<?xml version="1.0" encoding="windows-1250" ?>
<rss version="2.0">
<channel>
<docs>https://www.mycity.rs/Obavestenja/MyCity-RSS-feeds.html</docs>
<title>branko_bg</title>
<link>https://www.mycity.rs/blog.php?a=35641</link>
<description>Blog korisnika branko_bg</description>
<language>sr</language>
<ttl>15</ttl>
<lastBuildDate>Thu, 30 Apr 2026 11:51:38 +0100</lastBuildDate>
<item>
	<title>Slackware 10.2</title>
	<link>https://www.mycity.rs/Blog/Slackware-10-2.html</link>
	<guid>https://www.mycity.rs/?p=348304</guid>
	<author>nobody@mycity.rs (branko_bg)</author>
	<description>NAJBOLJA DISTRIBUCIJA NA SVETU?
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Da li ste ikada poželeli da imate operativni sistem koji 
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
1. zauzima malo mesta na hard disku
&lt;br /&gt;
2. ima od samog početka instalirane kodeke za mp3 i divX
&lt;br /&gt;
3. ima najbolji web browser na svetu
&lt;br /&gt;
4. nema viruse i trojance
&lt;br /&gt;
5. ne pada
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Ako je odgovor potvrdan, onda je odgovor na vaš problem Slackware 10.2. Možda i nije, ali u svakom slučaju je to sistem koji zadovoljava svih pet kriterijuma koje sam gore naveo. To su zapravo bili kriterijumi koje sam sebi postavio u traganju za (za mene) idealnu distribuciju.
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
INSTALACIJA
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Moram odmah napomenuti da Slackware (http://www.slackware.org/) nije za apsolutne početnike. Čak ni veoma iskusni Windows korisnici, koji su se poodavno odvikli od &amp;quot;notornog&amp;quot; command prompt-a mogu se naći u čudu pred samom instalacijom Slacware-a. Međutim, Slackware, budući da je jedan od najstarijih operativnih sistema baziranih na GNU/Linux jezgru, ima odličnu dokumentaciju na engleskom jeziku i svakome ko poznaje taj jezik neće biti problem da se snađe.
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Ipak, poznavanje rada u Linux-u će olakšati rad u Slack-u. Ja sam radio u Ubuntu Breezy Badger-u (v5.10) nekih pola godine i stekao sam dovoljno iskustva da predvidim moguće probleme sa instalacijom. Zapravo, jedino što nisam mogao da predvidim jeste *nedostatak* problema. :-)
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
U svakom slučaju, ISO fajl sam download-ovao sa ove adrese:
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]&lt;/b&gt;
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Za samu instalaciju su vam potrebni samo prvi i drugi disk, dakle:
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]&lt;/b&gt;
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
i
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]&lt;/b&gt;
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Ova dva fajla narežite na obične CD-R ili CD-RW i možete pokrenuti sistem sa prvog diska.
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Samu instalaciju neću mnogo detaljisati, ali sve potrebne informacije o instalaciji i konfiguraciji sistema možete pronaći u knjizi &amp;quot;Slackware Linux Essentials&amp;quot;:
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]&lt;/b&gt;
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
ili posetiti sajt:
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]&lt;/b&gt;
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Knjiga je, zapravo, zvanični vodič Slackware-a. To je veoma brz i duhovit uvod u Slackware, a i svet Linux-a.
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Instalacija navodno zauzima oko 3GB prostora na hard disk-u, a preporučuje se da se za Slack odvoju najmanje 4GB prostora. To je zapravo 1GB slobodnog hoda za druge programe koji se kasnije instaliraju. Međutim, pri rezanju DVD-ova (kada je program za rezanje tražio slobodan prostor veličine DVD-a), meni je na 8GB nestajalo prostora, pa je moja preporuka da se za Slack odvoji nekih 10GB prostora. Naravno, prostor na hard-u se u Linux operativnim može proširivati tako što se nekim direktorijumima (folder-ima) pridodaju particije sa istog ili drugog hard disk-a. Na primer, korisnički folder (/home) sam povezao sa particijom od 60GB (tu držim slike i slične dokumente).
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Pošto sam sistem zauzima jako malo mesta, uz pametan odabir programa i periodično rezanje fajlova na CD, sistem se može strpati u nekoliko stotina MB, što omogućava rad Slackware-a i na Pentium 2 ili Pentium 3 mašinama sa samo 10GB prostora na hard disk-u, koje se mogu dana kupiti za manje od 200 evra.
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
MULTIMEDIJA
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Jedan od najčešćih pitanja Windows korisnika jeste: &amp;quot;A dali na Linux-u/BSD-u mogu da puštam mp3 muziku i filmove?&amp;quot; Šalim se. To je pitanje koje se skoro nikada ne postavlja, ali bi trebalo, jer su mp3, wmv, divX i slični formati patentirani, i prave dosta problema pri ugradnji u Linux/BSD sisteme, zbog osnovnih razlika u filozofijama open source i komercijalnih sistema. Open source sistemi, kao što su Linux ili FreeBSD/OpenBSD, zahtevaju da izvorni kod bude javan bez ikakvih ograničenja, što nije moguće u slučaju patentiranog softvera, koji najčešće (mada ne i nužno) zahtevaju da softver koji je predmet patenta bude licenciran (čitaj: korišćen uz dozvolu vlasnika patenta).
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Znajući gorepomenutu pometnju u svetu softverskog patenta, očekivao sam, kao i uvek, da ću morati da češljam po internetu tražeći codec-e i slične programe koji omogućavaju puštanje muzike i filmova. Međutim, na moje zaprepašćenje, utvrdio sam da za time nema nikakve potrebe i da je zapravo puštanje filmova i muzike čak lakše nego u Windows-u: samo klikni, a kompjuter radi sve ostalo. Jedino što sam morao da instaliram jeste RealPlayer za Linux:
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
&lt;b&gt;[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]&lt;/b&gt;
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
WEB BROWSER
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Iako je FireFox web browser najbolji na svetu (po meni ;-), on ništa ne može bez Internet-a. Kao korisnik kablovskog Internet-a, sa modemom koji se priključuje na LAN karticu, ja nikada nisam imao problema sa Internet-om na Linux-u. Isto je tako i na Slackware-u. LAN kartica je prepoznata automatski, a povezivanje sa Internetom je bilo obavljeno već prilikom prvog podizanja sistema, što je daleko bolje iskustvo nego ono koje je čovek iz kablovske kompanije imao na Windows-u. Sećam se poziva na mobilni i glasa moje žene koja pita: &amp;quot;Ej, ovaj tip mi traži neke diskove sa dravjverima za tamo nešto!&amp;quot;
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Ipak, konfigurisanje mrežne kartice na Slackware-u nije potpuno automatizovano. Potrebno je pokrenuti program koji je konfiguriše, ali to je prosto Slack-stil: ništa nije (potpuno) automatizovano zato što tako korisnik ima uvid u to šta se na sistemu dešava. Ja sam, naravno, bio spreman na ovaj kompromis, jer sam znao da je Slack najrobusniji sistem današnjice baš zahvaljujući takvom pristupu.
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Flash nije bio instaliran u samom startu, ali se jednostavnim klikom na &amp;quot;Install Missing Plugin&amp;quot;. Logično? Ne sasvim. Ovo je prva distibucija na kojoj sam uspešno instalirao plugin sa Internet-a u FireFox-u. I to je bilo toliko uspešno da sam osetio potrebu da imam sistem na kome nema plugin-ova samo da bih mogao to da radim ceo dan. :-p
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
NEMA VIRUSE I TROJANCE
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Poznata je priča da na Linux-ima nema virusa i trojanaca. Međutim, to nije sasvim tačno. Tačno je samo da na Linux-ima nema *ozbiljnih* virusa i trojanaca. Međutim, čak i to što postoji, veoma je teško ubaciti na Linux. Kao prvo, varijanta Linux-a ima toliko mnogo da je teško napraviti virus koji će sigurno raditi kako treba na svakom. A za Windows, koji je isti na skoro svim računarima na kojima je instaliran, veoma je lako napraviti efektan virus i to na Linux-u. :-) Zbog toga na mnogim Linux-ima nema ni anti-virusa, baš kao ni kod mene. Ja zapravo ne koristim ni firewall, zaštitu od uljeza, čvrsto uveren da se to kod mene ne može desiti. U stvari, ja sam napravim više štete na svom sistemu nego bilo koji haker.
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
NE PADA
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Šta da vam kažem. Moj Slack 10.2 nije pao *ni jednom* otkad sam ga instalirao (što će biti pre dva meseca). Doduše, postoji i tu kompromis. Instalacija softvera nije potpuno automatizovana i samim tim, korisnik odgovara za svaku biblioteku i svaki program koji instalira na sistem. S druge strane, do omogućava identifikaciju potencijalno nestablnih programa, što omogućava održavanje stabilnosti sistema.
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
ZAKLJUČAK
&lt;br /&gt;

&lt;br /&gt;
Ako vam ovo ne odgovara, vama verovatno nema spasa. Osuđeni ste na Windows ili neki od lošijih Windows-olikih Linux-a. :-p Šalu na stranu, sledeći blog će biti o raznim distibucijama koje sam koristio, njihovim prednostima i manama.</description>
	<pubDate>Sun, 07 May 2006 21:41:57 +0100</pubDate>
</item>
</channel>
</rss>

