Enigma JNA - Podzemni Aerodrom "Željava"

206

Enigma JNA - Podzemni Aerodrom "Željava"

offline
  • Pridružio: 01 Okt 2007
  • Poruke: 496
  • Gde živiš: Ogulin

Slike stižu, ono što je virilo iz prozora TK-a je spaljeni madrac, slike bi već bile na netu već sam umoran malo a usb-e kabel od digitalnog fotoapaarata je kod frenda znači za jedno 6-8 sati stižu...

Za offtopic mi je žao jer stvarno nisam vidio tako preljepu vojarnu kao što je vojarna "Željava" a nisam vidio tako demoliranje i uništavanje, bezobzirno kao na aerodromu Željava pa shvatitite moju reakciju, kao profesionalnog vojnika, Hrvata, čovjeka, pustolova i zaljubljenika u sve ljepo...



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 27 Sep 2005
  • Poruke: 362

možda bi trebali da prestanemo da govorimo o
uništavanju u smislu nečijih želja koje kažu
kako je ona lepa, grandiozna, svi to znamo
a ne "vide" vojnu a i globalnu pozadinu svega toga

do sada niko od tih, koji osudjuju uništavanje Željave,
nije odgovorio šta u slučaju da je ostala čitava:
jel bi možda listali ovaj forum
jel bi možda gledali slike
ko bi bio na njoj,
da li bi uopste radila s obzirom koliko je njeno održavanje skupo
da li bi uopšte primirisali tamo s obzirom na značaj objekta

ako taj frend može da malo brže donese taj USB kabl
da se te slike više okače Smile



offline
  • Pridružio: 01 Okt 2007
  • Poruke: 496
  • Gde živiš: Ogulin

Evo, slike stižu!
Što se tiče tvog posta u potpuno se s tobom slažem!


Ovo sam slikao dok sam visio sa prednje strane prozora, slika unutrašnjosti...



E da počnem priču, ovako čitajući Vaše postove i vidjevši da se niko ne usudi na Željavim Kontrolni Toranj odlučio sam da iskoristim svoje znanje i vještinu i odem gore, mislio sam da ću biti prvi ali nažalost, iz sljedećih fotki vidjet ćete da nisam bio prvi u razgledavanju Željavinog Kontrolnog Tornja, nažalost moje namjere su bile časne a osobe koje su bile prije mene pokrale su svaku žicu koja je od bakra i dala se iščupat.
Naravno, ovu priču ispričat ću Vam kao foto roman i treba će mi dugo pa nemojte biti nestrpljivi, kad po noći pogledate KT Željave i uočite da gore svjetli kakvo svjetlo to sam ja stavio solarnu bateriju (puni se preko dana a svjetli po noći) i biti će gore dok je neko ne ukrade, to je jedna vrsta moje zastave da sam osvojio vrh Željavine tajne...

offline
  • Pridružio: 15 Jan 2007
  • Poruke: 32

hmm pa moze taj foto roman biti i u djelovima
ne vjerujem da ce ikome smetati.

usput - kakva je situacja sa NUS-om i minama tu gore ili ima cista staza?

offline
  • Pridružio: 11 Apr 2007
  • Poruke: 175
  • Gde živiš: NOVI GRAD REPUBLIKA SRPSKA

Neka neko iz bihaća ode po noći da vidi dali frcera lampa . Lupus Rebel svaka Čast za ovo. Firewire je započeo a ti si dovršio POZDRAV.

offline
  • Pridružio: 01 Okt 2007
  • Poruke: 496
  • Gde živiš: Ogulin

Fotografije će dobiti prvo onaj najzaslužniji što mi je pružio najveću podršku, moralnu, materijalnu i informacijsku, Firewire, i upravo ih šaljem njemu a onda ćete dobiti i svi ostali, znam da ste nestrpljivi ali pravila mora bit!




Neznam što je NUS, šuma je puna iskopanih rupa koje su trebale koristit kao rovovi, ljepo uređeni bez tranšea i prolaza, više kao strojnički (mitraljeska) gnjezda, ja sam KT prišao s gornje strane, znači kroz šumu, ima dosta sanduka i špula od PP mina, ni na jednu nisam naletio PPM-u već sam na jednu protiv tenkovsku M-1, neznam zašto je bila ukopana tamo, nema logike jer nema ceste a šuma je bukva tako da borbena i neborbena vozila po hridi po kojoj sam ja hodao nemogu proć, spustio sam se sredinom hridi između tunela 2 i 3 i nisam nalteio na mine iako je detektor vrištao da ima hrpu metala ali pipkalicom nisam naletio ni na jednu.
Gargeov brojač je prikazivao prirodnu radijaciju u KT-u a analizom na BOt nisam našao nikakav BOt ni u zraku ni u prašini.
Čovjeku kojem sam jutros odnio uzorke prašine i boje s zidova, prašina je običan pepeo a boja je olovna (opasna za zdravlje).

Pijesak u komorama je obični kristalni pjesak (kvarcni pjesak), ima tragova benzina i pepela te prašine (obična kućna prašina),

Treba paziti ima žičanih prepreka, s bodljikaovom žicom, visina 50 cm s pet redova bodljikave žice (bit će na fotkama) i pun kufer sajli što vise s drveća. Žičane su prepreke u dva reda u više navrata.

I neki betonirani bazeni, valjda su tu trebali biti PZO (PVO) topovi, malo nejasno jer sam u bivšoj JNA bio PVO-ac pa mi ti bazeni dubine 2 metra širine 4 i dužine 5 metara neidu za topovove, možda za raketne lansere ili nešto sl.



Ako neko ne poskida oznake objavit ću i kakve sam oznake ostavio putem zakucane i zaljeplje na drveće i kamenje tako da ćete moć pratit put, moram napomenut da je moj put širine 20-tak centimetara tako da i to nije sigurno!!!!

offline
  • Pridružio: 05 Sep 2006
  • Poruke: 295

LupusREBEL ::Fotografije će dobiti prvo onaj najzaslužniji što mi je pružio najveću podršku, moralnu, materijalnu i informacijsku, Firewire, i upravo ih šaljem njemu a onda ćete dobiti i svi ostali, znam da ste nestrpljivi ali pravila mora bit!

...samo da se zna da spoznaja da stvarno ide je bila vrlo uznemirujuća po mene
Dao sam sve od sebe da ga odgovorim.
Ali kako vidim iz finalnog rezultata mogu samo zaključiti da tko zna, zna!...tko ne zna njemu 2!


Dopuna: 18 Okt 2007 16:37

_he!_

offline
  • Pridružio: 19 Feb 2006
  • Poruke: 11156
  • Gde živiš: Banja Luka

@danbara....
Citat:interesuje me kakve su to trafo stanice po sumi tj zbog cega su postavljene tu jer koliko je nama poznato aerodrom je imao vlastiti izvor napajanja el energijom bilo agregatima bilo motor-generator vezom koji su se nalazili unutar samog objekata KLEK
Nije cudno sto su trafo stanice postavljene van objekta.
Istine radi, nisam vidjao te trafo-stanice, ali cu pokusati nesto pojasniti.
Svi objekti JNA su napajani el. energijom iz gradske mreze gde je to bilo moguce.
Oni objekti koji su,zbog prirode posla koji se u njima obavljao, zahtevali neprekidno napajanje el. energijom napajani su kkombinovanim nacinom (iz gradske mreze i sa sopstvenih generatora).
Koliko znam, objekat Klek je napajan iz gradske mreze na sledeci nacin.
Struja iz gradske mreze je pogonila elektro-motore koji su, opet, pogonili generatore, a sa njih se skidao napon za napajanje objekta. Na ovaj nacin je obezbedjen stabilan napon i frekvencija sto kod gradske mreze cesto nije slucaj. U grupi za neprekidno napajanje je postojao uredjaj NUM (nadzorni uredjaj mreze) i ukoliko bi NUM registrovao nedozvoljene promene u naponu i frekvenciji, preko ugradjene automatike, palio bi dizel motor koji je nastavljao pogon generatora i na taj nacin bi se sa izlaza generatora sidao neprekinuti napon. U istom trenutku, kada pali dizel motor,NUM skida neispravni napon gradske mreze sa elektro-motora, a u tim kriticnim trenucima, pad obrtaja generatora kompenzira zamajac koji se vrti na osovini generatora.
Ovako kombinovano postrojenje sa dizel motorom, generatorom, elektro-motorom, zamajcem i el. kolima automatike naziva se grupa za neprekidno napajanje.
Cesto, uz ovakvu grupu za neprekidno napajanje, JNA je ugradjivala i agregate koji su imali pomocnu namenu i po nestanku el. energije iz gradske mreze, palili bi se sa zakasnjenjem od nekoliko sekundi ili rucno.

@Lupus Rebel....
Cestitke i od mene Wink

offline
  • Pridružio: 25 Nov 2006
  • Poruke: 102

PODZEMNA GRADNJA

PODZEMNA GRADNJA, objekti izgrađeni duboko pod zemljom za zaštitu ljudskih i materijalalnih potencijala oružanih snaga i drugih struktura društva u ratu, za saobraćaj, eksplataciju rudnih nalazišta i vode. Karakteriziraju se uskim frontom rada u neuslovnom ambijentu (zagušljiv i zagrijan zrak, prašina, buka, umjetno osvjetljenje), neophodnim podgrađivanjem (osim u kamenu) i opasnošću od prodiranja podzemnih voda i plinova. Projektiranje i izvođenje radova u podzemnoj gradnji zahtjeva stručno ljudstvo i odgovarajuću mehanizaciju, a za izgradnju objekata za zaštitu, poznavanje geologije i efekata djelovanja suvremenog naoružanja, posebno nuklearnog, radi izbora mjesta objekta, konstrukcije i određivanje debljine zaštitnog sloja . Objekti podzemne gradnje mogu biti namjenjeni za zaštitu u ratu i za potrebe društveno civilnog gospodarstva (kultura, turizam, stambene jedinice) . Prvi obuhvaćaju skloništa posebne namjene (npr. Objekti za kolektivnu nuklearno-kemijsku-biološku zaštitu, fortifikacijski objekti stalnoga tipa) , skladišta za gorivo, municiju, nuklearna i druga ubojita (u ratu kritična) sredstva i podzemne prostorije (hale) za smještaj i rad industrijskih postrojenja od posebnog interesa za vođenje oružane borbe. Gospodarski objekti podzemne gradnje su podzemni prolazi za saobračaj (tuneli), garaže, rudarski objekti i dr. Od kojih većina, uz odgovarajuće adaptaciju, mogu da posluže u ratu kao skloništa za civilnu zaštitu. Skloništa posebne namjene grade se i opremaju po posebnim projektima i mogu biti namjenjeni za komandna mjesta, operativne centre protu zračne obrane, avione, balističke rakete, podmornice, manje brodove, bolnice, stanovništvo i dr. Imaju najmanje dva ulaza-izlaza zaštićena vratima projektirane otpornosti i na takom razmaku da ih jedan projektil ne može osposobiti (u nekim zemljama razmak između dva ulaza je propisan na 60, odnosno 200 metara). Opremaju se uređajima za provjetravanje i pročišćivanje zraka, električnim centralama, rezervoarima za gorivo, pitku i tehničku vodu, rezervama hrane, sanitetskim materijalom i drugim potrebama, što omogućuje izolirani boravak i rad ljudstva 14-30 dana. Kapacitet takvih skloništa zavisi od namjene i kreće se od 100 do više stotina ljudi. Za zaštitu aviona na vojnim areodromima nekih zemalja grade se podzemni objekti tipa galerije, opremljene suvremenim uređajima i instalacijama za život i rad ljudi, za opsluživanje, zrakoplovno- tehničko održavanje i pripremu aviona za let i borbena djelovanja. Objekti tipa tunela su za protočno kretanje opremljeni za život i rad ljudi. Za zaštitu brodova rade se objekti utvrđivanja na zaklonjenoj, strmoj obali, u obliku pravog ili polukružnog iskopanog tunela ili masivne armiranobetonske građevine, sa kanalom za uplovljenje, za zaštitu broda i posade. U takvim objektima se izrađuju pristaništa za pristajanje i vez brodova ili podmornica, skladišta i radionice i prostorije za posadu. Što se tiče izgradnje objekata podzemne gradnje u svijetu, postoje razne koncepcije ali su ipak najbolja i najsigurnija zaštita od nuklearnog oružja. Izgradnja podzemnih gradnji je skupa, nalaže selektivnu izgradnju i što veću dvonamjensku upotrebu objekata, naročito za civilno stanovništvo u mirnodopsko vrijeme.

offline
  • Pridružio: 01 Okt 2007
  • Poruke: 496
  • Gde živiš: Ogulin

Kraće izvješće da samo ugasim znatiželju:

Kretao sam se po goli Plješevice, popeo sam se uz strminu na planini i po kompasu i karti kretao prema ucrtanoj točki gdje bi trebao biti antenski stup. Nakon mučnog hodanja s ruksakog na leđima:



Sliku najzezutnijih prevoja/usjeka, prešao sam iznad njih jer logikom nebi smjelo biti minskih polja...





Nakon dolaska na jednu betonsku jamu (neznam čemu služi)



odatle puca preljep pogled na aerodrom:

























Mnogo je stabljiki i drveća koji izgledaju kao antenski stupovi, ali kvrgavost ih odaje i onda iznenadno, kad sam se najmanje nadao da ću naići na njega pojavio se, nažalost nisam ga moga slikati dobro zbog gustoće šume ali evo par slika:



Ovo je okno anteskog stupa iz koje se vidi da su odsječene žice, kako su samo uspjeli nije mi jasno...

Onda sam se popeo na stup i zataknuo solarnu bateriju:



Od stupa se vidi što su lopovi napravi, kablovi su energetski, od trofazne struje, služili su najvjerovatnije za neko osvjetljenje ili jake motore, nisam našao odakle su ih iščupali:



S tog mjesta se vidi što je jedan gospodin u prijašnjem postu napisao improvizirana osmatračnica sa skelama:



Ovo su instalacije iznad samog prozora Kontrolnog tornja:



Ovo je jedno od tri nosača navigacijskih žarulja, da se zrakoplovi mogu orjentirat gdje je Kontrolni toranj



Ovo cijev iz samog ulaza, znači prije duplih pancirnih vrata



Ovo su nosači, najvjerovatnije antena i radio farova te slične i sličnih anteskih instalacija...



Kad sam se s gornje strane spustio do prozora shvatio sam da sa svake strane postoje ubetonirane ljestve (one poput u oknu lifta) ali ih nikako nisam mogao uslikati od mogućnosti pada.

Sam prozor Kontrolnog tornja imaju isto pancirna vrata,dižu se odozdola (s donje strane) i nalaze se u prorezu betonskog zida koja je debljine 50 cm, a pancirni zid koji se diže je od metala debljine 10 cm, s vanjske strane stavljena je zaštitna guma da smeće i lišće s vanjske strane nemože upasti u proreze.
Sama slika prozora, žao mi je što nisam mogao iz daljine slikati:




(naravno, nastavlja se...)

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 587 korisnika na forumu :: 14 registrovanih, 6 sakrivenih i 567 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: bigfoot, darkangel, dragoljub11987, GenZee, Krusarac, Panonsky, Reinhardt, sap, Shilok, slonic_tonic, Srle993, stankolich, strela, wizzardone