Ekoloski divljak

1

Ekoloski divljak

offline
  • Pridružio: 11 Dec 2004
  • Poruke: 1908
  • Gde živiš: Šid - Beograd

Kada je moj profesor Biologije citao ovo pismo na casu, bio je zadnji dan skole pred uskrsnji raspust pa nisam mnogo ni mario sta cita on, ko jos slusa profesora na casu Very Happy... Ali kad sam potrazio ovo na net-u i procitao, pomislio sam da ce mozda nekome biti zanimljivo kao meni . Pogledajte i zasto.

A prica ide nesto otprilike ovako...

Citat:Kada je predsednik SAD-a Abraham Lincoln, pre gotovo jednog i po veka (1854. god.) ponudio da država kupi veliki deo indijanske zemlje, a indijanskom narodu je ponuden rezervat, na tu ponudu dobio je odgovor od poglavice plemena Sietla. Pismo se ubraja medu najdublje i najlepše misli koje su ikada izrecene o covjekovoj okolini.

PISMO POGLAVICE


Kada Veliki poglavica iz Washingtona šalje svoj glas da želi kupiti našu zemlju, previše od nas traži. Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Mi nismo vlasnici svježine vazduha i bistrine vode. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti? Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka blistava borova iglica, svako zrno pijeska na rijecnom sprudu, svaka maglica u tami šumi, sveti su u mislima i iskustvu moga naroda. Sokovi koji kolaju kroz drvece nose sjecanje na crvenoga covjeka. Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga rodenja kada odu u šetnju medu zvijezdama. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka crvenog covjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas! Mirisavo cvijece naše su sestre, jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braca. Stjenoviti vrhunci, socni pašnjaci, toplina tijela ponija i covjek - svi pripadaju istoj obitelji. Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona šalje glas da želi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki poglavica šalje glas da ce nam sacuvati mjesto tako da cemo mi sami moci živjeti udobno. On ce nam biti otac i mi cemo biti njegova djeca. Mi cemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to nece biti tako lako. Jer ta zemlja je sveta za nas.
Ta sjajna voda što tece brzacima i rijekama nije samo voda, vec i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju morate se sjetiti da je to sveto i morate uciti vašu djecu da je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera prica dogadaje i sjecanja moga naroda. Žubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su naša braca, one nam utažuju žed. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo našu zemlju morate se sjetiti i uciti našu djecu da su rijeke naša braca, i vaša, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pružili svakome bratu. Mi znamo da bijeli covjek ne razumije naš život. Jedan dio zemlje njemu je isti kao i drugi, jer on je stranac koji dode nocu i uzima od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kada je pokori on krece dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu djecu rada zaboravljeni su. Odnosi se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljackati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit prožderat ce zemlju i ostaviti samo pustoš. Ne znam! Naš nacin je drugaciji nego vaš. Od pogleda na vaše gradove crvenoga covjeka zabole oci. A možda je to jer crveni covjek je divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog covjeka. Nema mjesta da se cuje otvaranje listova u proljece ili drhtaj krilaca kukaca. A možda je to jer sam divlji i ne razumijem. Buka mi vrijeda uši. Šta život ako covjek ne može cuti usamljeni krik kozoroga ili nocnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni covjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem mocvare kao i sam miris vjetra ocišcen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog covjeka jer sve živo dijeli jednaki dah - životinja, drvo, covjek. Bijeli covjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao covjek koji umire mnogo dana on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo našu zemlju morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vjetar što je mojem djedu dao prvi dah takoder ce prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo našu zemlju morate je cuvati kao svetinju, kao mjesto gdje ce i bijeli covjek moci doci da okusi vjetar što je zasladen mirisom poljskog cvijeca. Tako cemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odlucimo da prihvatimo, postavit cu jedan uvjet: bijeli covjek mora se osnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braci. Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi nacin. Vidio sam tisuce raspadajucih bizona u preriji što ih je ostavio bijeli covjek ustrijelivši ih iz prolazeceg vlaka. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeci željezni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo živi. Što je covjek bez životinja? Ako sve životinje odu, covjek ce umrijeti od velike usamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama ubrzo ce se dogoditi i covjeku. Sve stvari su povezane! Morate nauciti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da bi oni poštivali zemlju, recite vašoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Ucite vašu djecu kao što cinimo mi s našom da je zemlja naša majka… Što god snade nju snaci ce i sinove zemlje. Ako covjek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga. To mi znamo: zemlja ne pripada covjeku; covjek pripada zemlji! To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Što god snade zemlju snaci ce i sinove zemlje. Covjek ne tka tkivo života; on je samo struk u tome. Što god cini tkanju cini i sebi samome. Cak i bijeli covjek, ciji Bog govori i šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajednicke sudbine. Mi možemo biti braca poslije svega. Vidjet cemo. Jednu stvar znamo, koju ce bijeli covjek jednog dana otkriti - naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je Bog covjeka i njegova samilost jednaka je za crvenoga covjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je draga Njemu i škoditi zemlji jest prezirati njezinog Stvoritelja. Bijeli takoder trebaju prolaz; možda brže nego sva druga plemena. Zaprljajte vaš krevet i jedne noci ugušit cete se u vlastitom smecu. Ali u vašoj propasti svijetlit cete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na tu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim covjekom. Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad ce svi bizoni biti poklani i divlji konji prirpitomljeni, tajni kutovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke zamrljan brbljajucom žicom. Gdje je guštara? Otišla je. Gdje je orao? Otišao je. To je konac življenja i pocetak borbe za preživljavanje.


Ne znam da li je ovo vec bilo na MC-u, nisam uspeo naci... sorry ako vec jeste, mozda neko nije procitao pa eto mu prilike.

ja sam to hteo juce da postavim.. Shocked
ovo ide kao izdvojeno...ko procita znace zasto.

ovo je fenomenalno, blago receno...
ima li neko link na verziju na engleskom, mozda? Smile

@ ljubicasta

mozda ovo -- http://members.virtualtourist.com/m/tt/3b708/

Kad se vec javljam da napisem da je text odlican i da pogadja u sredinu mete. Wink

Što bre divljak u naslovu?!

U pitanju je ovaj čovek, poglavica Sietl:
http://en.wikipedia.org/wiki/Chief_Seattle

Evo je jedna veryija na engleskom ovde

http://www.synaptic.bc.ca/ejournal/seattle.htm

Znam ko je, ali zato sto me fascinira to sto jedan "divljak" kako su ga zvali, a i ostale, tada Amerikanci i drugi "obrazovani" ljudi, pre nego sto je Ekologija i ustanovljena, na ovakav nacin tretira prirodu. Ne verujem da je iko od nas, barem pre nego sto je ovo procitao razmisljao o ovim stvarima, a da su se ljudi pravilno odnosili prema zivotnoj sredini na takav nacin kao indijanci, zamislite kako bi svet danas izgledao i da li bi imali probleme, bolestine itd. s kojima se danas suocavamo.

Aaaa u tom smislu divlja, e da... potpuno si u pravu ;-) Plemenit čovek u svakom slučaju.

Djole, sve pohvale za tekst. Opet, s druge strane, Indijanci su takav odnos prema prirodi imali jer nisu gledali materijalnu stranu, vec duhovnu, za razliku od "civilizovanih" Evropljana.

Da im mi napisemo po koju o Kosovu? Mozda ih pogode nase reci????
Kao: NEMOJTE MANASTIRE......STA SU LJUDI BEZ DUHA? I sl.....

Pa sad kad bi im neko iz vlasti(mislim drzavne, ne MC Very Happy ) napisao tako nesto, mozda( al' malo sutra) bi i shvatili, no ipak nemojmo ici u offblog Cool ( ?!)

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 747 korisnika na forumu :: 53 registrovanih, 11 sakrivenih i 683 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 1567 - dana 15 Jul 2016 19:18

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: AK - 230, Bahuss, Buzdovan, cikadeda, cole77, comi991, Crvena Petokraka, darkangel, DeerHunter, DJmonosaurus, doktor1964, dskrlec33, Futurama, gromche2, ILGromovnik, ivan979, Jester, Jethro, kljift, Levi, Logic005, Metanoja, milijarder, munzeco, nemanja.tatic, Nemsy_29, pein, powSrb, Profica, Raptor1, ray ban11, Recce, repac, robertino, rovac, samsung2, skvara, slobodanbalosevic, Snorks, svetac2, T-72, theNedjeljko, Toni, TroxX, vladom6, voja64, WS2, Zandar, Zgb, zgoljo, zillbg, Zoran Rapajić, Zvrk2