Kako su otkriveni diskontinuirani geni?

Kako su otkriveni diskontinuirani geni?

offline
  • Mare  Male
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 20 Feb 2005
  • Poruke: 2342
  • Gde živiš: Beč / Svilajnac

Kako su otkriveni diskontinuirani geni?

Većina eukariotskih RNK mora proći kroz dalju obradu pre nego što postane funkcionalna. Ovaj korak uključuje radikalnije modifikacije nego što je to poliadenilacija i slišni prateći procesi, a posledica je izneneđujuće osobine koja se tiče uređenja gena kod eukariota. 70-tih godina XX veka citolozi su se proučavajući transkripciju u eukariotskim ćelijama našli pred zagonetkom. "Ponašanje" nukleusne RNK u jedru nakon transkripcije fundamentalno se razlikovalo od "ponašanja" bakterijskih RNK koje su tada već bile dobro proučene. Otkrili su da se transkribovana iRNK znatno skraćuje još pre nego što napusti nukleus. Konačno, svega 5 % od dužine početno transkribovane RNK dospe u citoplazmu, dok do tog skraćivanja ne dolazi kod bakerijskih RNK. Zašto?

Odgovor na misteriju došao je 1977. god. sa otkrićem da su geni eukariota fundamentalno različiti od gena prokariota. Kod bakterija sve, ili skoro sve, proteine kodiraju neinterruptirane, celom dužinom kodirajuće, DNK sekvence datog gena.Takve sekvence se prepisuju na iRNK koja kao takva odmah postaje funkcionalna, tj. ne zahtava dodatnu obradu. Sa druge strane, prosečna veličina eukariotskog gena je oko 27 000 nukleotidnih parova. Tipičan gen u svojoj linearnoj sekvenci nosi informaciju na osnovu koje se aminokiseline međusobno vezuju formirajući protein. Za kodiranje prosečnog proteina (oko 430 aminokiselina kod ljudi) potrebno je svega 1300 nukleotidnih parova. To ukazuje da je veci deo gena sastavljen od nekodirajućih DNK sekvenci. One se umeću između relativno kratkih segmenata gena koji kodiraju neki protein.

http://www.matf.bg.ac.rs/~aljosha/mb0304/kovacevic%20tamara.htm



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Mare  Male
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 20 Feb 2005
  • Poruke: 2342
  • Gde živiš: Beč / Svilajnac

Šta su to egzoni i introni?



Kodirajuće sekvence nazvane su egzoni, a a između njih umetnute nekodirajuće sekvence nazvane su introni. Većina gena kod eukariota je dugački niz alternirajućih egzonskih i intronskih sekvenci, s tim da veći deo gena čine introni.


Sa druge strane većini organizama koje odlikuje kompaktni genom nedostaju introni. Tako su po brojnosti introni najzastupljeniji kod viših eukariota ( kod kičmenjaka jedini gen koji nema introne je onaj koji kodira histone i interferone), znatno manje zastupljeni kod prostijih eukariotskih organizama, dok potpuno, ili skoro potpuno, odsustvuju u genomima prokariotskih organizama. To uslovljava da je prosečna dužina gena prokariota oko 1/20 dužine gena eukariota.

Kako bi iRNK nastala, prepisuje se ceo gen, uključujući i njegove intronske sekvence. Nakon primarne obrade takvog jako dugačkog lanca iRNK, potrebno je izvršiti njenu finalnu obradu, kako bi RNK koja dospe u citoplazmu bila u potpunosti funkcionalna. Ta obrada se sastoji u isecanju na nju prepisanih intronskih sekvenci i u međusobnom spajanju egzonskih. Rezultat je znatno kraća RNK. Ovaj korak u obradi RNK naziva se RNK splicing, i tek kada je on završen RNK je funkcionalna i može da se prebaci u citoplazmu.

izvor: http://www.matf.bg.ac.rs/~aljosha/mb0304/kovacevic%20tamara.htm



Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 930 korisnika na forumu :: 18 registrovanih, 8 sakrivenih i 904 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: bestguarder, ladro, laki_bb, Lazarus, mean_machine, MikeHammer, mnn2, nenad81, operniki, Parker, sickmouse, SlaKoj, Srky Boy, Trpe Grozni, W123, yufighter, Zimbabwe, zzapNDjuric99