Ubuntu

Ubuntu

offline
  • Spy
  • Pridružio: 21 Jul 2007
  • Poruke: 9424
  • Gde živiš: Kako kad

Ne, nije pogresan forum, nije rec o tehnickom pojmu, Linuxu tacnije, rec je o necemu drugom Very Happy .

Rec je o humanosti, milosrdju, etici, rec je o osnovnom smislu reci "ljudsko" bice, rec je o onome sto bi smo svi trebali biti, rec je o Ubuntuu.


Sta je Ubuntu?


Ubuntu je socio-religijsko-filozofski pravac koji vuce korene iz subsaharske Afrike. Najcesce je vezan za Bantu crnce i kulturu. Sama rec Ubuntu potice iz Bantu jezika ( mnozina ). Zulu narod ima obicaj da kaze "Umuntu Ngumuntu Ngabantu", sto znaci "da covek moze da postane covek, samo kroz druge ljude", sto je u stvari i esencija Ubuntu filozofije.


Ubuntu filozofija kaze da je tvoj bol i moj bol, da je tvoje bogatstvo i moje bogatstvo, tvoja sreca je i moja sreca. Osnova je odgovornost i saosecanje, ka drugim ljudima oko nas. Ubuntu je zajednistvo, kolektivnost, osecaj pripadnosti necemu vecem i sirem od nas samih. Harmonija ljudskosti i saosecajnosti u cilju izgradnje zajednice, zajednice ljudi, ravnopravnih ljudi po svim osnovama. Nas prijatelj koji pomaze svom prijatelju u nevolji je tada i sam u problemu, mi cemo mu pomoci da ga prebrodi, a indirektno pomazemo i njegovom prijatelju, tako i mi sami preuzimamo na sebe deo tog bola i patnje, svesno ili ne, nebitno je. Jednostavno covek ne moze da bude ljudsko bice, ako je sam i izolovan. Da bi postao ljudsko bice covek mora da oseti druga ljudska bica oko sebe, da oseti saosecanje, milosrdje, ljubav, da primi pomoc. Da nauci i shvati vaznost davanja i pomoci, jer ako ne dajes deo sebe i ne pomazes onima kojima je pomoc potrebna, onda nisi ljudsko bice, ne nosis Ubuntu, odnosno Ubuntu nije deo tebe.


Svi ljudi su neraskidivo vezani sa ljudima iz svoje blizine. Svi mi imamo prijatelje koji opet imaju svoje prijatelje. Svakodnevno mi pomazemo nasim bliznjim i primamo pomoc od prijatelja, nasi prijatelji pomazu nama, a primaju pomoc od svojih prijatelja. Tako se stvara jedna velika neraskidiva mreza koju cine jedinke, ljudi. Kroz mrezu se prenose znanja, vestine, ljubav, saosecajnost. Prenoseci znanje na jedinke iz svoje okoline, mi to znanje dalje predajemo kroz njih na njihovu okolinu u kojoj smo mi samo deo, isto tako primamo ono sto nam stize iz najblize okoline, a to je nesto sto je krenulo ko zna odakle. Jasno je da zajednica kao takva nema granica ni krajeva. Posto su svi ljudi povezani medjusobno, onda su i svi ljudi prijatelji medjusobno, sto direktno sto indirektno.

Oni koji imaju Ubuntu u sebi nece cekati da im neko zatrazi pomoc ili da podeli nesto sa njima. Oni ce to uraditi sami. Nelson Mandela je svojevremeno rekao:

- Ako dodjes u selo, ne treba da trazis hranu, ljudi ce ti je sami dati.

Smisao je da celokupna zajednica ima napredak, da svima bude bolje, ako je neko oko nas gladan, zedan, postoji nesto sto mu nedostaje, onda i nasa zajednica nije na nivou na kojem bi trebalo i trpi, svi koji mogu bi trebalo da se potrude da je poprave, ne zbog sebe samih kao jedinki, nego zbog zajednice i sebe kao dela te zajednice.

Iako koncept Ubuntua nije tezak za razumevanje u osnovi, smisao i posledice su dubokosmislene. Medjusobna povezanost ljudi, na dobrovoljnoj osnovi bez bilo kakvih materijalnih ili nekih drugih skrivenih motiva je smisao Ubuntua. Ubuntu je davanje, spremnost da se podeli nesto sa nekim drugim, nebitno da li je taj neko nama blizak ili poznat.

Iako ceo koncept deluje utopisticki, nije bas tako. Ubuntu pokret je imao najvece zasluge za ukidanje aparthejda u Juznoj Africi, imao je snazne implikacije na politicku scenu cele subsaharske Afrike. Takodje religijski je nasao uporiste u hriscanstvu jer je dosta blizak sa nekim gledistima. Dezmond Tutu je dobio Nobelovu nagradu, svojevremeno boreci se bas za koncept Ubuntua, odnosno ukidanje apatrthejda.

Ne zelim da teoretisem nesto dublje i dalje, jer to nije smisao ovog teksta. Zeleo sam samo da ukazem na nesto sto potice iz, po nama primitivnog drustva, a ima tako univerzalnu velicinu. Na filozofiju koju nisu stvorili moderni mislioci iz "savremenog sveta" kojim se tako divimo svakodnevno na dubokoumnim i univerzalnim mislima. Na filozofiju koja je nastajala vekovima, sa kolena na koleno, bez imena tvorca i onoga koji ce sve zasluge na sebe preuzeti. Filozofiju toliko humanu da je to u modernom svetu prosto nemoguce pojmiti. Filozofiju koja je nastala sa covekom kao bicem tamo negde u Africi kao deo elementarne borbe za opstanak u divljini i koja je deo naseg genetskog koda, koja se jos uvek razvija i evoluira kako se razivaja i evoluira ljudsko bice.


Zasto bi neko pomagao nekome bez razloga ili koristi? To je osnovna antiteza Ubuntua ili malo drugacije receno, zasto bi svako od nas bio covek i ljudsko bice, kada moze da bude samo covek i zivotinja? Na ova pitanja ja nemam univerzalni odgovor, ali znam da se odgovor nalazi u nama samima, u nasim genima, svako od nas bi to trebao da oseti i da vidi.


Svako od nas bi takodje trebalo da se zapita da li nosi Ubuntu u sebi? Koliko je spreman da pomogne zajednici u kojoj zivi? Koliko je spreman da se posveti onima kojima je njegova posvecenost bitna? Koliko je spreman da nesebicno podeli sa nekim ono sto je sa mukom stekao?


Modernim jezikom govoreci, Ubuntu znaci biti altruista, covek koji daje i pomaze bez plate i zelje za revansizmom. Mene licno koncept Ubuntua opisuje u potpunosti i sretan sam sto sam sebe u necemu nasao Very Happy.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Simke ::Šta je Ubuntu?

Ubuntu je socio-religijsko-filozofski pravac koji vuce korene iz subsaharske Afrike. Najcesce je vezan za Bantu crnce i kulturu. Sama rec Ubuntu potice iz Bantu jezika ( mnozina ). Zulu narod ima obicaj da kaze "Umuntu Ngumuntu Ngabantu", sto znaci "da covek moze da postane covek, samo kroz druge ljude", sto je u stvari i esencija Ubuntu filozofije.


Može se zapaziti velika sličnost između stava "Čovek može da postane čovek samo kroz druge ljude" (koji možemo izreći i ovako: "Ja sam ono, što si i ti"), sa stavom non aliud (ne drugo, to što nije drugo, ono što je istovetno). To "ne drugo" i jeste suština, i na njemu stoji svet, stoji čovek, stoji bivstvo. U hinduizmu, to je stav "tat tvam asi" (ovo jesi ti).

Tako shvaćena, istovetnost oduvek postoji, samo je njena racionalna spoznaja otežana. A sve to nam još jednom potvrđuje da različite baštine dolaze do istoga, tako da u stvari imamo jednu jedinu baštinu, utemeljenu na osećanju celovitosti i jedinstva.

Svet je Jedno, kosmos je Jedan. Mnoštvo nije negacija Jednog, nego potvrda. Individualna "ja" se sukobljavaju u prividu života; ostvarenjem bivstva, prihvataju svoju univerzalnu duhovnost, i svest da su Jedno. Čovek je u drugim ljudima, i u svim bićima, i u svakoj stvari. Etad vai tat - ovo nije drugo, ovo je to isto. Vidim u sebi sve ljude, sva bića i sve stvari, i znam da sam u svakom čoveku, svakom biću i u svakoj stvari.



Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 823 korisnika na forumu :: 5 registrovanih, 2 sakrivenih i 816 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: ALBION101, goxin, mgolub, MilosKop, S-lash