Stres i zdravlje

Stres i zdravlje

offline
  • DR  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 08 Okt 2004
  • Poruke: 5450
  • Gde živiš: Beograd

Za mnoge od nas život je teži i nesigurniji nego što je bio pre 10, 20 ili 30 godina. Ako tokom odrastanja savladamo da živimo u takvim očekivanjima, generalno život postaje iz decenije u deceniju bolji uprkos stalnom strahu od gubitka posla, stalnih prihoda, prspektive, lošeg stanja u zdravstvu i sl. Nesigurnost i bespomoćnost su glavni uzroci stresa te nije iznenađujuce da je većina od nas upravo time opterećena.



Nesumnjivo neophodno je pozabaviti se konkretnim uzrocima stresa, terapije poput refleksologije mogu biti od velike pomoći. Refleksologia ublažuje simptome dajući nam snage da se suočimo sa problemima. Veruje se da tretmani oslobađaju poremećeni protok životne ili vitalne energije kroz telo, koje je nastalo usled negativnog emotivnog uticaja. Uspešan tretman refleksologije dovodi do prijatnog osećaja duboke opuštenosti oslobađajuci telo stanja psiho-fizičke napetosti. Mišići se opuštaju te krv slobodnije cirkuliše, snabdevajući hranjivim materijama sve ćelije organizma.



Tretmanom refleksologije, terapeut vrši lagani pritisak na precizno određene refleksne tačke, na stopalima, pri čemu se otklanja nastali “stres” tj.napetost što podstiče jačanje telesnog imunološkog sistema. Kineska tradicionalna medicina polazi od stava da je svaka emocija povezana sa jednim organom našeg tela; emocija može dakle da afektira rad određenog organa i njegovog meridijana. Strah,na primer utiče na rad bubrega. Strah se može manifestovati od neprijatnog osećanja plašljivosti do osećaja uznemirenosti i anksioznosti usled gubitka samopouzdanja. Simptomi straha su “lupanje“ srca, suva usta a kod dece mokrenje u postelji.



U kineskoj medicini navedeni simptomi se posmatraju kao posledica oslabljene energija bubrega te se ovakvi poremećaji tretiraju radom na meridijanu bubrega,umesto lečenjem hemijskim medikamentima. Dubok osećaj žalosti se vezuje za pluća a preko njih i za srce. Osećaj brige i zabrinutosti takođe smanjuje energiju pluća prouzrokovajući osećaj anksioznosti i otežanog disanja. Premor opterećuje slezinu umanjujući njenu sposobnost održavanja sistema za varenje u optimalnom stanju. Ljutina može prouzrokovati višak energije u jetri i kao posledica dolazi do glavobolje i vrtoglavice. Prijatne emocije ,npr. osećaj zadovoljstva i sreće su dobre za telo i psihu ali istovremeno ukoliko su suviše intenzivne mogu delovati preterano stimulativno na srce prouzrokovajući nesanicu i uznemirenost.



Dakle,zlatno pravilo istočne medicine – umerenost u svemu.


TATJANA LAZAROV

DIPLOMIRANI REFLEKSOLOG



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • zo 
  • Građanin
  • Pridružio: 31 Mar 2005
  • Poruke: 134

Stresne reakcije i utjecaj stresa na zdravlje

Postoje tri oblika mehanizama reakcije na stres: kratkoročna, tzv. "bori se ili bježi" (od engl. fight-or-flight) reakcija; dugoročna reakcija zvana opći adaptacijski sindrom, te način na koji razmišljamo i interpretiramo situacije u kojima se nalazimo.
Kratkoročna, "fight-or-flight" reakcija javlja se kad smo suočeni s nekom neposrednom prijetnjom ili stresnom situacijom, poput izbjegavanja prometne nesreće ili svađe s prijateljem ili suradnikom. Organizam u tim trenucima odgovara na prijetnju izlučivanjem kemikalija i hormona koji tijelo stavljaju u stanje uzbune i spremno za akciju. Spomenuti hormoni, primjerice, omogućuju da brže trčimo ili da pružimo snažniji otpor. Povećavaju brzinu rada srca, pojačavaju znojenje, preusmjeravaju krv s površine kože i tako smanjuju gubitak krvi u slučaju ozljede. Sve to značajno poboljšava našu mogućnost preživljavanja po život opasnih stresnih situacija.
Tijelo ostaje u takvom stanju sve dok mozak ne pošalje signal da je spomenuta situacija prošla, čime se prekida proizvodnja kemikalija koje su uzrokovale fizičku reakciju. Potrebno je pola sata do sat vremena kako bi kemikalije napustile organizam. Ova vrsta reakcije može uzrokovati probleme kada se tijelo ne oporavi od stresne situacije. Iz nama još nepoznatih razloga, može se dogoditi da mozak ne pošalje signal da je opasnost prošla ili se pak možete tijekom jednog dana naći u toliko stresnih situacija da ste cijelo vrijeme u stanju stresa.
Iako ovakva "mobilizacija" unutar našeg organizma pomaže preživljavanju, ona može imati i negativne posljedice. Budući da smo u tom stanju uzbuđeni, razdražljivi, osjećamo tjeskobu, to smanjuje našu mogućnost učinkovitog rada s drugim ljudima. Sigurno se pitate zbog čega biste osjećali ovakvu reakciju prilikom rada s drugim ljudima, što ne predstavlja po život opasnu situaciju. Međutim, posljednja istraživanja su pokazala da se upravo ovakva, adrenalinska reakcija javlja čak i u slučajevima kad se suočavamo s nečim neočekivanim.

Dugotrajna reakcija ili opći adaptacijski sindrom, za razliku od kratkoročne reakcije, javlja se kao odgovor na dugotrajno izlaganje uzrocima stresa. Istraživanja su pokazala da, suočeni sa stresom, ljudi reagiraju u tri faze:
- alarmna faza, prilikom koje se javlja reakcija na izvor stresa;
- faza otpora, prilikom koje se otpor prema izvoru stresa povećava što se više tijelo nosi sa stresom i adaptira na njega;
- faza iscrpljenja, nastupa nakon što se iscrpi otpor i organizam počne znatno slabiti.


Na kraju, treći mehanizam reakcije na stres je način na koji razmišljamo i percipiramo svijet oko sebe. Koliko će se netko osjećati stresno uvelike ovisi o njihovom vlastitom mišljenju o tome koliko štete im može učiniti pojedina situacija, te koliko su oni sami sposobni odgovoriti zahtjevima situacije.

----------------------------------------------

Preuzeto sa sajta
plivazdravlje.hr/?section=arhiva&acat=t&cat=t&id=8131&show=1
gde mozete procitati i sledece podnaslove:
- Stresne reakcije i utjecaj stresa na zdravlje;
- Kako se nositi sa stresom?
- Kako prevladati stres?



offline
  • DR  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 08 Okt 2004
  • Poruke: 5450
  • Gde živiš: Beograd

UTVRĐENO KAKO STRES IZAZIVA BOLEST
RTS
Grupa australijskih istraživača saopštila je da je naučno dokazala način na koji stres utiče na ljudsko zdravlje, i to od pojave običnih prehlada do raka.

Istraživači iz Instituta 'Garvan' u Sidneju otkrili su da hormon koji se luči u ljudskom organizmu tokom stresa - neuropeptid Y [NPY] pogađa imunološki sistem i izaziva razne bolesti. Naučnici su, naime, istakli da tokom stresa nervi oslobađaju mnogo NPY-a u krv gde inhibiraju ćelije imunološkog sistema, kao i da je njihov negativni uticaj na krvni pritisak i puls od ranije poznat, ali da će otkriće uticaja na imunološki sistem omogućiti nove načine lečenja nekih bolesti.

Stručnjaci su, takođe, istakli da pomenut proces koji se odvija u organizmu čini ljude osetljivim kada se na primer prehlade ili dobiju grip, pa i kada obole od raka, kao i da su oboljenja - reumatoidni artritis, multipleks skleroza, Kronova bolest i dijabetes takodje povezana sa stresom.

Dopuna: 25 Jan 2006 20:50

Stres usporava razvoj dece


Stres u detinjstvu usporava rast dece, ali utiče i na razvoj inteligencije, pokazalo je istraživanje Instituta Karolinska iz Stokholma.

Vodja istraživanja, dr Skot Montgomeri izjavio je da stretsno kućno okruženje, kao što su česte svadje roditelja ili razvod, ometa proizvodnju hormona rasta. Isto tako, stres bi mogao negativno da utiče i na razvoj oblasti mozga zaduženih za učenje i pamćenje, rekao je on.

Prema nalazima Montgomerijevog tima, deca koja su preniska za svoje godine nekad su sklona da pokažu i slabije rezultate na testovima inteligencije nego njihovi viši vršnjaci. Studijom je bilo obuhvaćeno preko 1.400 britanskih mališana, rodjenih 1970. godine. Meren je njihov rast sa 22 meseca, sa pet godina, a u desetoj godini svi su prošli standardni test inteligencije. Deca koja su sa pet godina bila niža od proseka pokazala su slabije rezultate na testu inteligencije u 10. godini. Drugi faktori, kao što su težina pri rodjenju ili porodični prihodi nisu uticali na rezultate testa.

Jedan od razloga nižeg rasta i slabijih mentalnih sposobnosti mogla bi da bude i neadekvatna ishrana, ali u razvijenoj zemlji, kakva je Britanija, stres može da se smatra verovatnijim rizičnim faktorom, zaključuje švedski tim, uz konstataciju da je "verovatno da srećno detinjstvo podstiče i fizički i inelektualni rast". Ipak, treba imati u vidu da nizak rast ne mora nužno da ima nikakve veze sa inteligencijom, naročito ako su i roditelji deteta niski, odnosno ako je ta osobina stvar genetike, naglašavaju švedski istraživači.
http://www.b92.net/zivot/vesti.php?nav_id=186363

Dopuna: 09 Feb 2006 13:35

Bolesni od brige

Australijski naučnici smatraju da je zaista moguće razboleti se od brige, što objašnjavaju time da se pod stresom oslobađa hormon neuropeptid Y, koji može da oslabi naš imuni sistem i tako omogući nastajanje prehlade, gripa, ili depresije.

Načnici Fabijen Mekej i Herbert Hercog sa instituta Garvan u Sidneju navode da su uspeli da dokažu postojanje veze između mozga i imunog sistema, što bi moglo da doprinese boljem razumevanju međusobnog delovanja stresa i stresom uzrokovanih bolesti.

Tokom stresnog perioda, nervi oslobadjaju velike količine neuropeptida Y koji, kada dospe u krvotok, sprečava normalno funkcionisanje ćelija imunog sistema, objašnjavaju australijski istraživači.

http://www.b92.net/zivot/vesti.php?nav_id=187849

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 803 korisnika na forumu :: 34 registrovanih, 8 sakrivenih i 761 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: ajo baba, Andrija357, Arahne, Areal84, Atomski čoban, Bane san, ccoogg123, dule10savic, Georgius, Još malo pa deda, Kubovac, Mi lao shu, mile23, Milometer, milutin134, MiroslavD, Mixelotti, mrvica78, Nemanja.M, nuke92, powSrb, procesor, raptorsi, Ripanjac, RJ, S2M, ss10, stegonosa, suton, Vlad000, vladetije, x9, zbazin, zziko