Lakši kratkotrajan bol iza grudne kosti može da se javi iz više razloga. Na primjer: bol porijeklom od srca, kičmenog stuba, pleuralni bol, bol od strane jednjaka, želuca, žučne kese...
Ipak, bol porijeklom od srca (bolje rečeno krvnih sudova srca) ili tzv. anginozni bol, ima neke karakteristike koje ga često mogu razlikovati od bolova drugog porijekla.
Tipične karakteristike ovog bola su da je najčešće karaktera stezanja, razdiranja, pečenja, gotovo nikad probadanja, žiganja. Lokalizovan je uglavnom iza grudne kosti i često se širi u ramena, vrat, donju vilicu, niz ruke, ali ponekad ponekad može da se javi i samo u rukama. Anginozni bol se nikada ne pojačava, niti smanjuje pri pokretima, kašlju, dubokom disanju. Kod stabilne angine pectoris bol se javlja samo pri fizičkom naporu ili npr. pri izlasku na hladan vazduh, a u mirovanju prestaje. Kod nestabilne angine (i infarkta srca), bol se može javiti i u mirovanju, probuditi iz sna. Nekada je ekvivalent anginoznog bola samo osjećaj gušenja, bez bola kao takvog.
Dobro uzeti podaci od pacijenta mogu mnogo doprinijeti postavljanju prave dijagnoze.
Ipak, da bi se sa sigurnošću utvrdilo da li je bol u grudnom košu porijeklom od srca, najbolje bi bilo uraditi EKG zapis u fazi tog bola, ali to je najčešće praktično teško izvesti. Zato se savjetuje uraditi test opterećenja srca, tzv. ergometrijski test (na biciklu ili pokretnoj traci) ili eventualno, ako pacijent iz nekog razloga (npr. otežana pokretljivost zbog problema sa zglobovima, ekstremne gojaznosti… ili tzv. bloka lijeve grane na EKG-u) ne može uraditi standardni ergometrijski test, onda farmakološki stres eho. To su dijagnostički postupci koji sa velikom vjerovatnoćom potvrde ili isključe kardijalno porijeklo bola u grudnom košu.
Ako se isključi anginozni bol kao opcija, onda se traga dalje – snimci kičme, grudnog koša, pregled jednjaka, želuca, UZ stomaka itd.
|