|
Napisano: 23 Maj 2011 21:49
1. Okus, boja i tekstura mogu varirati ovisno o nekataru iz kojeg je proizveden. Što je med manje procesirat, to više nutrijenata sadržava. Može se koristiti uz različitu hranu i pića umjesto šećera, ali sirovi med ima najviše zdravstvenih koristi.
2. Sirovi med ravno iz saća sadrži tragove propolisa – supstance koju pčele koriste za sastavljanje saća i zaštitu od štetnih mikroorganizama. Drugi tzv. fitonutrijenti pronađeni u sirovom medu pokazali su se kao pomoć u spriječavanju raka debelog crijeva, i liječenju unutrašnjih čireva.
3. Redovito konzumiranje meda poznato je po koristima za općenitu dobrobit, te kao pomoć probavi.
4. Med se pokazao kao sredstvo u popravljanju atletskih izvedbi, ne samo kao izvor ugljikohidrata. Ovu tajnu poznavali su već i antički Olimpijci. To pomaže održati razinu šećera u krvi, što zauzvrat održava trajnost energije i pomaže u oporavku mišića.
5. Med možete slobodno staviti u ormarić kao jedan od lijekova. Koristio se već i oko 700 g. pr. K. kao pomoć u zacjelivanju, i bio je sastojak u preko 900 sredstava u Antičkom Egiptu. Korišten površinski pomaže spriječiti infekcije i umiruje upale kože. Medova ljekovita svojstva dakalaza su se i kao ubrzivač zacjelivanja ozbiljnijih rana uzrokovanih opeklinama prvog stupnja i kirurškim operacijama.
6. Kad se uzima u prehrani njegova antivirusna svojstva pomažu pojačati imunosni sistem, čuvajući nas od prehlada i gripa.
7. Njegova antibakterijska svojstva dokazala su se kao važan dio antibiotika širokog spektra pri liječenju infekcija.
8. Za njegova protugljivična svojstva čak se vjeruje da mogu riješiti gljivicu pod nazivom Candida Albicans, i pojačati rast zdrave flore u crijevima.
9. Med, posebno tamni med, je bogat antioksidansima, pomaže u borbi protiv slobodnih radikala, čime popravlja funkcije stanica i organa.
10. Jedenjem meda možemo prilično smanjiti sezonske alergije, jer on sadrži lokalni polen.
11. Med je zdrava zamjena za šećer. U pacijenata sa dijabetesom pokazao se kao uzrok smanjenja šećera u krvi za razliku od refiniranog šećera. Također smanjuje i kolesterol.
12. Med je izvor vitamina B2 (dobrog za rast kose i noktiju, vid, te probavu hrane), vitamina B6 (dobrog za kožu, živce i upijanje nutrijenata), željeza (prenosi kisik kroz krv) i mangana (potiče funkcije mišića i enzima).
13. Med se može čuvati u čvrsto zatvorenim staklenkama. Ako ga čuvamo podalje od vlage može trajati gotovo beskonačno, zapravo to je možda jedina hrana koja se ne kvari. Arheolozi u Egiptu kušali su med zatvoren u grobnicama antičkih faraona i otkrili da je još uvijek jestiv!
Izvor : [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Dopuna: 23 Maj 2011 21:53
Med hrana Bogova
Med se prvobitno koristio kao hrana. Čovjek ga je nalazio u dupljama drveća, u gnjezdu divljih pčela, u ulazima u pećine i u pukotinama stijena.Sa razvitkom civilizacije med se koristio ne samo kao namirnica već i kao ljekovito, kozmetičko i konzervirajuće sredstvo. Med je izvanredna namirnica izuzetne hranjive vrijednosti, a nije podložna kvarenju. Tome svjedoči činjenica da je pronađen u egipatskim piramidama u zadovoljavajućem stanju nakon tisuća godina. Med je namirnica koja je prirodna i koja se još uvijek nikakvim industrijskim putem ne može stvoriti niti dotjerivati jer svako i najmanje dodavanje nekog sredstva čini da med nije med.
Kemijski sastav meda
U kemijskom pogledu med predstavlja složenu smjesu raznih djelotvornih tvari, koje se u ljudskom organizmu vrlo dobro i brzo probave te se gotovo u potpunosti iskorištavaju.
Med je sastavljen od raznih šećera (do 76%), vode (oko 18%), i drugih tvari (oko 6%), koje su uzrok različitosti između pojedinih vrsta meda a daju medu specifičnu boju, miris i okus. Te se tvari u medu nalaze u malim količinama, a to su: minerali (kalcij, željezo, magnezij, mangan, kalij, natrij, fosor, bakar, kobalt...) vitamini, enzimi, hormoni, inhibini, organske kiseline(mravlja, jabučna, limunska, jantarna isl.), bjelančevine i flavonoidi.
Važno je napomenuti da će se vitamini iz voća i povrća, raznih vitaminskih čajeva i mješavina bolje iskoristiti ako se uzima i med.
Korištenje meda
Bez obzira koristite li med kao hranu ili lijek, med je bolje koristiti u čaju ili mlijeku jer tako njegovi sastojci lakše prodiru u krv. Preporučljivo je isto tako med što duže držati u usnoj šupljini jer se na tak način med prenosi preko kapilarnog spleta direktno u krv.
Ljekovita svojstva meda
Med ima razna ljekovita svojstva: jača imunološki sustav, ima antibakterijsko i protugljivično djelovanje, protuupalno i antialergijsko djelovanje, poboljšava rad metaboličkog sustava, potiče umnu i fizičku aktivnost, ima diuretsko djelovanje, pomaže kod slobokrvnosti, stimulira rad srca, djeluje antiseptički pa se koristi kod zacjeljivanja rana, u liječenju akni, opekotina, poboljšava apsorciju pojedinih tvari u organizmu (vitamini, minerali, lijekovi..), ima sedativno djelovanje, djeluje detoksifikacijski zbog udjela antioksidativnih tvari, upotrebljava se kod ginekoloških problema, PMS-a i jutarnjih mučnina, bolesti respiratornog sustava (kronični bronhitis, bronhialna astma, rinitis, alergijski rinitis, sinusitis, laringitis), preporučava se sportašima zbog energije i stimulacije srca, kod umora, iscrpljenosti, anoreksije ili gubitka apetita. Normalizira peristaltiku crijeva, uklanja opstipaciju i liječi hemeroide. Koristi se i kod liječenja gastritisa, čira na želucu, dvanaesniku i crijevnih infekcija, smanjuje lučenje želučane kiseline, za liječenje i detoksikaciju jetre.....
Živimo u modernom, užurbanom vremenu koje sve više isključuje kompletne obroke i obitelj na okupu. Koristimo industrijski obrađene namirnica uz upotrebu umjetnih boja, sredstava za konzerviranje, zaslađivača, stabilizatora, aromatizatora itd što loše utječe na naš stresom već iscrpljen organizam.
Zastupljenost meda u ljudskoj prehrani je premala iako se med smatra jednom od najiskoristivijih i najprobavljivijih namirnica.
Ako ste odlučili učiniti nešto pozitivno za svoj organizam, svakako uvrstite med na svoj jelovnik ali kod nabavke meda treba biti oprezan i nastojati saznati proizvođača koji odgovara za svoj med.
U narodnoj medicini poznato je djelovanje čaja sa medom u slučaju kašlja i promuklosti. Napitak treba piti u gutljajima. Za dišne organe preporučava se med od kadulje, jele, lipe.
Bagremov med (bagrem - Robinia psedoacacia) spada u najbolje vrste, ima prijatan i ugodan miris. Njegova kristalizacija je veoma spora te ostaje dugo u tekućem stanju. Pri kristalizaciji postaje bijel, sitnozrnast i podsjeća na snijeg. Bagremov med se naročito preporučuje sa čajem od kamilice, jer se tako pojačava djelovanje tvari iz čaja, a i onih koje sadrži med. Preporuča se djeci i rekonvalescentima. Bagrem potječe iz Sjev. Amerike a njegove se šume prostiru na području panonske regije. U nas su poznatija područja Podravine i Hrv. Zagorja. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija. Cvjeta u prvoj polovini svibnja. Ovisno o reljefu i klimatskim prilikama može cvjetati i mediti do kraja svibnja.
Med od bagrema preporučuje se kod nesanice, za umirenje prenadraženog živčanog sustava (vrtoglavice, loš san, klimakterične smetnje itd.), uklanja posljedice nagomilanog stresa.
Kaduljin med (kadulja - Salvia officinalis ) je svijetložut do blago zelen, izrazita mirisa po cvijetu. Dobija se od samoniklih grmova kadulje koja cvate od polovine svibnja do polovine lipnja na mediteranskom području. Taj med povoljno djeluje protiv bolesti koje su praćene suhim kašljem, kod prehlada, jer omogućava lakše izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija, pa i iz želuca i jednjaka. Med od kadulje preporučuje se i u čajnim smjesama, djeluje smirujuće.
Najpoznatija su njena područja Cres, Pag, Kornati i poluotok Pelješac a ima je i na gotovo svim otocima i na priobalju. Premda je prva drvenasta biljka na zgarištu šuma, druge je s vremenom prevladaju i oslabe njeno skupljanje u čistom obliku.
Kestenov med (kesten - Castania sativa) je svijetložut, jaka mirisa po biljci, slatka do trpkogorka okusa. Smatra ga se ljekovitim za bolesti jetre i čir na želucu, pa se sve više traži i postiže dobru cijenu. Mjesec dana nakon vrcanja redovito se kristalizira. Najviše kestena ima na području Petrinje i Hrv. Kostajnice. Cvate u drugoj polovici lipnja.
Lipov med (lipa -Tilia sp. L.) je blagožut do zelenkast, jaka mirisa po cvijetu, oštra ali ugodna okusa. Zbog tih osobina spada u finije sorte medova. Mjesec dva nakon vrcanja kristalizira u med fine strukture. Lipa se sadi po parkovima i u drvoredima. Veće površine pod lipom su na području Bilogore. Donosi olakšanje kod prehlada, upala dišnih I probavnih organa te bubrežnih oboljenja. Pospješuje metabolizam pa djeluje na izbacivanje štetnih tvari iz organizma.
Livadni med je bogata i ugodna okusa može biti tamniji ili svjetliji. Posebno se preporuča da ga skloni peludnim alergijama uzimaju svaki dan da organizam pripreme za veliku proljetnu izloženost peludu. Ovaj med se dobija od tisuća raznih cvjetova livadnog i grmolikog bilja. Specifična struktura biljnih vrsta, posebno planinskih gdje klima i paša čine med prepo- znatljivim, može obilježiti i ravničarski med (primjer Lonjskog polja).
Med od bjelogorične (hrastove i bukove) medljike. Med od hrastove medljike je tamnocrvenkast, gust i rastezljiv, slabog mirisa po hrastu, opora okusa, pali u grlu. U nas je manje cijenjen, ali je traženi izvozni artikl. Med od bukove medljike ima slične ali blaže izražene karakteristike. Bjelogorični medovi su bogati željezom i drugim mineralima. Potječu najčešće iz šuma blizu Jasenovca i Siska (područja Turopolja i Lekenika) gdje obitavaju lisne (Lach- nideae)i štitaste uši(Coccidae). Uši rilcem sišu sok biljaka i posebnim organima proizvode medljiku koju pčele unose u košnicu gdje se pretvori u vrlo ukusan med. Medljika se javlja u intervalima od sedam godina koliko je potrebno da se namnoži dovoljno uši za veće količine meda.
Med od crnogorične (jelove i smrekove) medljike. Jelov med je više cijenjen, zelenkaste je nijanse, ugodna okusa i mirisa. Spada u najcjenjenije medove Europe. Skuplja se s lisnatih uši (lachnidae)od polovine lipnja do, ovisno o klimi i specifičnom položaju, kasne jeseni. Jelove šume na području Gorskog Kotara i Kapele sve do Plitvičkih jezera su europska jelova oaza.
Vrijeskov med (vrijesak, vrišt - Calluna vulgaris) je žut do tamnožut, slaba mirisa, ugodna specifična okusa. Kristalizira se nakon 2-3 mjeseca. Vrijeska ima na području Gorskog kotara, Like (okolica Gospića), oko Duge Rese. Preporučuje ga se uzimati kod reumatičnih oboljenja, bolesti mokračnih putova i bubrega, posebno u čajnim smjesama npr. kamilica, šipak itd.
Ružmarinov med (ružmarin - Rosmarinus Officinalis L.) je svijetao, proziran i bistar, bez mirisa, ugodna i blaga okusa. Nakon vrcanja se pretvara u fine sitne kristale. Kristalizacijom postaje potpuno bijel. Ružmarin je mediteranska biljka koja cvate velik dio godine. Nalazi se na cijelom priobalnom području. Povoljno djeluje kod bolesti krvnih žila, jer pospješuje optok krvi, za poboljšanje funkcije jetre, bolje izlučivanje žuči, pri slaboj probavi, reumi, gihtu, visokom tlaku.
Izvor : [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
|
