MyCity :: Matematika

Teodor fon Burg, najbolji na svetu

nobody@mycity.rs (TheDelliRus) — Sun, 15 Jul 2012 14:24:09 +0100

Beograd -- Osvajanjem svog �etvrtog zlatnog odli�ja na me�unarodnim takmi�enjima, maturant Matemati�ke gimnazije Teodor fon Burg postao najbolji mladi matemati�ar u svetu.

Na 53. me�unarodnoj matemati�koj olimpijadi koja se od 4-16. jula odr�ava u Argentini, Teodor je osvojio zlatnu medalju, �to je njegovo �etvrto zlatno me�unarodno odli�je. Time je, uz bronzu i srebro koje je osvojio kao de�ak, obezbedio je status najboljeg svetskog takmi�ara svih vremena.

U 53 godine dugoj istoriji postoje jo� samo tri osobe kojima je ovo po�lo za rukom...
.
.
.
Teodor fon Burg jedini je osvojio �est medalja, od kojih �etiri zlatne...

Izvor i kompletan tekst: [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Svaka mu cast!

Matemati�ka aplikacija dostupna milionima a razvijena u Beog

nobody@mycity.rs (Ri�ard) — Thu, 20 Jan 2011 14:06:23 +0100

BEOGRAD - Programski paket Microsoft Mathematics 4.0, koji je skoro u potpunosti razvijen u Microsoft Razvojnom centru u Beogradu, postao je dostupan za besplatno preuzimanje samo dan nakon predstavljanja na BETT samitu u Londonu.

Ovaj programski paket poma�e u re�avanju matemati�kih problema, a namenjen je u�enicima i studentima.

Uz pomo� ove aplikacije na vrlo jednostavan na�in dolazi se do prili�no kompleksnih re�enja iz razli�itih oblasti matematike (algebre, trigonometrije, integralnog ra�una...), ali se re�avaju i matemati�ki problemi koji su u vezi sa drugim prirodnim naukama, poput fizike ili hemije.

Izvor i nastavak: [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Program je besplatan i mo�e se preuzeti sa slede�e internet adrese: [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Matemati�ari

nobody@mycity.rs (Duksy) — Fri, 05 May 2006 16:13:18 +0100

Opis poslova

Matemati�ari se, u naj�irem smislu, bave zakonitostima i na�elima odnosa me�u veli�inama i prostornim oblicima. Svoje spoznaje tako�er primjenjuju u rje�avanju prakti�nih problema unutar razli�itih podru�ja ljudske djelatnosti.
Poslovi matemati�ara mogu se svrstati u dvije �iroke kategorije: teorijska i primijenjena matematika. Ipak, ova dva podru�ja rada nisu o�tro razgrani�ena i �esto se preklapaju.

Teorijski matemati�ari unapre�uju matemati�ku znanost otkrivanjem novih na�ela i novih odnosa me�u postoje�im matemati�kim na�elima. Usmjereni su u prvom redu na pronala�enje i oboga�ivanje temeljnih spoznaja i pritom se ne zanimaju nu�no za mogu�nosti njihove prakti�ne primjene. Ova su apstraktna i teorijska znanja, me�utim, nu�na za razvoj i nastanak brojnih znanstvenih i tehni�kih dostignu�a.

Neki su matemati�ari nastavnici koji pou�avaju mate-matiku u osnovnim i srednjim �kolama, gimnazijama te na fakultetima.
Ovisno o profilu matemati�ara, neki nastavnici predaju i informatiku, statistiku ili fiziku u gimnazijama i drugim srednjim �kolama.

Naj�iru skupinu stru�njaka �ine primijenjeni matemati�ari.
Oni se koriste teorijama i tehnikama kao �to su matemati�ko modeliranje i numeri�ke metode da bi postavili i rije�ili prakti�ne probleme u gospodarstvu, tehnici, politici i u svim podru�jima prirodnih i dru�tvenih znanosti.
Neki se stru�njaci tako bave analizama matemati�kih htmekata ra�unala i komunikacijskih mre�a; drugi primjenjuju matemati�ke i ra�unarske tehnike u ispitivanju u�inaka novih farmakolo�kih sredstava na organizam i lije�enje bolesti.
Matemati�ari se, nadalje, bave analizama aerodinami�kih karakteristika zrakoplova, organizacijom poslovanja razli�itih tvrtki ili pra�enjem procesa proizvodnje u industriji.
Neki su matemati�ari uklju�eni u timove stru�njaka koji se bave otkrivanjem, razvojem i analizama sustava �ifriranja namijenjenih preno�enju informacija va�nih za nacionalnu sigurnost. Ovi se stru�njaci nazivaju kriptanaliti�ari.

Mnogi primijenjeni matemati�ari bave se projektiranjem informacijskih sustava. Matemati�ari prate i sudjeluju u stvaranju i uvo�enju novih tehnologija te predla�u organizacijska rje�enja i promjene, kako bi se unaprijedilo poslovanje neke tvrtke.
Poslovi matemati�ara sastoje se i u odr�avanju sustava ili informati�ke mre�e unutar tvrtke. Oni pou�avaju i korisnike kompjutorskih programa.

Radni uvjeti

Ovisno o profilu i usmjerenju, matemati�ari rade na vrlo razli�itim mjestima: osnovnim, srednjim i visokim �kolama, fakultetima, znanstveno-istra�iva�kim institutima, ra�unalnim centrima razli�itih ustanova i tvrtki, poduze�ima koja se bave softverom ili dobavljanjem ra�unalne opreme, bankama, statisti�kim uredima, osiguravaju�im dru�tvima itd.

Radni uvjeti matemati�ara u znatnoj mjeri ovise o mjestu zaposlenja. Radno vrijeme matemati�ara zaposlenih u javnim ili privatnim poduze�ima u pravilu je propisano i naj�e��e se odvija u prijepodnevnoj smjeni.
Oni mogu raditi sami, u malim grupama matemati�ara ili kao �lanovi timova koji uklju�uju in�enjere, fizi�are, tehni�are i druge stru�njake. Kratki rokovi za izvr�enje poslova, prekovremeni rad te putovanja na seminare i stru�ne skupove tako�er mogu biti sastavni dio njihova posla.
Matemati�ari zaposleni u �kolskim ustanovama te administratori koji odr�avaju velike sisteme pri ra�unalnim centrima mogu raditi i u smjenama.

Po�eljne osobine

Visoko razvijene op�e intelektualne sposobnosti veoma su bitne za uspjeh u radu matemati�ara. Valja naglasiti i osobine kao �to su temeljitost i sistemati�nost u radu te, posebno, ustrajnost u poku�aju utvr�ivanja, analize i primjene temeljnih na�ela u rje�avanju specifi�nih problema.

Vje�tine komunikacije tako�er su va�ne, jer matemati�ari nu�no sura�uju i s drugim stru�njacima, uklju�uju�i nematemati�are, te moraju biti kadri na primjeren na�in izlagati i zajedni�ki rhtmravljati o predlo�enim rje�enjima problema.

Osposobljavanje

Za bavljenje poslovima matemati�ara nu�no je nakon srednje �kole zavr�iti �etverogodi�nji studij matematike. U Hrvatskoj se matematika mo�e studirati na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu u Zagrebu, Fakultetu prirodoslovno-matemati�kih znanosti i odgojnih podru�ja u Splitu, Pedago�kom fakultetu u Osijeku te na Pedago�kom fakultetu u Rijeci. Studij matematike omogu�uje izobrazbu nekoliko profila stru�njaka.

Osim profila profesora matematike, profesora matematike i informatike te matematike i fizike, koji se obrazuju na svim spomenutim fakultetima, na Matemati�kom odjelu zagreba�kog fakulteta postoji i profil diplomirani in�enjer matematike, koji osposobljuje matemati�are za rad u znanstveno-istra�iva�kim institutima, privredi te na fakultetima i visokim �kolama.

Studenti se nakon druge godine studija odlu�uju za neki od �etiriju smjerova unutar ovog profila.

Polaznici smjera Teorijska matematika osposobljuju se za znanstveni rad unutar same matematike i nakon zavr�enog studija u pravilu nastavljaju obrazovanje za stjecanje doktorata znanosti.

Smjer Primijenjena matematika oblikuje matemati�are koji �e se uklju�iti u razvojno-istra�iva�ki rad unutar tehnike, prirodnih znanosti, ekonomije i sl.

Matemati�ari smjera Matemati�ka statistika i ra�unarstvo bave se statisti�kom analizom podataka i stohasti�kim modeliranjem. Smjer Ra�unarstvo osposobljuje stru�njake koji �e se u prvom redu baviti razvojem softvera i projektiranjem informacijskih sustava.

Bliska zanimanja

Poslovi sistemskih in�enjera, ra�unalnih programera, projektanata informati�kih sustava, statisti�ara i fizi�ara u znatnoj se mjeri preklapaju s poslovima matemati�ara i zahtijevaju bilo zavr�eni studij bilo temeljito poznavanje matematike.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Poznati matemati�ari

U nekim od tekstova sam naveo samo spisak poznatih matemati�ara, a sada �u navesti biografije nekih matemati�ara, najva�nija otkri�a, zalaganja za matematiku, njihov doprinos matematici i dr...

Pitagora

Pitagora je rodjen 570.god. p.n.e. na ostrvu Samu i zivio je do 493.god. p.n.e.
Puno je putovao, a kasnije je zivio u Kratonu gdje je osnovao religiozno,moralno i naucno bratstvo nazvano po njemu Pitagorejski savez. NJegov zadatak je bio da svoje clanove moralno vaspita, da osjecaju muzikalno svijet, saznaju sustinu harmonije i ritma.
U tom savezu je vladala stoga disciplina i poslusnost prema Pitagori, a sve sto je taj savez postigao pripisivalo se njemu.
Pitagora je dosao do zakljucka da u osnovi svga u svijetu je oblik, dok njegova skola je smatrala da je to broj.

Sto se tice njegovog proucavanja smatra se da je matematicke znanosti naucio od Egipcana (geometrijom se bavili), Fenicana (brojevima i racunima) i Kalejaca (proucavali nebeski svod).
Samom Pitagori se pripisuju otkrica tajni brojeva i povezanosti strukture brojeva sa strukturama muzike i kosmosa.
Princip dokazivanja osobina je jos vise koristio i poboljsao ovaj poznati filozof i matematicar.
On je puno putovao i upoznao se sa mnogim saznanjima, koja je zatim podvrgao kritici i dokazivanju.
Tako je od Vavilonaca saznao, a zatim dokazao teoremu o pravouglom trouglu koja nosi njegovo ime.
On je uocio da se proucavanje teorema mora obaviti po logickom redosljedui smatra se da je on tvorac deduktivne metode, i to ne samo u geometriji, vec i u nauci uopste.
Pitagorina teorema glasi: Kvadrat na hipotenuzi jednak je zbiru kvadrata nad katetama kod pravouglog trougla.

Ovo je samo ukratko o Pitagori, a o njemu takodje mo�ete da pogledate i na [Link mogu videti samo ulogovani korisnici] i na [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

TAles

Rodjen je 620. god. p. n. e. u Mileti u uglednoj porodici i zivio je do 547. god. p. n. e. Prvi je nazvan mudracem,a bio je prvi na listi od sedam mudraca.
Nakon bavljenja drzavnim poslom dao se na proucavanje prirode. Bio je prvi filozof i naucnik, vjest moreplovac, trgovac itd.

Smatra se da se on prvi bavio proucavanjem astrologije i da je prorekao pomracenje Sunca jos 585. god. p. n. e.
Prvi je, takodje otkrio Suncevu putanju od obratnice do obratnicei, prema nekima prvi je izjavio da je velicina Sunca dvadeseti dio velicine Mjeseca. Prvi je, osim toga, zadnji dan u mjesecu nazvao trideseticom i prvi je raspravio o prirodi. Nije napisao ni jedno dijelo. Kao pocelo svega postavio je vodu i tvrdio je da je svijet ziv i pun bozanstva.
Otkrio je godisnja doba i godinu podijelio na tristo sezdeset i pet dana.Nije mu niko bio ucitelj, osim sto je dosavsi u Egipat boravio medju svestenicima.
Smatra se da je Tales prvi premjerio visinu piramida po njihovoj sjeni promotrivsi tacno kada je nasa sjena jednaka nama samima.
Prema drugima, on je sluzeci se slicnoscu pravouglih jednakokrakih trouglova izmjerio visinu Keopsove piramide.Naucivsi od Egipcana geometriju, prvi je upisao u kruznicu pravougli trougao.Smatra se da ideja o dokazivanju novih zakljucaka potice od Talesa.
Njemu se pripisuju dokazi mnogih teorema o :

jednakosti pravih uglova,
zatim da naspram jednakih stranica trougla leze jednaki uglovi,
da je u krugu periferijski ugao nad precnikom uvijek prav,
da su stranice slicnih trouglova proporcionalne itd.
Tales je izvedene zakljucke primjenjivao u praksi.

O talesu takodje mo�ete da pro�itate na [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Euklid

Euklid je zivio u periodu od 330 - 275.god. p.n.e.
Bio je poznati grcki matematicar iz Atine kao i Platonov ucenik.
Zivio je i radio u Aleksandriji gdje je stvorio matematicku skolu.
Napisao je brojna djela, od kojih neka nisu sacuvana i poznata su samo po naslovu. Sacuvana djela su: "Elementi" ( geometrija kao nauka o prostoru) u 13 knjiga, "Data" ( o uslovima zadavanja nekog matematickog objekta), "Optika" ( sa teorijom perspektive), i dr.

U odnosu na druge naucne oblasti, geometrija je dostigla zavidan nivo oko 300.god. p.n.e. pojavom djela "Elementi".
Tada u matematici geometrija dominira, pa su i brojevi interpretirani geometrijski.
Euklid je pokusao da izlaganje bude stogo deduktivno i upravo zbog te dosljednosti "Elementi" su vjekovima smatrani najsavrsenijim matematickim djelom.
Mnoge generacije matematicara su i drugih naucnika su ucili iz ove knjige kako se logicki rasudjuje i novo povezuje sa ranije utvrdjenim cinjenicama.
Kasnije su "Elementi" analizirani i dopunjavani. Posebnu paznju su privlacile aksiome i postulati.
U ovoj knjizi su sadrzana sva saznanja i otkrica do kjih su dosli Eulid i njegovi prethodnici i savremeniciu geometriji, teoriji proporcija, teoriji brojeva i algebri.
Takodje, dokazane su i 464 teoreme na nacin koji je i danas besprijekoran.
On je proucavao truglove, krugove, poliedre, i dr.

Vi�e o Euklidu mo�ete pro�itati na [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Arhimed

Arhimed je zivio u periodu od 287 - 212.god. p.n.e.
Bio je najveci matematicar, fizicar i mehanicar starog vijeka.
Ucio je u Aleksandriji, a potom je zivio u Sirakuzi.
Za vrijeme svog zivota odrzavao je stalnu prepisku sa aleksandrijskim matematicarima, pa su zahvaljujuci tome sacuvana neka njegova djela.
Iz njegove metode izracunavanja povrsine i zapremine lopte i valjka i izracunavanja obima kruga razvio se poslije 2000.god. integralni racun.

Prvi je odredio pribliznu vrijednost broja � (3,14) i ocijenio odgovarajucu gresku.
Pronasao je zakone poluge, postavio osnove hidrostatike.
Za obranu Sirakuze od Rimljana konstruisao je ratne masine, a ubili su ga rimski vojnici.

Najvaznija njegova djela su: "O kvadraturi parabole", "O lopti i valjku", "O konoidima i sferoidima", "O mjerenju kruga", "O plivanju tijela", "Posamit" (racun sa pjescanim zrnima - sistem zapisivanja i imenovanja velikih brojeva, kao sto je broj zrnaca pijeska u vasioni), "O ravnotezi ravnih tijela u vasini", i dr.

O Arhimedu pro�itajte i na [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Ralph Abraham

Ralph H. Abraham (ro�en 4. srpnja 1936), ameri�ki matemati�ar

Ralph H. Abraham 1960 doktorira matematiku na sveu�ili�tu Michigan-u, pou�ava na Berkleley-u i Princeton-u, te nakon toga seli u Santa Cruz.

Sudjelovao je u razvitku teorije dinami�kih sustava i teorije kaosa.

Osniva� Visual Math Institute u Santa Cruz, Kalifornija.

Eratosten

Eratosten (Ερατοσθένης; 276. pr. Kr. - 194. pr. Kr.) gr�ki matemati�ar, geograf i astronom (vjerojatno) kaldejskog podrijetla.

Ro�en je u Kireni (danas Shahhat, Libija), a umro u ptolomejskoj Aleksandriji. Stekao je slavu kao prvi koji je upotrijebio sustav �irina i du�ina, te prvi koji je izra�unao Zemljinu veli�inu.

Eratosten je izu�avao u Aleksandriji i nekoliko godina u Ateni. Ptolomej III Euergeta imenovao ga je 236. pr. Kr. predstojnikom aleksandrijske knji�nice. Eratosten je dao nekoliko va�nijih doprinosa u matematici i znanosti. Bio je dobar prijatelj s Arhimedom. Oko 255. pr. Kr. je izumio armilarnu sferu, koja se na�iroko koristila sve do pronalaska [[planetarij|]]a u 18. stolje�u.

Oko 240. pr. Kr. Eratosten je izra�unao Zemljin opseg koristiv�i trigonometriju i poznavanje kuta visine Sunca u podne u Aleksandriji i Sieni (danas Asuan, Egipat). Ra�un je izveo pod pretpostavkom da je Zemlja okrugla i da je Sunce toliko udaljeno da se njegove zrake mogu uzeti kao paralelni pravci.

Eratosten je znao da u Sieni to�no u podne za vrijeme ljetnog solsticija (21. ili 22. lipnja) nema sjene u bunaru. Naime, tada je sunce u zenitu nad jar�evom obratnicom (iako se Siena nalazila neznatno sjevernije). Tako�er je znao da je kut visine Sunca u Aleksandriji u isto vrijeme 7� ju�no od zenita. Uzimaju�i da je Aleksandrija bila sjevernije od Siene - Aleksandrija je zapravo na zapadnijoj �irini - zaklju�io je da udaljenost od Aleksandrije do Siene mora biti 7/360 ukupnog Zemljinog opsega.

Budu�i da mu je udaljenost izme�u gradova bila poznata (5,000 stadija), uspostavio je kona�nu vrijednost od 700 stadija po stupnju, �to zna�i da je opseg 252,000 stadija. To�na veli�ina stadija, kojeg je koristio Eratosten, nije vi�e poznata (uobi�ajen ati�ki stadij iznosio je oko 185 m), ali vjeruje se da Eratostenova vrijednost odgovara izme�u 39,690 km i 46,620 km. Dana�nja izmjerena vrijednost opsega Zemlje iznosi oko 40,008 km. 150 godina kasnije Eratostenovu metodu koristio je Posejdonije.

Oko 200. pr. Kr. Eratosten je skovao rije� geografija, �to je ozna�avalo opisno u�enje o Zemlji.

Ostali Eratostenovi doprinosi jesu:

* Eratostenovo sito kao na�in pronala�enja prim brojeva.
* Mjerenje udaljenosti od Sunca do Zemlje, danas nazvana astronomska jedinica (804,000,000 stadija).
* Mjerenje udaljenosti do Mjeseca (780,000 stadija).
* Mjerenje nagiba ekliptike s pogre�kom kuta od 7'.
* Sastavio je zvjezdani katalog sa 675 zvijezda koji nije ostao sa�uvan.
* Karta plovnog puta Nila sve do Khartouma.
* Karta cijelog poznatog svijeta, od Britanskih otoka do Cejlona i od Kaspijskog jezera do Etiopije. Jedino su Hiparh, Strabon i Ptolomej uspjeli napraviti pouzdanije karte u klasi�nom i postklasi�nom svijetu.

Eratosten je poznat pod imenom β, jer se navodno dokazao kao drugi u svijetu u mnogim podru�jima. Bio je na glasu po svojemu bahatom karakteru. Oslijepio je 195. pr. Kr., a godinu kasnije izgladnio se na smrt

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Carl Friedrich Gauss

Johann Carl Friedrich Gau�, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig 30. travnja 1777. - G�ttingen , 23. travnja 1855.), njema�ki matemati�ar.

Poznat je po �irokom doprinosu matematici, geometriji, fizici (osobito u prou�avanju elektromagnetizma), astronomiji, optici te geodeziji.

Ve� su u osnovnoj �koli bili iznena�eni njegovim brzim zbrajanjem brojeva od 1 do 100, kada je zaklju�io da je zbroj 50 parova brojeva, a svaki par je 101. Prou�avao je anti�ke jezike u gimnaziji, no sa 17 godina Grof od Brunswick-Wolfenb�ttela mu daje stipendiju, te se ulaskom u koled� Carolinum zainteresirao za matematiku i samostalno otkrio Bodeov zakon proporcija, pridonio binarnom teoremu, aritmeti�kom, geometrijskom prosjeku, zakonu kvadratne recipro�nosti te teoremu prim brojeva. S tim otkri�ima odustao je od jezika i okrenuo se matematici.

Studirao je na G�tingenskom sveu�ili�tu od 1795. do 1798, gdje mu je u�itelj bio K�stner kojeg je �esto ismijavao; a doktorirao je 1799., dokazav�i da svaka algebarska jednad�ba ima najmanje jedno rje�enje. Taj je teorem nazvan temeljni algebarski teorem. Tu je poku�ao konstruirati pravilni heptagon, sedmerokut, pomo�u ravnala i kompasa. Ne samo da je do�ao do zaklju�ka da je to nemogu�e, ve� je otkrio metode konstrukcije pravilnog 17, 257, 65537 � kuta. Tako je dokazao da je konstrukcija pravilnog mnogokuta, ravnalom i kompasom, mogu�a samo kada su stranice prim brojevi serije 3, 5, 17, 257, 65537 i tako dalje; to je opisao u knjizi o teoriji brojeva, Disqvisitiones Arithmeticae (Pitanja o aritmetici, 1801.), koje je klasi�no djelo na polju matematike.

Gauss se nakon toga posvetio astronomiji te je po njegovim izra�unima planetoid Ceres, otkriven 1801. Dao je tako�er novu metodu izra�unavanja orbita svemirskih tijela. Godine 1807., nakon smrti Grofa od Brunswika, postao je matemati�ki profesor i direktor opservatorija u G�ttingenu, gdje je ostao sve do svoje smrti 1855. godine. Nakon niza obiteljskih tragedija, 1809. izdaje svoju drugu knjigu u dva dijela Theoria motus corporum celestium in sectionibus concis Solem ambientum, o gibanju nebeskih tijela. U prvom dijelu raspravlja o diferencijalnim jednad�bama, dijelovima sto�ca i elipti�nim orbitama, dok u drugom, glavnom dijelu pokazuje kako na�i i izra�unati orbitu planeta.

Gaussov doprinos teorijskoj astronomiji prestaje nakon 1817., iako nastavlja s promatranjima. No iako u opservatoriju provodi ve�inu vremena, nalazi vremena za rad na drugim podru�jima znanosti. Njegova dijela iz tog perioda su: Disquisitiones generales circa seriem infinitam, uvod u hipergeometrijsku funkciju; Methodus nova integralium valores per approximationem inveniendi, prakti�ni esej o integralnom ra�unu, Bestimmung der Genauigkeit der Beobachtungen, rasprava o statisti�kim procjenama te Theoria attractions corporum sphaeroidicorum ellipticorum homogeneorum methodus nova teactata, inspirirana geometrijskim problemima.

Gauss se tijekom 1820.-ih sve vi�e interesirao za geodeziju. 1818. provodio je geodetska istra�ivanja za dr�avu Hannover, o spajanju s danskom �eljezni�kom mre�om, te je izumio heliotrop (sprava za signalizaciju na daljinu), koji je radio na na�elu reflektiranja sun�evih zraka pomo�u teleskopa i ogledala. Od 1820. do 1830. izdao je vi�e od 70 �lanaka. 1822. osvojio je nagradu Kopenhagenskog sveu�ili�ta s dijelom Theoria attractions corporum sphaeroidicorum ellipticorum homogeneorum methodus nova teactata.

Gauss je prvi razvio neeuklidsku geometriju, diskutiraju�i sa Farkasom Bolyaiom, Janosom Bolyaiom i Lobachevskyem. Prou�avao je diferencijalnu geometriju, te je o toj temi napisao djelo Disquisitiones generales circa superfices curva, (1828.), njegovo najva�nije djelo na tom podru�ju, koje sadr�i ideje kao Gaussova krivulja (normalan graf vjerojatnosti) i teorem egregrium.

Sa njema�kim fizi�arom Wilhelm Eduard Weberom, Gauss je proveo op�irno istra�ivanje o magnetizmu, a njegovo primjenjivanje matematike na magnetizam i elektricitet je jedno od njegovih va�nijih doprinosa (u �ast njemu jedinica intenziteta magnetskog polja dobila je naziv gauss). O toj je temi napisao mnoga djela kao: Intensitas vis magneticae terrestris ad mensuram absolutam revocata (1832.), Allgemeine Theorie des Erdmagnetismus (1839.) i Allgemeine Lehrs�tze in Beziehung auf die im verkehrten Verh�ltnisse des Quadrats der Entfernung wirkenden Anziehungs - und Abstossungskr�fte (1840.). Gauss i Weber su otkrili Kirchhoffove zakone, konstruirali primitivni telegraf te stvorili vlastite novine Magnetischer Verein.

Me�u njegovim zadnjim djelima je rasprava s Gerlingom o Foucaultovom njihalu (1854.). Do�ivio je otvorenje hanoverske �eljezni�ke mre�e, te je preminuo 23. velja�e 1855. u G�ttingenu, a da rijetko koje polje matematike, astronomije i matemati�ke fizike nije ostalo taknuto od Gaussa.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Ovde sam naveo samo nekoliko poznatih matemati�ara, a vi�e mo�ete na�i na
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Izvor - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Matemati�ki programi

nobody@mycity.rs (Duksy) — Thu, 04 May 2006 22:06:54 +0100

Na �alost, dobrih matemati�kih programa i nema ba� mnogo, ali zato �u staviti spisak nekih najboljih matemati�kih programa na svetu (a i za mene).
Jest da ne znam odakle da po�nem ali evo za po�etak neki programi za ra�unanje (Numerical software).

Programi za ra�unanje

najpre program Maple - po meni najbolji program za matematiku. Stvarno svaka �ast ljudima koji su napravili takav program. Ima sve �to je potrebno, �ak mo�da i previ�e. Jest da nije free, ali........
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
products and solutions - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Maple at MIT - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Maple at Indiana University - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Onda pored ovog fenomenalnog programa Maple, sledi jo� jedan koji se bavi istom tematikom, a zove se
Mathematica - - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
O samom programu pogledajte na [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Webmathematica - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Gridmathematica - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Mathematica Personal Grid Edition - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Mathematica calccentar - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
The Integrator - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Mathematica applications (Application packages are add-ons to Mathematica that provide an incredibly rich and flexible working environment).
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Algebra - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Algebrator - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Math Ware - Calculs Wiz - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
The Mathematical Explorer - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
MathXpert - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Scientific Notebook Version 5 - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Derive Version 6 - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

KarnaughMap - an interactive Boolean algebra calculator - Free program - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Programi za dinami�nu geometriju

Iz ove sekcije izdvoji�u samo jedan, ali zato stvarno super program koji se zove

Sketchpad - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Mada evo i jo� dva na istu tematiku

Geom View - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Slede�e �to bih mogao da izdvojim jeste
Mathcad - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Program koji me je odu�evio
Evo i ne�to na na�em jeziku

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Dalje sledi

Math type - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Math player - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Math type SDK - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Math lab - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Math lab download - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Graph - Freeware - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Hehe evo na�ao sam na internetu i brojne programe sa free download-om za uzrast od I-og do IV-og razreda
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Dalje �to izdvajam jeste jedan odli�an free program GeoGebra
GeoGebra - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Ina�e program GeoGebra je mene stvarno odu�evio.
Program GeoGebra je interaktivni matemati�ki softver koji povezuje geometriju, algebru i analizu. Program je dobio vi�e me�unarodnih nagrada uklju�uju�i europske i njema�ke nagrade za obrazovni softver.

EASA 2002 - Nagrada Evropske akademije (Ronneby, �vedska)
Learnie Award 2003 - Austrijska nagrada za obrazovni softver (Be�, Austrija)
digita 2004 - Njema�ka nagrada za obrazovni softver (Cologne, Njema�ka)
Comenius 2004 - Nagrada njema�kih obrazovnih medija (Berlin, Njema�ka)
Learnie Award 2005 - Austrijska nagrada za obrazovni softver Andreas Lindner (Be�, Austrija)
Troph�es du Libre 2005 - Me�unarodna nagrada za slobodni softver (Soisson, Francuska)

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

HartMath (jo� jedan free program) - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Eto za sada toliko, a za vi�e informacija o matemati�kim programima mo�ete potra�iti na internetu [Link mogu videti samo ulogovani korisnici] i upi�ite mathematics programs ili mathematics software,
CAS (Computer Algebra Systems), ili mathematics geomethry programs��

Sajtovi o matematici

nobody@mycity.rs (Duksy) — Mon, 01 May 2006 23:29:46 +0100

Evo ja cu da dam spisak nekih sajtova o matematici, a ako jo� neko zna neke zanimljive sajtove neka ih stavi na listu
Zna�i sve vezano za matematiku (kvizovi, istorija, knjige, matematicki programi........)
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Sajtovi

Matemati�ki �asopisi

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Madjarska
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Canada
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - USA
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Cambridge, Velika Britanija
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Furman University Electronic Journal of Undergraduate Mathematics
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Journal of Online Mathematics and its Applications
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - K�MaL
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Plus math
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Rose-Hulman Undergraduate Mathematics Journal
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mathematics Journals
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Izdava�i matemati�ke literature
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mathematical Communications
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mathematical Inequalities & Applications
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Hrvatski matemati�ki elektronski �asopis

Matemati�ki arhivi, knjige, enciklopedije, direktoriji online

Matemati�ki arhivi

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] -
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - University of Cambridge
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Matematika po podru�jima
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mnogo dobar sajt, vrlo va�na zbirka nastavnih planova
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mathematics Education
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mathematics Education
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - POP Mathematics
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Prikaz raznih matemati�kih tema
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Euklidovi elementi
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Online Calculator
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Odli�an sajt- vredi pogledati
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Math Archives
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Obavezno pogledati i "spisak onlajn resursa iz matematike"
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Matemati�ke knjige online

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Spisak knjiga( Obavezno pogledati)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mathematics on the Web List
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - On-Line Books Page - Mathematics
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - George Cain's Online Book List
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Cornell University Library Math Book Collection
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - EMS Electronic Library of Mathematics
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Numerical Recipes Books On-Line
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Herb Wilf's Books Available Page
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Google Directory of Online Texts (vredi pogledati)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Matemati�ke enciklopedije

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - PlanetMath Encyclopedia
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - MathWorld Encyclopedia of Mathematics
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Ovo je jedna od mojih omiljenih i po meni najboljih enciklopedija matematike.
Ina�e napisao je Eric W. Weisstein , a za vi�e informacija mo�ete da se raspitate i na offical sajtu [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Takodje knjiga mo�e da se naru�i preko [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - The Mathematical Atlas (Dave Rusin)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - MathPages (Kevin Brown)

Matemati�ki direktoriji

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Google Web Directory/Science/Math
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Yahoo Directory/Science/Mathematics
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Zeal Directory/Library/Sciences/Mathematics

Pomoc u vezi matematike

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Ask dr Math
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Matemati�ki programi

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Wolfram Research Mathematica
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Maple
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Matlab
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Octave
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - The Geometer's Sketchpad
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - GeoGebra
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - GAP, System for Computational Discrete Algebra
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - LAPACK, Linear Algebra PACKage
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - PARI/GP, CAS for fast computations in number theory
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - KANT/KASH, CAS for computations in algebraic number fields
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - SAGE, Software for Algebra and Geometry Experimentation
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - SINGULAR, CAS for polynomial computations
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - CTAN, Comprehensive TeX Archive Network
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Algebra
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Algebrator
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - MathXpert
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - KarnaughMap - an interactive Boolean algebra calculator - Free program
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Sketchpad
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Geom View
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Xfractint 20.2.04
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mathcad
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Merlyn 2.0
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - MathLab
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Macsyma
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Graph - Freeware
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - HartMath
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Scilab
Kona�an pregled matemati�kih programa mo�ete pogledati na
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mathematical software sources

Matemati�ka takmi�enja

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - me�unarodne matemati�ke olimpijade
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Ruske matemati�ke olimpijade
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Australian mathematics trust
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Me�unarodna matemati�ka olimpijada i Hrvatska
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - American Mathematics Competitions
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - International Mathematics Competition for University Students

Konferencije

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Institucije

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - The European Mathematical Information Service

Istorija

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] -by religion Super sajt, meni je dosta pomogao
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] � kratka istorija o matematici i poznati geometri
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] (matematika)

Ostalo (neke zanimljive matemati�ke teme)

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] � Vezano za proste brojeve
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Vredi pogledati
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] � Formule. (Super sajt � vredi videti)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] � Elementarna matematika
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mali kviz iz matematike
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Fibonacci Numbers (Ron Knott)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - The Prime Pages (Chris Caldwell)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - The Geometry Junkyard (David Eppstein)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Recreational Mathematics (David Eppstein)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Arithmetic properties of Binomial Coefficients (Andrew Granville)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Algorithmic Number Theory: Tables and Links (Noam Elkies)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Diophantine m-tuples (Andrej Dujella)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - A Cryptographic Compendium (John Savard)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Millennium Prize Problems
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - The Combinatorics net
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - ATLAS of Finite Group Representations (odr�ava Robert Wilson)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Graph Theory Resources (odr�ava Daniel Sanders)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Harmonic Analysis (odr�ava Terence Tao)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Number Theory Web (odr�ava Keith Matthews)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Operator Algebra Resources (odr�ava Christopher Phillips)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - The Probability Web (odr�ava Bob Dobrow)
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Topology Atlas
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Odli�an ruski sajt o matematici. Na ovom sajtu sve mo�ete da nadjete.

Matemati�ki testovi

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Matemati�ki testovi
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mnogobrojni matemati�ki testovi

Matemati�ka udru�enja

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Hrvatsko matemati�ko dru�tvo
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - International Mathematical Union
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - European Mathematical Society
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - American Mathematical Society
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mathematical Association of America
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Society for Industrial and Applied Mathematics
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Association for Women in Mathematics
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Deutsche Mathematiker-Vereinigung
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Soci�t� Math�matique de France
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mathematics Departments and Societies
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici] - Mathematics Societies, Associations and Organizations