ivica976, JOntra, Još malo pa deda, Karla, lord sir giga, mercedesamg, milanovic, milenko crazy north, Milometer, moldway, nemkea71, radoznao, ruger357, sasa87, slonic_tonic, ss10, Steeeefan, suton, Toper, Trpe Grozni, vaso1, VJ, VP6919, YU-UKI, zbazin, zillbg, Zoca, 125, 79693