Alternativni izvori energije - Biodizel

1

Alternativni izvori energije - Biodizel

offline
  • Max  Male
  • Super građanin
  • Marko Milic
  • MWEB - Project manager & Front-end developer /Saobracajni inzenjer
  • Pridružio: 02 Nov 2003
  • Poruke: 1363
  • Gde živiš: Beograd - Jagodina

Potrebe za smanjenjem upotrebe fosilnih goriva

Evropa i svet nalaze se pred teškim problemom: kako smanjiti zagađenje i emisije čađi u atmosferi zbog čega nastaje globalno zagrevanje, ozonske rupe, kisele kiše itd.?
U poslednje vreme visoka cena sirove nafte dodatno aktulizuje problem alternativne energije. Na žalost, ekološki najčistija goriva i energenti su još uvek najskuplji izvori energije. Takođe izvori fosilnih goriva nisu nepresušivi, što je dodatan razlog zbog čega se traga za novim vrstama pogonskih energenata.





Alternative fosilnim gorivima

Velika prednost izvora alternativne energije je da drastično smanjuju štetne emisije automobila koji ih koriste. Ipak, kako većina tehnologija još nije potpuno zrela za upotrebu i kako su i dalje previše skupe za ugradnju u širi dijapazon vozila, one zahtevaju dodatna istraživanja i razvoj pre izlaska na tržište. Jedno od rešenja kojim se mogu ostvariti ciljevi u transportu je upotreba biodizela, uz istovremeno zadovoljavanje ekološkoih propisa I normi vezano za emisiju štetnih gasova.





Šta je to biodizel ?

Biodizel je tečno bio gorivo, proizvedeno iz biljnih ulja ili upotrebljenih ulja i masti. Dobija se procesom esterifikacije masti I biljnih ulja. Kao osnovna sirovina se najcešce upotrebljava zrno uljane repice, soje i suncokreta. Po hemijskom sastavu biodizel je mešavina metil estara masnih kiselina (FAME). Biodizel je, tehnički, idealni supstitut za dizel od fosilnih rezervi i nikakve značajne modifikacije dizel motora nisu potrebne. Karakteristike biodizela su slične običnom dizelu a poboljšanje proizilazi iz sadržaja kiseonika u biodizelu, koji obezbeđuje bolji proces sagorevanje i poboljšava podmazivanje, što delom kompenzuje uticaj nižeg energetskog sadržaja. Biodizel može da se koristi nezavisno ili pomešan sa dizelom fosilnog porekla (B100, B20, B5 ili B2 – broj označava procentualno učešce biodizela u mešavini).





Zašto Biodizel ?

Biodizel povećava sigurnost u snabdevanju tečnim gorivom za transportni sektor i poljoprivredu pomoću obnovljivog izvora. Koristi se kao gorivo u dizel motorima koje manje zagaduje okolinu, a istovremeno ne zahteva prepravke na motorima i može se mešati sa fosilnim dizelom. Obezbeđuje korisniku pouzdano gorivo po nižoj ceni. Biodizelom smanjuje se emisija gasova (pogotovo CO2) koji učestvuju u efektu staklene bašte i njihov uticaj na globalnu klimu.





Tehnologija dobijanja biodizela

Tehnoloski postupak proizvodnje biodizela zasniva se na transesterifikaciji -hemijskoj reakciji triglicerida sa metanolom u prisustvu Na-metilata kao katalizatora, pri cemu nastaju metil estri i glicerin. Reakcija se odvija dvostepeno u dva reaktora, svaki sa unakrsnim tokom reaktanata. Razdvajanje estarske – lakse faze i glicerinske – teze faze vrsi se u uredjajima za talozenje, prakticno na granici rastvorljivosti ovih faza.
Dobijena estarska faza se dalje ispira sa vodom radi uklanjanja zaostalog metanola, glicerina, katalizatora i sapuna. Isprani estri suse se pod vakuumom i hlade. U biodizel se dodaju aditivi za niskotemperaturne karakteristike (depresanti) i stabilizatori (antioksidansi).
Glicerinska faza (glicerin, metanol i katalizator) mesa se sa vodom iz procesa pranja metil estara. Zakiseljavanjem sa HCl, katalizator se razlaze na rastvor kausticne sode i metanola.
Frakcionisanje metanola i glicerinske vode vrsi se u rektifikacionoj koloni. Dobijeni metanol, cistoce 99,99% vraca se u proces transesterifikacije. Glicerinska voda se dalje preradjuje do tehnickog glicerina. Glicerin se takodje moze preradjivati do nivoa farmaceutske cistoce.





Prednosti i mane biodizela u odnosu na dizel

Prednosti
Tehnicki aspekti:
• Obezbeduje bolje paljenje i mazivost motora što znaci vecu efikasnost i trajnost
• Bolje cuvanje i rukovanje: tacka kjucanja oko 150 °C – fosilni dizel oko 70 °C
• Ne zahteva prepravke na motorima
• Nije potrebno menjati transportne i skladišne sisteme radi korišcenja biodizela

Ekološki aspekti:
• Smanjena emisija gasova staklene bašte, cestica i aromata: CO2, CO, SO2, NO2, cad, benzol, toluol
• Netoksican
• Bio-degradabilan

Energetski aspekti:
• Osnovne sirovine obnovljive
• Umanjuje potrebe za uvozom nafte i rizik u snabdevanju

Ekonomski aspekti:
Na makroekonomskom nivou, razvoj proizvodnje biodizela utice na sledece indikatore:
• Zaposlenost;
• Povecanje industrijske proizvodnje;
• Dodatno prelivanje sredstava ka poljoprivredi;
• Doprinos ekonomskom razvoju ruralnih sredina;
• Povecanje deviznih rezervi;
• Smanjenje zavisnosti makroekonomskih parametara od spoljnih faktora.

Mane – Negativna strana mu je što kao gorivoima nešto manju energetsku vrednost od fosilnog dizela, pa je I potrošnja nešto viša. Po rečima proizvođača, njihovi testovi su pokazali da ovo povećanje u realnim uslovimanije veće od 5 odsto. Osim toga, negativno je što ovo gorivo ima nižu tačku zgušnjavanja u odnosu na klasični evrodizel, I to na oko -10 stepeni Celzijusa



Zahtevi Evropske unije

Evropska unija donela je odluku po kojoj zemlje članice moraju da obezbede minimalne proporcije biodizela i ostalih obnovljivih goriva na svojim tržištima. Referentna vrednost postavljenih ciljeva odredjena je u direktivi 2003/30/EC (izračunata na osnovu energetskog sadržaja za ukupan benzin i dizel gorivo). Unija je postavila ciljeve da do 31. decembra 2005. godine biodizel učestvuje na tržištu sa 2% a da do 31. decembra 2010. godine taj procenat bude ne manji od 5,75.





Testiranje Biodizela u Srbiji

Biodizel je isproban u vozilima gradskog prevoza u Beogradu i Somboru. U Beogradu, na linijama 55 i 511 utrošeno je deset tona biodizela radi realizacije ovog eksperimenta.Eksperiment je pokazao da ovo gorivo u najtežim uslovima eksploatacije, u gradskom saobraćaju, ni po čemu ne zaostaje za klasičnim dizelom, a uz to znatno manje zagadjuje sredinu. Po završetku eksperimenta napravljen je elaborat o karakteristikama biodizela i njegovom uticaju na vozila. Gradsko saobraćajno preduzeće u Beogradu mesečno troši 200 miliona dinara za kupovinu dizela, upotrebom biodizela taj broj bi se smanjio za 20 miliona.





Mogućnosti Srbije u proizvodnji biodizela

Otvaranjem pogona za proizvodnju biodizela u Šidu, Srbija je dobila priliku da postane svojevrsna Saudijska Arabija u proizvodnji dizel goriva iz biljnog ulja. Time će velika količina para namenjena uvozu ostati u zemlji, domaći kupci će dobiti kvalitetno gorivo po nižim cenama, a poljoprivreda novu perspektivu.
Uvidevši prednost samostalne proizvodnje goriva, država je reagovala oslobađanjem biodizela od akciza. Time je dat veliki podsticaj proizvodnji, jer ovo gorivo zbog početnih visokih troškova proizvodnje, ne bi bilo konkurentno na tržištu, pa bi, samim tim, bilo bi neisplativo za proizvodnju. Iako snižava državne prihode, ukidanje akciza indirektno smanjuje deficit koji se stvara uvozom goriva, daje podsticaj domaćoj poljoprivredi, a u perspektivi, kada se proizvodnja ustali i poveća, stvara i šansu za izvoz biodizela kao domaćeg preizvoda.
Kapacitet izgrađene fabrike u Šidu, koja je u vlasništvu kompanije VictoriaOil, je 100 000 tona biodizela godišnje. Tom proizvodnjom Srbija se nalazi na petom mestu u Evropi po proizvodnji biodizela. U planu je izgradnja još jednog postrojenja za proizvodnju biodizela u Prahovu kod Negotina, čime bi se Srbija još bolje kotirala u Evropi po proizvodnji ovog alternativnog goriva.




Tekst je nastao na osnovu objavljenih radova kompanije Victoria Group i SAT media grupe.


Autor: Marko Milić, student saobraćajnog fakulteta u Beogradu

Da li imas i neke podatke vezane za potrosnju i proizvodnju: koliko kilograma, recimo, kukuruza za litru biodizela?
Zar nije poslednja vest da se predvidja skok cena hrane na svetskom trzistu zbog enormne potrosnje biodizela u USA? (sto ce, naravno, da pogodi najsiromasnije zemlje) Rezerve vode su vec pod znakom pitanja.

Da, naravno postoje negativni efekti upotrebe biodizela i oni se ne odnose na zadajenje zivotne sredine. Sto se tice skoka cene hrane, misim da ce naci nacina da obuzdaju taj rast kroz odredjene mere, nama preostaje samo da pratimo situaciju. Konkretnih podataka za odnos koliko kukuruza za koliko litra benzina nemam ali kontaktiracu Victoria Group pa ako im podaci nisu poverljivi podelicu tu informaciju sa vama. Sto se tice rezervi vode - verujem da se za proizvodnju ne koristi pitka voda. Biodizel se pozicionira kao trenutno rešenje za postojeću naftnu krizu. Naravno da ni ovo rešenje nije idealno i da ima pojedinih mana, koje si napomenuo, više vidim biodizel kao neko prelazno rešenje a koliki će taj prelazni period biti videćemo.

Tenks, znas kako je, ja zivim u Norveskoj, zemlji koja svoj za svoj napredak moze da zahvali nafti i onda nije ni cudo da smo svi ovde sto na oprezu, sto indoktrinirani... Wink
No u svemu tome ima po zrnce istine. A ovde videh juce veliki natpis na obicnom gradskom autobusu: "Ja prevozim prijatelje prirode!" Smile

Kontaktirao sam Victoria Group - njihov stručnjak mi je odgovorio da od jedne tone uljane repice dobijaju oko 400 litara uja i otprilike isto toliko biodizela. Slično je za suncokret dok je kod soje ta vrednost nešto manja.

a čičak? Wink on em što daje vrlo veliku količinu ulja i one pogače, em može da raste na jako lošem zemljištu (tj. onom koje nije pogodno za gajenje npr. kukuruza ili soje)

ZoNi ::a čičak? Wink on em što daje vrlo veliku količinu ulja i one pogače, em može da raste na jako lošem zemljištu (tj. onom koje nije pogodno za gajenje npr. kukuruza ili soje)

Chicak ... zanimljivo mada ne znam koliko je isplativo uzgajanje chicka.... provericu pa cu odgovoriti.

i te kako je isplativo Wink nema ništa da se radi oko njega, a daje ogroman prinos... to nije bilo pitanje, već više dopuna tvog texta!

to nije odrzivo..
koliko sam cuo na tv-u, i biodizel nije dobar iz lazloga kvantite..jer se masovno biljke ubpotrebljuju...pa tako dolazi do opadanja prehrane u stanovnistvu..
zamislite, kada bi sva motorna vozila koristila bio gorivo?? pa suma bi za buduce narastaje bila kao neka bajka..Very Happy

ne, cvelle, to bi bilo tako samo ako bi se preteralo... a korišćenje drugih, nejestivih biljaka, i to na lošem zemljištu, bilo bi jedno od rešenja...

u svakom slučaju, ni sa čime ne treba preterivati Wink kao što je rekao Max, ovo može da bude prelazna stvar (zajedno sa fosilnim gorivima)... e, sad - prelaz do čega? Ko zna? Smile Vodonik? Fisija Wink Solarna energija (sa ćelijama sa veoma povećanom efikasnošću)? Energija vetra?

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1050 korisnika na forumu :: 45 registrovanih, 8 sakrivenih i 997 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., AF-1, airsuba, amaterSRB, bojank, bojcistv, Boris BM, Chainsaw, CikaKURE, comi_pfc, Dimitrise93, DonRumataEstorski, draganl, HogarStrashni, hooraay, HrcAk47, ILGromovnik, Ilija Cvorovic, JOntra, Karla, Krvava Devetka, Kvazar, kybonacci, ladro, Lieutenant, Luka Blažević, milenko crazy north, Milometer, milos.cbr, MilosKop, mocnijogurt, nemkea71, novator, Parker, pein, procesor, sasa87, Shinobi, Sirius, Srle993, stegonosa, vathra, VP6919, vukovi, |_MeD_|