Pisanje stranih tehnickih izraza

3

Pisanje stranih tehnickih izraza

offline
  • ZoNi  Male
  • Free Your Mind!
  • Pridružio: 26 Feb 2005
  • Poruke: 5757
  • Gde živiš: Singidunum

Ja ne vidim kako se to pisanje stranih tehničkih izraza razlikuje od pisanja stranih izraza. Mislim, Pravopis bi trebalo da bude ipak jedinstven. Pravopis kaže da se u srpskom jeziku strane reči pišu prema izgovoru, a ne u originalu - i nema tu nikakvog razloga za bilo kakve izuzetke!



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 26 Apr 2005
  • Poruke: 1328

Nebi trebalo da se razlikuje ali je neosporno da tehnicki izrazi brze ulaze u upotrebu i da im se srpski teze prilagodjava



offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Citat:ZoNi
Mislim, Pravopis bi trebalo da bude ipak jedinstven. Pravopis kaže da se u srpskom jeziku strane reči pišu prema izgovoru, a ne u originalu - i nema tu nikakvog razloga za bilo kakve izuzetke!



Obećao sam da ću pregledati literaturu koja je meni dostupna, a bavi se ovom problematikom. Bez obzira na upornost i uredjenu sitničavost, nisam, po običaju, odmakao ništa dalje od onoga što je naš dragi Bojan Basic već postovao, niti od onoga što sam već izložio kada je reč o ovoj temi. Na neki način sam time i zadovoljan jer sam se uverio da je ova oblast veoma dobro uredjena našom pravopisnom normom. Napominjem, naš forum svakako nije mesto gde bismo morali da se pozivamo na uskostručne studije i oglede koje može da razume i tumači mali broj ljudi; stoga mi nemojte zameriti što ću svoja zapažanja izložiti u nekolikim crticama za koje se nadam da će biti manje-više svima razumljive i korisne.
-U Pravopisu, odeljak ''Pisanje tudjih reči'' stoji:
''U našem jeziku imamo dve vrste tudjih reči. Jedne od njih smo primili od drugih naroda i prilagodili ih svome jeziku, te ih danas ne osećamo kao tudje. Takve su reči: kralj, breskva, košulja, vitez, čarapa i druge.
U drugu vrstu idu one reči koje se još kao tudjice osećaju. Takve reči treba upotrebljavati samo onda kada za pojmove koji se njima označavaju nemamo dobrih reči u svome jeziku.''
U ovom odeljku Pravopis se bavi rečima iz klasičnih jezika i rečima iz živih stranih jezika. Na početku ovog drugog odeljka stoji sledeće:

'' Zajedničke imenice i pridevi koje smo primili ili koje primamo iz živih stranih jezika u naše jezik ulaze u onom obliku u kojem se čuju i usvajaju, i zato se pišu onako kako se izgovaraju.

Naravno, sada bi najlakše bilo reći - ''i to je to'' jer na sledećih dvadesetak stranica obradjuju se i razlažu finese koje sa stanovišta pomenutog pravila predstavljaju neku vrstu izuzetka. Hteo sam da se uverim kako raščlanjeno izgleda primena tog pravila. U dragocenom ''Srpskom jezičkom priručniku'' (Ivič, Klajn, Pešikan, Brborić) u odeljku ''Transkripcija stranih reči'' (I. Klajn), autor se poziva (a kako drugačije) na istu normu koju sam citirao i, shodno svome enciklopedijskim znanju, navodi mnogo primera za transkripciju stranih imena .
Šta je ovde važno zapaziti? Nigde se ekplicitno ne spominje prevodjenje kao takvo, ali je svuda vidljiv napor da se strane reči prilagode našem jezičkom sistemu kako bi se lakše odomaćile (naveo sam već primere - Vels - a ne Uejlz, Lenjingrad - a ne Linjingrat itd).
U antologijskom časopisu ''Jezik danas'' , glasilu Matice srpske za kulturu usmene i pisane reči, ovim problemom bavili su se mnogi autori. Navodim, kao najinteresantnije:
''Engleska karika u pozajmljivanju egzotizama'' Danka Šipke (broj 11, godina IV, 2000. godine)
-''Predlozi za novi pravopis(1) : ka standardizovanom pisanju anglicizama'' (godina VI, broj 15. iz 2002. god)
-''Predlozi za novi pravopis(2) : ka standardizovanom pisanju anglicizama'' (godina VI, broj 16. iz 2002. god).

Izvesno je da nema potrebe da vam ''postujem'' sve tekstove jer će vas dovesti na isti početak- normu i ono tumačenje koje je Bojan logički sažeo.
Dakle, piši kao što govoriš, ali to smo znali. Šta još znamo?
-Kada nema odgovarajuće naše reči, ne treba je na silu 'praviti'' već stranu reč transkribovati prema poznatim načelima.
-Ako vam se upotreba neke strane reči učini rogobatna onda se ta reč može staviti i pod navodnike ( ''postovao'' sam temu)
-Strana reč ili tehnički izraz može se i opisno predstaviti (softver - deo računara koji se bavi, itd...izraz nastao spajanjem, opet itd). Na taj način autor daje sebi slobodu da tu reč dalje u tekstu legitimno koristi, obavezujući čitaoca da pažljivo prati štivo.
-Svaka nauka, sa svojim glavnim i pomoćnim disciplinama, ima svoj jezik i izraze koje nema potrebe da posebno prevodi kada su upotrebljeni u ''porodičnom krugu'', odnosno u stručnim raspravama.
-Naravno, ali naravno, da sve ovo navedeno nikoga ne sprečava da sam zaroni u prevodilačku veštinu i otkrije odgovarajući izraz na našem jeziku.

Nadam se da vam ne smeta što je post nešto duži, no obećao sam na početku teme da ću se potruditi da sebe i vas uverim u valjanost metodologije koju treba primeniti.

offline
  • Pridružio: 12 Feb 2007
  • Poruke: 1239

Zanimljivo.

@ Sirius

Sad kad bi svako za određeni tehnički izraz dao svoj prevod nastala bi pava zbrka.

Ipak bi SANU ili Matica Srpska ili neko drugo telo trebalo da standardizuje prevod ovakvih izraza.

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Wisdomseeker ::Zanimljivo.

@ Sirius

Sad kad bi svako za određeni tehnički izraz dao svoj prevod nastala bi pava zbrka.

Ipak bi SANU ili Matica Srpska ili neko drugo telo trebalo da standardizuje prevod ovakvih izraza.


Naravno da nisam to mislio , a nisam ni tako pojednostavljeno rekao, čini mi se Wink Obrati pažnju na finesu: ''Nikoga ne sprečava da sam zaroni...''.
Ako si sve drugo što sam napisao razumeo, onda sam dužan da i ovaj detalj pojasnim do kraja:
Prevodjenje nije ''sudjeno'' ili dozvoljeno samo školovanim ili ovllašćenim prevodiocima. Veoma lako može da se dogodi da pravi prevod ponudi neko iz prakse (evo ti primer Bobijeve rasprave o imenici sample i izvedenoj glagolskoj imenici semplovanje; usput - ona već time što je doživela transformaciju od imenice u glagolsku imenicu teži da se ''posrbi''.
Ponoviću: ako neko ima znanja, talenta i posvećenosti da se pozabavi prevodom stranih reči i izraza (kao što se mi sada ''bahćemo'' upravo ovom temom i na taj način dajemo svoj doprinos) tu ne može biti ništa loše - naprotiv. Siguran sam da bi neki knjiški prevodilac znatiželjno saslušao bilo kog okorelog ''hakera'' i pokupio od njega poneku caku Wink

Inače, potpuno sam saglasan da ovim problemom treba da se pozabave svi relevantni činioci (kako se to administrativno kaže) , a najpre Odbor za standardizaciju jezika. Seti se da sam več u nekom od postova primetio da hakerski žargon mnogo žilavije, brže i efikasnije osvaja naš jezički prostor. Može se veoma lako dogoditi da naše umne, sede glave budu stavljene pred svršen čin da ozvaniče novonastalo stanje, no neće ni to biti prvi put. Eto, recimo - niko se više ozbiljno ne buni na pomen reči kompjuter.

offline
  • Pridružio: 12 Feb 2007
  • Poruke: 1239

Žalosno, ali istinito.

offline
  • Pridružio: 27 Jun 2006
  • Poruke: 695
  • Gde živiš: Beograd

A sto je problem reci "cvrsti disk". To ako je neko navikao da upotrebljava hard ne znaci da je ovo lose.
Zbog cega tacno nekome smeta ili misli da je neodgovarajuce napraviti ovu zamenu kad zamena nije donela komplikovano izgovaranje, njegovo produzavanje ili kovanje neke nove, srpskom jeziku, neprirodne reci?

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Ovim primerom definitnivno bismo načeli prevodilačke probleme (a tema je, da podsetim, pisanje stranih reči i izraza). U konkretnom slučaju značenja prideva čvrst u srpskom i hard u engleskom nisu ista. Otvori Cambridge Advanced Learner's Dictionnary pa ćeš sa prefiksom hard naći tridesetak sinonima. Onda uzmi naš rečnik pa isto to uradi sa pridevom čvrst...Onda uporedi rezultate.

offline
  • ZoNi  Male
  • Free Your Mind!
  • Pridružio: 26 Feb 2005
  • Poruke: 5757
  • Gde živiš: Singidunum

SYSTEMS ::A sto je problem reci "cvrsti disk".
cvrsti disk? to je sadasnji hard disk? ili CD? DVD? ZIP disk? Svi su oni prilicno cvrsti... nepotrebnim prevodjenjem i koriscenjem samo postojecih reci za imenovanje do sada nepostojecih stvari, mi slabimo i osiromasujemo svoj jezik!

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1427 korisnika na forumu :: 40 registrovanih, 9 sakrivenih i 1378 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., Ageofloneliness, antonije64, Apok, Brana01, CikaKURE, cuculo, Dorcolac, draganca, Dukelander, dzoni19, Georgius, gmlale, janbo, ladro, lord sir giga, Lošmi, Lucije Kvint, Luka Blažević, Magistar78, Mcdado, mercedesamg, Metanoja, milimoj, Milometer, Misirac, Mixelotti, mocnijogurt, naki011, Nemanja.M, Ripanjac, Srle993, Stanlio, stegonosa, Toper, Vlad000, Vlada1389, vladulns, yrraf, zlaya011