Šta su to egzoni i introni?
Kodirajuće sekvence nazvane su egzoni, a a između njih umetnute nekodirajuće sekvence nazvane su introni. Većina gena kod eukariota je dugački niz alternirajućih egzonskih i intronskih sekvenci, s tim da veći deo gena čine introni.
Sa druge strane većini organizama koje odlikuje kompaktni genom nedostaju introni. Tako su po brojnosti introni najzastupljeniji kod viših eukariota ( kod kičmenjaka jedini gen koji nema introne je onaj koji kodira histone i interferone), znatno manje zastupljeni kod prostijih eukariotskih organizama, dok potpuno, ili skoro potpuno, odsustvuju u genomima prokariotskih organizama. To uslovljava da je prosečna dužina gena prokariota oko 1/20 dužine gena eukariota.
Kako bi iRNK nastala, prepisuje se ceo gen, uključujući i njegove intronske sekvence. Nakon primarne obrade takvog jako dugačkog lanca iRNK, potrebno je izvršiti njenu finalnu obradu, kako bi RNK koja dospe u citoplazmu bila u potpunosti funkcionalna. Ta obrada se sastoji u isecanju na nju prepisanih intronskih sekvenci i u međusobnom spajanju egzonskih. Rezultat je znatno kraća RNK. Ovaj korak u obradi RNK naziva se RNK splicing, i tek kada je on završen RNK je funkcionalna i može da se prebaci u citoplazmu.
izvor: http://www.matf.bg.ac.rs/~aljosha/mb0304/kovacevic%20tamara.htm
|