|
Neznam dal ste čuli za ovo ovo otkriće bilo bi zanimljivo da bi se to i u stvarnosti ostvarilo
Sad me samo zanima kad će po prvi x ozivjet osobu iz "kliničke smrti"
Više o tome u textu ispod
Bakterija iz Radmanovog laboratorija razvila je sposobnost 'preživjeti smrt'. Pokidao joj je DNA u stotine komadića, od čega bi svaka stanica umrla. Njegova je naučila kako ih složiti natrag.
SPLIT - Skupina znanstvenika pod vodstvom akademika Miroslava Radmana otkrila je mehanizam koji "klinički mrtvoj" stanici bakterije Deinococcus radiodurans omogućuje da "uskrsne" i vrati se u život.
Otkriće prof. Radmana bit će objavljeno 5. listopada u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature.
Deinocccus radiodurans je otkriven prije 50 godina, a prilagođen je uvjetima života u ekstremnim uvjetima. Može preživjeti u pustinjskom pijesku ili kamenim površinama, gdje zbog ekstremne dehidracije i dugotrajnog izlaganja Sunčevom ultraljubičastom zračenju ne može opstati nijedan drugi organizam. Također, može izdržati zračenja i do 5.000 puta veća od onih koja su smrtonosna za ljude.
Miroslav Radman je sa suradnicima, među kojima i tri hrvatske znanstvenice - Ksenijom Zahradka, Deom Slade i Mirjanom Petranović, otkrio da je bakterija Deinococcus radiodurans razvila sposobnost "preživjeti smrt". Naime, ekstremna zračenja i dehidracija pokidaju DNA svake stanice u stotine malih komadića, što je smrt za svaku stanicu. No, jedino je bakterija Deinococcus radiodurans "naučila" kako složiti natrag u korektnom redoslijedu svih stotinjak fragmenata svoje DNA.
Ovo otkriće otvara niz mogućih primjena, od stvaranja novih lijekova do zaštite okoliša, objavio je Mediteranski institut za istraživanje života u Splitu.
Šezdesetdvogodišnji Miroslav Radman jedan je od najuglednijih hrvatskih znanstvenika. Autor je više od 190 radova citiranih oko 15.000 puta. Profesor je medicine na Fakultetu Necker u Parizu, a u Splitu je utemeljio institut MedILS. Član je Francuske akademije znanosti.
Tridesetosmogodišnja Ksenija Zahradka, znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković, prvi je autor, dok je 25-godišnja Dea Slade, koja trenutačno radi doktorat u pariškom laboratoriju prof. Radmana, drugi autor rada koji izlazi u Natureu. Pedesetdevetogodišnja dr. Mirjana Petranović znanstvena je savjetnica i voditeljica Laboratorija za molekularnu mikrobiologiju Instituta Ruđer Bošković.
Preuzeto sa net.hr/znanost/page/2006/09/28/0125006.html
|
