Sigmund Frojd

• 3Ovo se svidja korisnicima: mcrule, helen1, Isidora01
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisacu neke Frojdove stavove i tvrdnje (vi slobodno dopunite) i voleo bih da cujem da li se vi slazete u tome i koje je vase misljenje.


-Frojd je tvrdio postojanje ida, ega i super ega. Id su nase urodjene potrebe i instinkti, super ego ima ulogu da nas ''opominje'' da se ponasamo u skladu sa moralom, a ego se nalazi negde izmedju ida i super ega, i on je centar racionalne svesti. Kad dodje do prevelikog sukoba izmedju ida i super ega, ego ce potisnuti id u podsvesni deo, i mi cemo postpupiti moralno. Potisnuti sadrzaji ne gube svoju efikasnost i idalje uticu na nas zivot na razne skrivene nacine.

-Frojd je tvrdio da su nasa prve seksualne zelje, zelje za nasim rodjiteljima. Ta razmisljanja cesto potisnemo jer nas navode na incest. Edipov kompleks i Elektrin kompleks to objasnjavaju.

-Religija je projekcija oca i njegovih zabrana, sredstvo je da se izbegne zrelost, i nacin da imamo sigurnost koju smo imali u detinjstvu (u detinjstvu nas je cuvao otac, branio nam lose stvari, savetovao nas itd, a kasnije to radi bog).

Toliko za sada, dodajte i vi nesto.
Moje misljenje je da je Frojd potpuno u pravu.

• 2Ovo se svidja korisnicima: mcrule, djordje92sm
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Najvazniji i naj interesantniji pojam kod Freuda je princip ''ugoda-neugoda''.
Cjeli psihicki mehanizam funkcionira sistemom izbjeci neugodu a pribaviti ugodu ili bolje receno otkloniti napetost izazvanu 'neugodom' a pridobiti relaksaciju izazvana 'ugodom'.
Cijelo ponasanje covjeka po psihoanalitickim objasnjenjima je pribavljanje ugodnosti(homeostaze) tako sto se na pravilan nacin rasporedjuje (zadovoljava)nagonska pulzija iz nesvjesne psihe( Id) i pokusa prilagoditi realitetu( vanjskim zahtjevima okruzenja) i sve to uklopiti u zahtjeve Super-ega( nad-ja) ili savjesti. Ja ili Ego je ono sto cini licnost i nosi culni sistem opazanja i centar je svjesnosti.
Iz nesvjesne psihe djeluju ''nagoni'' koji hoce po svaku cijenu zadovoljenje i ne pitaju za moral mjesto i vrijeme.Ovo se zove po Freudu '' primarni proces''. Svijest ili Ego( Ja) nastoji da udovoljava nagonima pustajuci njihovo probijanje u odredjenim kolicinama ali one koje nece dovesti do ugrozavanja licnosti. Najvaznija stvar za zivot je udovoljavanje realitetu ili vanjskom svijetu, a vanjski svijet i ljudi ne trpe necije nagonske pulzije ako one ugrozavaju stabilnost drugih i ako narusavaju drustveni poredak. Ego (Ja) pomocu svijesti vrsi odlaganje ili pomjeranje nagonskih pulzija tako sto razumno nastoji da se prilagodjava vanjskom svijetu. Freud ovo zove '' sekundarni proces''.
Primarnim procesom upravljaju nagoni a sekundarnim razum. Sudar izmedju nagona i vanjskog svijeta cini konflikt i nagoni bivaju potisnuti ili otklanjani pomocu Ega ili njegove '' savjesti'' (Nad-Ja).
Nad-ja cini dio ega i predstavlja kulturni moral ili samoregulator nagonskih pulzija.
Svaki covjek po Freudu od malih nogu mora potiskivati ogroman iznos nagona da bi udovoljio zahtjevima roditelja( odgajatelja) i prilagodjavo se zajednici ili kulturnom miljeu u kome zivi. Kako su nekada roditelji kaznjavali za ovo ili ono sada u licnosti postoji instanca roditelja koj apredstavlja njihov unutrasnji glas, a to je '' savjest'' ili Nad-ja.
Ego ( ja)-svjest se udruzuje sa savjescu-( Nad-ja) i tako tokom zivota otklanjaju nagone iz nesvjesnog ( Id), ali energija tih nagona je jaka i oni ponekad probijaju na povrsinu i destruiraju Ja. Urodjena forma nagona je nagon smrti, agresije , razaranja( thanatos) i nagoni zivota, ljubavi, samoodrzanja( Eros). Organbizacija nagona i njihovo ispoljavanje se razvilo tokom prvih pet godina zivota, tu se nalaze polimorfne nagonske pulzije perverzije udruzene sa destrukcijom. OPne hoce da se po svaku cijenu zadovoljavaju kako bi se rasterecivao njihov napon i egu pribavljala ugoda. Ali te polimorfne perverzije se ne mogu zadovoljavati jer to nije dozvoljeno( savjest),moral, pa se moraju potiskivati. Sudar tih nagona sa potiskivajucim faktorom cini licnost ili ''karakter''. Karakter je nacin kako se izaslo na kraj sa nagonskim pulzijama i nacin kako se otklanjaju ti nagoni i nacin kako se prilagodjava spoljnom svijetu. Karakter je formacija licnosti koja ima uzroke u djetinjstvu i nastaje kao posljedica frustracije jednog ili vise nagona tokom odrastanja.
Po Freudu cijelo ljudsko ponasanje je determinisano nesvjesnim zeljama, strahovima, htjenjima a svijest tu vrlo malo ima ucesca.
Freud kaze da zdrava licnost moze'' sublimirati'' nagone nesvjesnog i tako adekvatno ziviti u drustvu prilagodjeno. Sublimacija nagona je svijesni proces zadovoljenja tih nagona kroz zamjenske ciljeve. Sa pravih nagonskih ciljeva se pomjera na socijalno prihvatljive zamjenske ciljeve. ( Ako neko ima jake zelje za rezanjem i ubijanjem, onda ta licnost moze biti po zanimanju dobar mesar koji daje drustvu korist. Ako je neko pun agresije , gledanjem sportskog natjecanja mu moze doprinjeti rasterecenju napetosti ili sublimaciju nagona na prihvatljiv nacin. Ako neko ima homoseksualne nagonske elemente onda on moze biti dobar modni kreator ili baletan) Ne shatiti bukvalno,sve je relativno !
Kod onih ljudi kod kojih sublimacija ne uspijeva ti podlijezu potiskivanju nagona ili njihovom izravnom zadovoljenju. Ova prva varijanta vodi u ''neurozu'' i mentalne poremecaje, a druga varijanta vodi u anarhiju ili samopogubljenje drustvenim sankcijama. I jedno i drugo nastaje zbog ''regresije'' vracanjem unazad naspram prilagodjavanja zivotu ili '' progresije'' napredovanjem.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

U ovoj temi sam ne zato što mi je psihologija jača strana nego zato što sve na ovom forumu studiozno čitam, ponekad nešto što ne razumem potkrepim nekom knjigom iz biblioteke ili sa interneta, uglavnom sve me zanima, volim da se edukujem u svakom pravcu.
Nedavno sam dobila knjigu, tj. išla u jednu posetu prijateljici koja je na stolu imala Frojdovu knjigu , ne mogu da se setim naslova i dok je ona završavala tamo neki posao ja sam uzela i pregledala knjigu. I
Zainteresovala me jer je pisana neobično tj. pisani deo pa kao strip oslikano sve što je napisano i veoma me je zainteresovala.
No pošto ju je ona dobila na čitanje ja sam za to kratko vreme prepisala neke zanimljive delove:
MIT O NARCISU

Drevna grčka legenda o divnom mladiću koji se zaljubio u sopstveni lik. Frustriran što nije mogao sebe da poseduje nestao je i pretvorio se u cvet narcisa.3
EGO

Snažan ego je zaštita od bolesti. Medjutim moramo jednom početi da volimo da ne bi smo oboleli. Sigurno ćemo oboleti ako zbog frustriranosti nismo u stanju da volimo.

• 4Ovo se svidja korisnicima: Dusan, ThePhilosopher, g0c47777, mcrule
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Što se tiče mita o Narcisu, moram da citiram autora jednog odličnog bloga (koga ne mrzi da čita: The Second Story Of Echo And Narcissus)
You should take note of this first, easy lesson: if no one ever seems right for you, and then the one person who does seem right doesn't want you, then the problem isn't the person, the problem is you.


A što se Frojda tiče... Sa njim sam zavolela psihologiju, bilo je to prvo psihološko štivo koje sam uzela u ruke, i instant se zaljubila.
Međutim, sada bih volela da istaknem da, kao što svi znate, većina Frojdovih teorija je prevaziđena, jer ne živimo u srednjem veku koji je bio vreme formalne represije seksualnih sloboda, a najgorih bahanalija koje se rade iza zatvorenih vrata. E, a ono drugo što ljudi vole kod Frojda, priča o nesvesnom, nije uopšte njegova. Jeste je popularizovao, ali nije je on smislio. Frojdov doprinos na polju psihologije, osim zbog toga što je okupio oko sebe fantastične učenike, promovisao nauku i prosto bio jedna uticajna figura koja je mnoge inspirisala na to da daju svoj doprinos ovoj nauci, jesu i dve stvari koje je uneo u psihoterapiju. To su:
1. Traganje za smislom simptoma - on je prvi počeo da smatra važnim da se interpretiraju snovi, omaške u govoru, neke histerične konverzivne reakcije... kopao je po jeziku, etimologiji, pokušavao je da rasvetli šta stoji iza nekog simptoma, kako bi bolje razumeo i tretirao poremećaj.
2. Transfer - nešto što se dešava tokom psihoterapije. Kada dođete kod terapeuta, on bi trebalo da bude maksimalno neutralan, tako da na njega isprojektujete neke problematične aspekte svoje ličnosti, i da pokažete tedenciju da se prema terapeutu ponašate kao prema nekom iz svog života sa kim imate konflikt. Npr. terapeut ćuti, i vi odjednom agresivno reagujete, zato što vas je iritiralo isto takvo ćutanje vašeg oca. Takođe postoji i kontratransfer, kada se terapeut ponaša prema klijentu neobjektivno, odnosno prenosi na njega neke svoje sadržaje. Zato bi svi terapeuti trebalo da prođu kroz ličnu psihoterapiju, kako bi rasvetlili ono što sa njima nije u redu.

• 1Ovo se svidja korisniku: Shrink I Am
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zar nije Frojd otkrio i represiju, potiskivanje neprijatnih sadržaja u podsvest?

~

Inače, lep citat, okačio sam ga u poruku dana.

• 3Ovo se svidja korisnicima: ThePhilosopher, Michael Samuel, mcrule
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Drago mi je što ti se svideo citat

Nije otkrio, ali jeste prvi sistematičnije objedinio sva dotadašnja saznanja, i empirijski ispitao (putem snova, omaški, i sličnog).
Ako ćemo od najranijih korena, još se u Vedama govori o nesvesnom. Ali ako ćemo nešto konkretnije, o tome dosta pisali filozofi Šeling i Kolridž, a o nekim medicinskim implikacijama je pisao Paraselsus 1567. I da, o tome su dosta pisali i Spinoza, Lajbnic, Fihte, Šopenhauer, Hegel, Niče... Još se tome dodaju neki principi iz fizike koje je maznuo od Bruke-a, i sve to izmućkaš, sistematizuješ, daš malo ćerki da dopuni i voila Eto ti Frojdove teorije.
Mislim, nije kao da želim da oduzmem čoveku značaj, nikako. Logično je da nastavljaš, dopunjuješ i sistematizuješ ono što su tvoji prethodnici radili. Samo sam htela da naglasim da on to nije sam otkrio. Ili kako ću citirati jednog autora čije sam ime zaboravila - "What is new in Freud, isn't good. What is good in Freud, isn't new"
Bez obzira na to, bilo je potrebno da neko uradi to što je on uradio, naročito u to vreme. A kao što sam napisala i u prethodnom postu, ima i njegovih doprinosa toj temi koji su značajni i dan danas.