san....

7

san....

glad u like it Very Happy Wink but I knew you would... Mr. Green smešak



Ona mi je rekla

Ona mi je rekla gde se skrivas
Zelela bi da me opet vidi
Ona mi je rekla, ja te vidim
Ali za me vise ne postojis

Ona mi je rekla, zasto cutis
A zeleo bih nesto da joj kazem
Ona mi je rekla, mices usne
Ali ipak ne cujem ni glasa

Ona mi je rekla
Tebe nema
Nikad nisi bio stvaran

Ona mi je rekla, vrlo cudno
U tom pesku ja ne ostavljam traga
Ona mi je rekla, da li sanjam
Njene ruke prolaze kroz mene

Ona mi je rekla
Tebe nema
Nikad nisi bio stvaran


i ekv

...

"...Neka dodje velika tisina,
neka dodje velika tisina,
neka se rijeke udalje od obala
i tijelo neka napusti
dubinu vlastite krvi,
jer ja vise ne poznajem
granicu svog krika,
ne vidim vise daljinu izmedju dva neba,
ne osjecam krv..."


thanx2limit za drugi post

...


i ta niska rasprskanih mehurica kishe koja dodiruje otiske nashih stopala...da li mehurici gube svoj prvobitni oblik, da li oni tada orgazmatichno prskaju u hiljade oblachaka pod raskvashenom mekocom zemlje?da li put do zemlje dozivljavaju kao sunovrat ili kao let?da li gubeci svoj oblik postaju besmrtni, dok se rastachu u melodiju pljuska ili je bash ta melodija rekvijem njihove ljubavi sa zemljom, trenutak smrti trenutak sjedinjenja cheznjivog neba i vechito zedne zemlje?

"Skrivena.
Iza sebe. U zaklone prstiju.
Iznemogla od čekanja.
Sa srcem pod nogama.
Odričem ga se, kao neželjenog djeteta.
Prekidačem gasim noć i u žutom jutru još ti jednom crtam nerazumljive simbole.
Ti + Ja?
Nemogućnost ravna suncu u dnu rudnika.
Zaboravi susrete u preuskim kamenim ulicama.
Vrelina s usana neće odlediti strahove.
Barikade postavljene u nekim prošlim ratovima.
Ne zaslužuješ."

...

"how many sorrows do you try to hide in this world of illusions...?"

"... jer za ljubav treba imat dushu..."





Dopuna: 08 Mar 2007 17:41

"Otvorio sam knjigu nasumice i naishao na prichu o Aleksandru Makedonskom. Car je, pricha se tu, dobio na poklon divne posude od stakla. Poklon mu se veoma svidio, a ipak je sve polupao.

"Zashto? Zar nije lijepo?" pitali su ga.
"Bash zato" odgovorio je on. "Toliko su lijepe, da bi mi bilo teshko da ih izgubim. A s vremenom bi se jedna po jedna razbijala, i ja bih zhalio vishe nego sada.

Pricha je naivna, a opet me zaprepastila. Smisao je gorak: chovjek treba da se odreche svega shto bi mogao da zavoli, jer su gubitak i razocharenje neizbjezhni. Moramo se odrecci ljubavi, da je ne izgubimo. Moramo unishtiti svoju ljubav, da je ne unishte drugi. Moramo se odrecci svakog vezivanja, zbog moguceg zhaljenja.

Misao je surovo beznadna. Ne mozhemo unishtiti sve shto volimo, uvijek ce ostati mogucnost da nam to unishte drugi. ..."


Mesha Selimovic

Kazu da je strah od neuspeha gori od samog neuspeha. Zar si zaista spremna da zrtvujes sva ta divna osecanja iz straha? Zaista bi radije izabrala da sama polupas posude od stakla nego da uzivas u njima i cuvas ih koliko god je to u tvojoj moci? Nista nije vecno, ali neke stvari mogu da te nadzive. Mozda bi Aleksandra Velikog nadzivele njegove staklene posude. Zivot nije zivot ako se ne zivi. Zasto mislis da ce ti zivot pruzati ako si ti sama spremna da tako lako unistis sve lepo sto ti on da?

"zazmuri...videcesh svet kakav josh nisi video...u tom svetu zivim ja...od ludila do ochaja..boje od suza isprane..."

"... mozda se sve ovo deshava josh nekome..."
"...sklopljene ochi drugachije gledaju svet..."

"...Dirty basements, dirty noise
Dirty places coming through
Extreme worlds alone..."

"...Pokloni ga njima, meni nemoj,
jer moj osmeh predugo sanja
dok ne ugleda svitanje,
predugo čezne da izleti,
predugo plete šarene duge,
predugo trepti dok ne sine,
a za sve to vreme
moje usne su neme.
Zato me zaboravi
jer ja nisam kao te druge,
ja sam iz neke sasvim druge šeme.

Nemoj da mi uputiš više
nijednu reč,
čak i ako to želiš.
Sve reči mogu da imaju i drugo lice,
i šta ako ti to prekasno shvatiš
i poželiš da ih vratiš
i pričuvaš za neku drugu zgodu
kad vidiš šta u mojim očima piše,
pa se sneveseliš,
a već je kasno, već si ih pustio da odu?
Ne, nemoj mi reći ni jednu reč više,
bojim se da će i moje reči da poteku
izazvane tvojim
pa će da se sliju u moćnu reku
i da teku i teku...
Tako se bojim
da će iz mene bujica da provali,
da mi neće biti dovoljno sve vreme u našem veku
da iskažem sve što smo do sad otćutali. ..."


poslednje dve pesme preuzete sa ellinog bloga













"Opet lomiš ogledala
uzalud se trudiš da zaboraviš
samo ćeš tugu razbiti na više djelova
mozaik sjećanja zaboli u svitanja
neka jutra daleka i snena
onda se zapitaš ponekad
hoćeš li prepoznati misao koju si čuvao
uz kafu u nekom kantunu svog vremena
da li se igrala
ili je zaista voljela
hoće li se ona tebe sjetiti
u sumrak neke davne godine
uz zamagljene prozore
da li će i tada biti ona ista
ili možda bolja
I onda ćeš se izgubiti
u onom istom lavirintu u kome si je sreo
čežnjivu i daleku
divlju zabludu koju nisi ukrotio
zato što je toliko ličila na tebe
zaboravićeš koje je pjesme voljela
čega se plašila
i kako je lijepo lagala
Ostaće samo staklići tog vremena
neka čežnjiva sjećanja
i gorka praznina koja ubija
par našvrljanih pjesama
i ONA
Tvoja divlja i neukrotiva "


Dopuna: 11 Mar 2007 22:37



chudno ogledalo dushe...

"There is always some medness in love. But there is also always some reason in medness"
Niche

"otkud osjecaj da gubish pouzdano zaledje
umetnost te chini jachom nego shto pretpostavljash" azra


"Pada u suton i bjezi
ta divna suncana misao
i kome si dao
i kome si pisao

sve to na kraju srce zbroji
ovo su moji
a ovo tvoji komadici duse
kao krijesnice lete i lete

i reci mi da nisi
bas jako odrasla

da zivi u tebi jos neko dijete
usne namazane medom
i prvo skolsko zvono
pa tako redom

godine neka se pletu
i ako ostanemo sami na svijetu
tako sami
da zvijezde redom gasimo
da osmjehom nekog spasimo

pa ako ti dodjem zorom ranom
i miris jabuka ti stavim na usne

znat ces da je smrt neozbiljna
i samo se sali

znat ces da nas ima i po tome
koliko smo ljubavi dali..."
Z. Krznaric






Dopuna: 11 Mar 2007 23:19

"Dozvolite mi
da, posle svega,
dalekoj nekoj gospođici
napišem jedno pismo,
onako malo nostalgično,
onako kako to pišu
senilni penzionisani admirali
svojoj preživeloj posadi
sa potopljenog razarača...

Gospođice,
kazaću,
gospođice, sve je,
sve je,
sve je gotovo.

Ovde opet cveće pokojno
prodaju razliveno u parfemske flaše.

Sve je,
sve je,
sve je spokojno,
kao da vetar nikada nije
išamarao drvored
i oko odžaka se pleo.

Gospođice,
kazaću,
u ovu jesen,
frigidnu kao turistkinja
sa skandinavskim pasošem,
to što sam odjednom sed
ne znači i da sam beo.

Ovo nije ispovest.

Ovo je gore nego molitva.

Hiljadu puta od jutros
kao nekad te volim.

Hiljadu puta od jutros ponovo ti se vraćam.

Hiljadu puta od jutros
ja se ponovo plašim
za tebe,
izgubljenu u vrtlogu geografskih karata,
za tebe,
podeljenju kao plakat
ko zna kakvim ljudima.

Da li sam još uvek ona mera
po kojoj znaš ko te boli?

Po kojoj znaš koliko su pred tobom
svi drugi bili goli?

Ona mera po kojoj znaš ko te otima,
a ko plaća?

Da li sam još uvek
među svim tvojim životima
onaj komadić najčistijeg oblaka u grudima,
i najkrvavijeg saća?


Ti si jedina nahranila svu moju glad
sa ono malo mesa
i sna.

Jedina si bila do zuba sita
sa ono malo mojih noktiju
i dlanova.

Voleo bih da tvoji budući sinovi
naslede boju mog glasa
i kćeri da nose moju tugu
u prslučićima od svile.

Voleo bih da ipak negde sačuvaš
sve moje daleke vrhove
na horizontalama tvog dna.

I da poneseš moje oči
kroz tišinu svih tuđih očiju
i tuđih stanova.

I moj oktobar kroz sve tuđe aprile..."

Miroslav Antić


Dopuna: 15 Mar 2007 14:04

“Sagradio sam tako predivne dvorce u oblacima, da se na zemlji zadovoljavam sa rusevinama…”


"Jednom, davno,
kad su cvjetale tikve
u bašči iza naše kuće,
a bosonogi dječaci,
zagledani u beskrajno plavetnilo neba,
maštajući o dalekim putovanjima,
na klupi ispod oraha
odbijali svoje prve dimove,
napisao sam malu pjesmu
I ostavio je da, u zbirci spomenara,
čeka neka bolja vremena
Poteklo je od tada dosta rakije
iz kazana našeg komšije,
a ja sam izgubio mnoge bitke
u ratu sa samim sobom

noseći u genima vječnu čežnju za morem
što je, ko zna kada, oteklo iza Karpata
napuštajući nas zauvijek
I tako, već godinama
ne uspijevajući da prilagodim
svoju prošlost svakodnevnim potrebama,
poput tužnog vojnika
umornog od dugih marševa,
žalim za vremenom
kad misli su mi vrludale
stvarajući čudnovate konstrukcije
Na staromodan, nespretan način
držim u tajnosti svoje smiješne ljubavi
dozvoljavajući mašti da me,
s vremena na vrijeme,
odvuče prema neizvjesnim daljinama
tražeći mladost
da mi osvijetli put
poput velikog okruglog mjeseca"

Dragoslav Mihailović



"Ne govorim ti baš u zadnje vrijeme
da te volim
i ne gasim ti svjetlo u očima
prije spavanja
ne govorim ti nešto nježno
i ne grlim ti dušu
ali ovo ti moram reći
previše je gorkog
i ljudi su grubi
pa ako i ne govorim
još uvijek te ono najljepše u meni voli i ljubi"




"A istinu nemoj suviše ozbiljno da shvataš...
To bolje zaboravi...
Nema istine sa velikim "I", veruj mi...
Svako ima neku svoju unikatnu istinicu, kao otiske prstiju...
I sumnjam da ih ima dve na svetu da se totalno podudaraju..."




"Znao sam i ranije da postojis
Moj duh je zbog tebe lutao
Gde li si do sada bila
U kome si svetu živela
Iz koje bajke si izasla

Kako si u Beograd dospela?

Zašto si mi se sada javila
Kad su mi ruke vezane
A na nogama okovi
A svi moji brodovi
U mirnu luku uplovili
I svoja sidra spustili
Da vise nikada ne isplove
Na beskrajne , nemirne pucine
Na kojima ljubav caruje.

Zašto ides na Kosutnjak
Da čitaš naučne fikcije
Ispod onog platana
U cijoj krosnji moj duh stanuje
Koji je zbog tebe lutao.
Ostani u kuci
Pobacaj knjige iz filozofije
I zbirke poezije
Ostavi samo Milana Rakica
Sedi pored prozora
Zatvori svoje okice
Ukljuci mastu mastovito
Doplovi do mene snovima
Udji u moje pore
Poteci mojim venama
Zagospodari mojim mislima
Nek nam se tela sjedine
I tako ostanu
Sve dok nas silom ne rastave
Jednim jutarnjim budjenjem".


Bauk





"Suffering occurs when we want other people to love us in the way we imagine we want to be loved, and not in the way that love should manifest itself - free and untrammelled, guiding us with its force and driving us on."
Koeljo


"Ovih dana mi doduše svi govore da im delujem nekako umorno... ali ti znaš da je to kod mene pobrkano..kao instalacija u ruskom soliteru..i da retko pokazujem ono što stvarno osećam...
Vrag da me nosi...
Eto..."

Dj.B.




"Posle izvesnih noći trebalo bi da promenimo ime,
jer vise zaista nismo isti.”
Emil Sioran



"Na poljima od snova ne pušta se korenje"


"Ostaviću te u onoj ulici
Kojom smo prolazili danima
Onako zagrljeni…
Spakovaću ti sve naše nade i želje
I kad ti otežaju
Ostavi ih ispred nekog tuđeg praga
Preko kojeg ćeš preći i otići u neke lepše dane
A ja žaliti neću
Sačuvaću sećanja i nechujno ti poželeti
Svu ljubav ovog sveta na tvome putu
Spakovaću ti još hleba i soli, neka se nađe
Tako se ispraćaju oni koji polaze put života
Ni korak više neću da te pratim
Ne gubi tvoje dane
I kad kreneš stavi ružu za rever
Tako se to čini u svečanim trenucima
Ni ove kiše izdajice neka ti ne stoje na putu
Znaš da moraš poći
I šta još čekati?
Sačuvaću sve što je tvoje
Sećanja ostavi meni, nemoj ih poneti
Znam ja koliko umeju biti teška
Da ne zastaneš
…"

Gordana Grgic




"ja te samo jasno vidim ovaj put..." gibboni



mala princeza

Dopuna: 15 Mar 2007 20:43

"... ja sam ceznula za tobom,
da nisam znala da ceznem za sopstvenom fikcijom,
da nisam znala da ceznem za nekim svojim zaostalim snom,
a da je covek tvog lika, adrese i maticnog broja,
jedan bledi covek od papira i magle,
sa tudjim pricama i frazama."



Dopuna: 16 Mar 2007 17:26

"Zrelost je sposobnost da se odupremo iskustvima koja nas uništavaju i da ne izgubimo glavu zbog iskustava koja nam gode."
Robert K. Greenleaf

"u sebe u sebe u sebe i nikako spolja..."





i zato aplauz za one koji "probaju"...

Dopuna: 18 Mar 2007 11:40

"on je isti kao ti
tako isti veruj mi
nocu za mnom umrece
danju ledja okrece
on je tako okrutan
on je tako sujetan
on je isti kao ti
jer i on me vishe ne voli..."
leontina


Dopuna: 19 Mar 2007 21:50

poruka od mame jutros:
"Sreco kako si? Dobro se obuci, javili su da ce sneg danas... i jedi...od iluzija se ne zivi..."


Dopuna: 20 Mar 2007 13:36



Dopuna: 20 Mar 2007 16:02

"here comes the rain again..."

"Veshto skrivam taj lik
iza trepavica pre nego shto zakorachim
na ulicu punu tudjih lica.
Koracham kroz guzvu bez cilja
ali sa namerom
i potapam se u najdublji sloj melodije
shto bubnja u slushalicama.
Josh zelim da chujem onu rechenicu:
“nemam kishobran”
i onda plane neizgovorena misao
u meni: ni jedna kisha nece sprati
poljubac zmaja.
I onda mi se uchini hladno
mada je grejanje u busu prejako
i pogledam u ekran
a on cuti sve tajne
iskidane rechenice
rechi zamrljane filom za palachinke
nerazgovetno izgovorene suglasnike
i najduze otegnute duzine
neuspeshno ispravljane koje isplivaju
svaki put kad dodjesh ovde sa moje
strane. I onda kao neshto chekam
I kao mislim shta bi bilo kad
bilo
i zurno napushtam to samotno mesto puno autobusa koji
odvoze ljude na neko srecnije(uvek mislimo da je srecnije,a ne pomisljamo da svoju samocu pakujemo u kofer mnogo pre chetkice za zube)mesto.
A onda otvaram vrata i mrak moje sobe me greje
osecam kako tezina popushta
(i postaje “lakoca”?)
dubok uzdah i izdah.
I josh jedan dan se neopazeno
izmigoljio
i kazaljke su obishle krug oko
sveta
a ja sam u mislima preshla sve
kilometre do tebe i nazad
u sebe.
Znam da vishe nisi tamo unutra.
Zato te vishe ni ne trazim."

pisala neka druga ja... ne zamerite pls...

***

"Proshlo je toliko vremena
ispralo je toliko kisha
prozujalo je toliko automobila
pregazili smo toliko kilometara ulica
i gradom je vejalo toliko lishca
toliko puta su se smenjivale mesecheve mene
i toliko snova je od tad odsanjano
i toliko zvezda padalica nije ispunilo moju zelju
i toliko fila je iscurelo iz palachinki
toliko flasha vina smo popili sami
a koliko tek sa drugim ljudima
i toliko autobusa je proshlo pored nas
ili izmedju nas?
toliko svega..i svih...
A ti josh uvek imash obraza da mi u 1:22 am saljesh sms? "


a ovo je toliko novo i sveze da josh imam onaj muchano osecaj koji se javlja pred svitanje...a vec je veche...
a sve ovo je ilustracija...ko zna chega... promene...ili chega vec...





Dopuna: 23 Mar 2007 15:29

Stoned


When you're stoned, baby, I am drunk
We make love seems a little dazzler
It's hard sometimes not to look away
And think what's the point when I'm having to hold this fine time
I think I'll explode if I can't feel this free now

[Chorus:]
If you won't let me fall for you
Then you won't see the best things I would love to do for you
Instead you will be missing me when I go
As I want to hang it out in your coat

I feel love baby, joy in the road
And the world moves with me
I feel love start just slip away silently
Quietly take the things and go
And think what's the point, think where's the hope when coming home

[Chorus]

And if you find one day, find some freedom merrily
With this freedom maybe, maybe you will find some peace
With this peace baby, I hope it brings you back to me
Bring you home, take me home

[Chorus]

Oh, take me home
Oh, take me home
When you're stoned, baby, take me home
Oh...




Life For Rent

I haven't really ever found a place that I call home
I never stick around quite long enough to make it
I apologize that once again I'm not in love
But it's not as if I mind
that your heart ain't exactly breaking

It's just a thought, only a thought

But if my life is for rent and I don't lean to buy
Well I deserve nothing more than I get
Cos nothing I have is truly mine

I've always thought
that I would love to live by the sea
To travel the world alone
and live my life more simply
I have no idea what's happened to that dream
Cos there's really nothing left here to stop me

It's just a thought, only a thought

But if my life is for rent and I don't learn to buy
Well I deserve nothing more than I get
Cos nothing I have is truly mine

While my heart is a shield and I won't let it down
While I am so afraid to fail so I won't even try
Well how can I say I'm alive

If my life is for rent...





Sand in my shoes

Two weeks away it feels like the world should've changed
But I'm home now
And things still look the same
I think I'll leave it to tomorrow till unpack
Try to forget for one more night
That I'm back in my flat on the road
Where the cars never stop going through the night
To real life where I can't watch sunset
I don't have time
I don't have time

[Chorus:]
I've still got sand in my shoes
And I can't shake the thought of you
I shake it all, forget you
Why, why would I want to
I know we said goodbye
Anything else would've been confused but I wanna see you again

[b]Tomorrow's back to work down to sanitation
should run a bath and then clear up the mess I made before I left here
Try to remind myself that I was happy here
Before I knew that I could get on the plane and fly away
From the road where the cars never stop going through the night
To real life where I can't watch sunset
And take my time
Take up our time


[Chorus]

I wanna see you again
Two weeks away, all it takes to change in time around by falling
I walked away and never said that I wanted to see again

[Chorus x2]

I wanna see you again
I wanna see you again


Dido

Dopuna: 25 Mar 2007 16:39

Rechi
Vrishtim u zvuchnik tvoje neprisustvo
rechi prskaju kristale kojima je ruzichastost
mojih kapilara preuska
prave mi rupe u krvnim sudovima
gde listaju kapljice gnoja
koji zelja talozi u nashoj bezvremenosti.
Njima je potrebno mnogo vishe.
neshto gusto i ljubichasto.
neshto kao meshavina crvene i plave.
lepljivo.
neshto sa dna.
neshto iz pakla unutrashnjeg.
crno kao svemir.
i plavo kao vena.
I moja preuskost cepa kozu
i rechi poniru
a gde
ja to vishe ne znam.
Ni ne zelim.
Zelim da zaustave krvotok
da me nema u toj sobi
ispod svetla svaki oziljak je mala
istina.
a meni je dosta istina
tudjih osurovljenih realnosti.
Plashim se da chak i ako
krvotok zamre
u kori mozga i dalje
postojace ugravirani osecaj
i potreba da se secam.
I svuda oko mene su barice
koje utapaju naga tela jedna u drugo
i shire svoju povrshinu po meni.
A zemlje je puna vode
i povraca jer je prolece nabujalo
i trepavice su mi potpuno umochene
u te barice.
Zato te molim da predjesh
na drugu stranu ulice.
Ne trazim ti da odesh.
Samo predji na “sigurnu” stranu.
A to je ona gde mene nema.
Jer sa mnom ti nishta nije sigurno.
A ono sinoc...rechi su prskale iz akorda...
to vishe nema nikakve veze sa mnom.


Carobni akord.. za srecu potreban...



protiv sebe...




ma ja sam zapravo jaka...i niko mi nishta ne moze... Wink






Dopuna: 29 Mar 2007 14:13

“svakog jutra u Africi se probudi gazela, i zna da mora da trchi brze od najbrzeg lava da bi prezivela.U Africi se probudi lav, i zna da mora da trchi brze od najsporije gazele da ne bi umro od gladi. Nije vanzo da li si lav ili gazela. Kad svane zora, bolje da odmah pochensh da trchish.”,kaze africhka poslovica u reklami za Najki.

think about that... Wink

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 547 korisnika na forumu :: 4 registrovanih, 1 sakriven i 542 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., goxin, Toni, Trpe Grozni