10 vi klonova za Linuks i druge Juniksolike sisteme

10 vi klonova za Linuks i druge Juniksolike sisteme

offline
  • bocke  Male
  • Moderator foruma
  • Glavni moderator Linux foruma
  • Veliki Pingvin
  • Guru
  • Pridružio: 16 Dec 2005
  • Poruke: 12485
  • Gde živiš: Južni pol

10 vi klonova za Linuks i druge Juniksolike sisteme

Vi tekst editor

Vi je ekranski orijentisan editor originalno napisan za Juniks operativni sistem. Portabilni podset ponašanja vi editora i programa baziranih na njemu, kao i jezika koje podržava ex režim, je detaljno opisan (i time standardizovan) u Single Unix Specification i POSIX specifikacijama.


Izvor slike: http://it.unm.edu/introductions/unix/

Originalni kod za vi je napisao Bill Joy u 1976. godini, kao vizualni režim linijskog editora zvanog ex, kojeg je Joy napisao sa Chuck Haley-em. Bill Joy-ov ex je bio deo prve BSD Juniks distribucije u 1978. Tek u drugoj BSD Juniks distribuciju, 1979. godine, editor je instaliran kao vi, ime po kojem je poznat i danas. Neke trenutne implementacije vi editora potiču od originalnog vi koda, dok su druge potpuno nove i velikim delom kompatibilne reimplementacije. Ime vi je izvedeno iz skraćenice za komandu "visual" u ex editoru.

Izvor teksta: Wikipedia (EN)

Jedan deo ovih editora je dostupan iz zvaničnih softverskih izvora vaše distribucije. Upotrebite grafičke ili komandne alatke za upravljanje paketima za pretragu. Neki od njih su najverovatnije instalirani i sa vašim Linuks (ili BSD) sistemom (Najčešće: Vim, Elvis, Vile ili Nvi).


1. Vim


Izvor slike: Wikipedia (en)

Vim je tekst editor, čiji je autor Bram Molenaar i koji je prvi put objavljen 1991. godine. Baziran je na vi editoru uobičajenom na Juniks-olikim sistemima. Vim je dizajniran za upotrebu i iz komandnog interfejsa, i kao samostalna GUI aplikacija. Vim je dostupan pod charityware licencom koja je kompatibilna sa GNU javnom licencom. Vim je originalno objavljen za Amigu 1991. godine, ali je u međuvremenu portovan na mnoge druge platforme.

Izvor teksta: Wikipedia (EN)

http://www.vim.org/

2. Elvis


Izvor slike: Wikipedia (EN)

Elvis je moćan vi/ex klon, tj. dosta nalikuje Juniks tekst editoru vi, ali s dodatkom većeg broja novih komandi i mogućnosti. Elvis je napisao Steve Kirkendall i distribuiran je pod Clarified Artistic License, koju takođe koristi i Perl. Elvis je verzija vi editora koja dolazi sa Slackware, Frugalware i KateOS Linuks distribucijama, kao i sa Minix 3 operativnim sistemom

Izvor teksta: Wikipedia (EN)

http://elvis.the-little-red-haired-girl.org/

3. Nvi


Izvor slike: http://darolew.freehostia.com/prog/text_editors.html

nvi (new vi) je re-implementacija klasičnog Berkley tekstualnog editora, ex/vi, koji je bio distribuiran sa BSD sistemima i, kasnije, Juniks sistemima. Originalno je distribuiran kao deo četvrte Berkley softverske distribucije (4BSD). Zbog problema oko licence između AT&T (vlasnika prava nad Juniksom) i CSRG grupe na Kalifornijskom Univerzitetu u Berkliju, bilo je potrebno zameniti sve Juniks izvedene delove BSD izvornog koda sa novim i patentno nezagašenim kodom. Nvi je jedna od mnogh komponenata koje su naknadno napisane, iako je vi originalno razvijen na Berkliju. nvi sadrži neke nove mogućnosti u odnosu na tradicionalni vi.

Izvor teksta: Wikipedia (EN)

Originalni autor Nvi-a je Keith Bostic. Nvi je podrazumevani vi editor u većini modernih BSD sistema.

https://sites.google.com/a/bostic.com/keithbostic/nvi

4. Vile


Izvor slike: http://www.ee.ryerson.ca/~elf/xapps/Q-II.html

Vile je tekst editor koji pokušava da kombinuje najbolje aspekte popularnih Emacs i Vi editora. Ovi editori su obično locirani na suprotnim stranama u ratovima editora, s obzirom da Emacs i vi korisnici imaju tendenciju ka jakim osećanjima protiv editora koji ne koriste. Vile pokušava da pomiri te pozicije. Vile je akronim koji znači "Vi kao Emacs" (VI Like Emacs). Ville je predstavljen u 12. poglavlju O'Reilly knjige "Učenje vi editora" ("Learning the vi Editor"). Program je takođe poznat kao xvile za X Window System, i kao winvile za Microsoft Windows. Vile je kreiran i originalno održavan od strane Paul Fox-a. U 1996. godini, održavanje je preuzeo Thomas Dickey, koji je i autor mnogih unapređenja kodne baze u narednim godinama.

Izvor teksta: Wikipedia (EN)

http://invisible-island.net/vile/

5. GNU Emacs Viper režim



Viper režim je jedan od ugrađenih režima u GNU Emacsu (i editorima izvedenih iz njega: XEmacs i SXEmacs) koji omogućava korišćenje vi tastera za osnovno uređivanje teksta i Emacs tastere za napredne mogućnosti.

Izvor teksta: Wikipedia (EN)

http://www.gnu.org/software/emacs/

6. Jvi



jVi je port velikog dela vim editor-a na Javu. Jvi se može koristiti kao plugin za NetBeans ili JBuilder.

http://jvi.sourceforge.net

7. Tradicionalni Vi

Bez obzira na postojanje modernih vi klonova sa unapređenim mogućnostima, 2000. godine Gunnar Ritter portuje Bill Joy-ovu kodnu bazu iz 2.11BSD-a (1992) na moderne Juniks sisteme kao što su Linuks i FreeBSD. U početku, njegovo delo je bilo tehnički nelegalno za distribuciju bez AT&T licence, ali, u januaru 2002, licencna pravila su opuštena omogućavajući legalnu distribuciju kao projekta otvorenog koda. Ritter je napravio nekoliko malih unapređenja slične onima koje su postojale u vi editorima u komercijalnim Juniks sistemima koje su koristile Bill Joy-ov kod, uključujući promene koje je zahtevao POSIX.2 standard. Njegov rad je dostupan kao "Tradicionalni Vi", i danas ga je moguće pokrenuti na velikom broju sistema.

Izvor teksta: Wikipedia (EN)

http://ex-vi.sourceforge.net/

8. Xvi

Xvi je portabilna više-prozorna verzija Juniks editora "vi", izveden iz "STEVIE" editora u osamdesetima. Program je originalno razvije za Atari ST, ali je kasnije portovan na Juniks, MS DOS, OS/2 i QNX. I pored imena, još uvek ne postoji X-Windows specifična verzija. Koristi tekstualne prozore koji su razdvojeni horizontalnim statusnim linijama u tekstualnom režimu, prozori predstavljaju različite datoteke koje se uređuju, ili drugačije "poglede" na istu datoeku. Xvi je vi klon sa najmanjom programskom veličinom i memorijskom upotrebom.

http://xvi.sourceforge.net

9. Levee

Levee je mali ekranski editor baziran na Juniks editoru vi. Omogućava jednostavan i robustan način unošenja i uređivanja teksta. Ovaj program ima korene u 80. godinama kad je nastao kao vi klon za kućne računare kao što su Terak 80510a, Sage, Atari 520ST. Kasnije je portovan na MS DOS i Linuks.

Izvor dela teksta: packages.debian.org

http://www.pell.portland.or.us/~orc/Code/levee/

10. Virus

Virus (Vi resembling utility skeleton) je originalno izveden iz rane verzije busybox-a. Namena je da se obezbedi čista, minimalna Vi implementacija koja omogućava isključivanje izlaza u shell i drugih siguronosnih rizika, kao i da omogući administratorima i krajnjem korisniku vi kao login-shell na pojedinim hostovima, s druge strane omogućavajući drugima da rade na sistemima sa ograničenim resursima ili na OS boot disketama.

Izvor teksta: freecode (ex Freshmeat)

http://www.rocklinux.net/people/ripclaw/projects/software/virus/



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 715 korisnika na forumu :: 27 registrovanih, 3 sakrivenih i 685 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, 9k38, aleksandarbl, AMCXXL, Areal84, babaroga, Bane san, bigfoot, bozomotika, croato, Dimitrije Paunovic, Dimitrise93, Georgius, helen1, janbo, ljuba, Marko Marković, mnn2, nedeljkovici, nenad81, pavlo, pein, Romibrat, Srle993, VP6919, zlaya011, 125