|
Upozorenje - ovo je samo moje mišljenje, koje u očima drugih dakako može biti glupost. Ja, ipak, nezajažljivo verujem u ovo:
Smisao Života, koji nismo birali (hajde, ko tako želi - dat nam je), je upravo proživljavanje i preživljavanje. Jeste, zvuči dosta logično, ali ima nečeg i iza kulisa... adaptacija, sposobnost da se razvije raznolikost koja na kraju rezultuje, verujem, najsavršenijim ciljem - balansom tih razlika, a nesumnjiva svesnost postojanja mnogolikosti koje se bacaju u Dobro i Loše. To ja nazivam imenom 'visok stepen budnosti'. Sad, pošto se uporno pokazuje da na nas stimulativno i progresivno deluje Dobro, a ne Loše => rekao bih da je dostizanje utopie onaj nivo kontrole terazija koji ih drži u ravnoteži, iako ipak preovladava Dobro. Zašto i kako? Svi cene dobrotu. Onaj koji ne zna ili ne mari za zlo ni ne može, bez druge strane, pomisliti na ravnotežu. Onaj koji trpi Zlo i suprotstavlja se njemu pomoću Dobrog -> to je nesumnjivost moći, koja je, sad, potkopana znanjem da postoje te dve strane (i mnogim drugim znanjem, naravno), snaga koju je teže za imati, snaga čije postojanje se ne demonstrira na sirovi, primitivni način - fizički iliti oslobadjanjem energije. Sačuvati nešto što nije vezano za nas, ukrotiti divlje i preoblikovati ga da pristaje pojedincu, samom sebi - to je, zapravo, poduhvat. Kreativnost, umeće - menjati oblike, boje, prilike, a sačuvati esencijalnu supstancu, stvoriti iluziju povećanja i poboljšanja veličine, značaja, lakoće baratanja - snaći se, a spoznati da je srž, materijal isti, posledica drugačija - sve su to delići Smisla u otkrovenju...
P.S. tiringer baš forsira ideološke teme, uzvišene nedoumice... imam sreću da o tome često razmišljam i pišem... Neverovatno mi odgovaraju ovakva pitanja, tiringer - teraju me da dopunjavam stranice koje možda budu objavljene... Hvala ti. Delimo identičnu glad za ispunjenošću...
|