MyCity: Istorijski kviz

121

MyCity: Istorijski kviz

offline
  • Pridružio: 29 Okt 2006
  • Poruke: 1610
  • Gde živiš: nedaleko odavde

Engleski pisac i novinar Daniel Defoe je jedan svoj vrlo popularni roman zasnovao na stvarnoj sudbini jednog moreplovca koji je nekoliko g. proveo na pustom ostrvu. Wink Kakoje bilo njegovo pravo ime?



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Pravi Robinson Kruso više je voleo rum nego istinu, zverski je postupao sa kozama na ostrvu na kojem se našao, i umro je na pučini, kada je tropska groznica konačno zaustavila njegovu neobuzdanu potragu za lakom zaradom. To je istina o škotskom mornaru Aleksanderu Selkirku čiji su doživljaji inspirisali Danijela Defoa za roman objavljen 1719. Dajana Suhami dobila je ovogodišnju nagradu Vitbred za biografiju pod nazivom "Selkirkovo ostrvo: Istinite i neobične avanture pravog Robinsona Krusoa".

http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/03/29/srpski/R02032801.shtml



offline
  • Pridružio: 29 Okt 2006
  • Poruke: 1610
  • Gde živiš: nedaleko odavde

Tačno Aleksander Selkirk. Može dalje.

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

A koji grad je poslužio Markesu kao inspiracija za "Sto godina samoće"?

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2005
  • Poruke: 2408

Uglavnom se navodi da je fiktivni Makondo iz tog romana i drugih dela zapravo Markesovo rodno selo Arakataka.

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Tačno!
"Kolumbijski romanopisac Gabrijel Garsija Markes (80) vratio se u svoj rodni grad prvi put posle više od dvadeset godina, uz dobrodošlicu koju mu je priredilo nekoliko hiljada ljudi. Grad Arakataka piscu je poslužio kao inspiracija za čuveni roman "Sto godina samoće", objavljen pre četiri decenije. "Živeo Gabo", bili su usklici kojim su žitelji Arakatake pozdravili svog slavnog sunarodnika kada je izašao iz voza. Usledilo je potpisivanje autograma, slikanje, rukovanje sa obožavaocima kojima nije smetalo jako sunce i velika vlaga. "Nije bilo tako dobro kao što sam očekivao, ali je OK", ironično je rekao Markes, nakon što je stigao u grad u kome je rođen 6. marta 1927, i gde je do svoje devet godine živeo sa bakom, dekom i tri tetke. Sa 23 godine vratio se u grad kako bi prodao kuću bake i deke, a njegova mašta tada je proradila stvorivši Makondo, gde generacije porodice Buendi proživljavaju čuda iz romana "Sto godina samoće"...
http://www.danas.rs/20070601/kultura1.html

Sorelag, tvoj je red!!!

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2005
  • Poruke: 2408

Ko je autor sintagme "metanastazička kretanja" i koje je njeno značenje?

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Demografske promjene i migraciona kretanja (...)

"Jovan Cvijić, utemeljivač geografske nauke na ovim prostorima, kaže da je za formiranje naroda na Balkanskom poluostrvu polazna tačka bila “invazija slovenskih plemena”.
(...)
"Migraciona kretanja u ovom periodu najviše je proučavao Cvijić, svrstavajući ih u četiri selidbene struje. Nazvao ih je “metanastazička kretanja”.
(...)
"Prema Cvijiću, prva selidbena struja dinarska zahvatala je oblasti srednjovjekovne Raške i Zete. Njene zemlje matice bile su Hercegovina, Crna Gora sa Brdima, Sjenica i Pešter. Struja je imala dva selidbena pravca: prvi prema Srbiji (područje Podrinja, okoline Valjeva i Šumadije), a drugi na sjever prema Bosni i, kasnije, Dalmaciji, odakle je jedan dio doseljenika nastavio prema Hrvatskoj, zaustavivši se u Žumberaku."

"Druga, takođe jaka, migraciona struja formirala se na području između Skadra i Kopaonika, Zete i Metohije, okoline Prizrena i Kosova do moravske doline. Ova, takozvana kosovska struja, išla je u moravsku Srbiju."

"Treću, vardarsko-moravsku (južnu) selidbenu struju, činili su iseljenici vardarskog sliva sjeverno od Demir kapije, posebno iseljenici iz zapadne Makedonije. U njoj je bilo i Srba iseljenih iz oblasti današnje Albanije. Ona je išla Vardarsko -moravskom dolinom i spajala se sa kosovskom strujom. "

"Ove dvije struje su, potom, sa stanovništvom moravske Srbije formirale cetvrtu selidbenu struju, koja prelazi Dunav i Savu i naseljava Panonski basen i Erdelj. Odatle su doseljenici postepeno naseljavali Banat, Bačku, Srem, dio Slavonije, Hrvatske, Štajerske, Baranju i Kranjsku. "
(...)

"Drugi migracioni talas vezan je za XVIII i XIX vijek kada se, uz postepeno povlačenje Otomanskog carstva, stvaraju nove državne granice na području bivše Jugoslavije. Oslobođenje Srbije i širenje njenih granica tokom XIX vijeka privlači srpsko ali i ostalo (makedonsko, vlaško i drugo) srodno stanovništvo iz krajeva koji su još pod turskom vlašću. "
(...)

" Drugi svjetski rat ponovo izaziva masovna pomjeranja i seobe stanovnika do tadašnje Kraljevine Jugoslavije (od 1943. godine Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a kasnije Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija do 1992.). Među najveće spadaju migracije srpskog stanovništva iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine i sa Kosova. Takođe treba pomenuti i nasilno deportovanje Slovenaca u Srbiju…"
(...)

"Krajem Drugog svjetskog rata počinju masovna iseljavanja Njemaca sa ovih prostora, posebno iz Vojvodine gdje ih je bilo preko 500 hiljada. Ponovo se kolonizira Vojvodina, mahom stanovništvom srpske i crnogorske nacionalnosti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore. "
(...)

"Migracije poslije Drugog svjetskog rata na jugoslovenskom prostoru uglavnom su bile ekonomskog karaktera. Veliki dio njih je bio tipa selo-grad i doprinosio je bržoj urbanizaciji gradskih sredina. Ishodišta migracionih kretanja bila su ekonomski slabije razvijena (uglavnom seoska) područja, dok su imigracijska područja bile gradske ili druge ekonomski bogatije oblasti.
Gledano po republikama bivše SFRJ najveći broj doseljenika imale su uža Srbija i Vojvodina, znatno manje Hrvatska i Slovenija, dok su “iseljeničke republike” bile Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija. "
(...)

"Za Makedoniju je, kao i za Sloveniju, karakteristično znatno manje migriranje stanovništva nego u ostalim SFRJ republikama. "

(...)
"Prve godine decenije na izmaku obilježio je raspad bivše Jugoslavije. Ratovalo se u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. Burni događaji imali su za posljedicu masovne migracije stanovništva sa cjelokupnog prostora druge Jugoslavije. U njima je učestvovalo preko 2,5 miliona ljudi.
Ovo su možda i najmasovnije migracije u relativno kratkom vremenskom periodu, ne samo na Balkanu, već i u Evropi. Stanovništvo se uglavnom pomjeralo unutar granica bivše Jugoslavije, mada ni broj onih koji su sigurniji život potražili van njenih granica nije zanemarljiv. S obzirom na (etnički) karakter sukoba, razumljivo je da su i dominantni pravci migracije bili prema etnički homogenim cjelinama Srba, Hrvata i Muslimana…"
(...)

"U periodu ratnih sukoba u bivšim jugoslovenskim republikama na teritoriju Srbije došlo je 617.700 lica od kojih 537.900 sa statusom izbjeglice. Najveći dio njih se uputio u Centralnu Srbiju - 54,7 odsto, (od čega 26,1% u Beograd), u Vojvodinu 41,7 odsto i na Kosovo svega 3,6 odsto. U Vojvodini su se mahom doseljavala lica koja imaju rodbinu na tim prostorima s obzirom da je područje Vojvodine bilo naseljavano srpskim stanovništvom poslije prvog i drugog svjetskog rata.
Najveći broj izbjeglica bio je sa područja Hrvatske (330.000) i to mahom iz područja gdje su Srbi bili većinsko stanovništvo (Kninska Krajina i Zapadna Slavonija ). Iz BiH je došlo 226.000 izbjeglica od čega 209.000 sa teritorije Muslimansko-hrvatske Federacije, a 57.000 iz Republike Srpske. Iz ostalih djelova bivše Jugoslavije znatno je manje izbjeglica – 6.200 iz Slovenije i oko 3.000 iz Makedonije."

Mislim, moglo je ovo i kraće, ali je dobro da se i ovo pročita Wink

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2005
  • Poruke: 2408

Zahvaljujem na ovako iscrpnom odgovoru.

Sirius, izvoli...

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

OK, evo jednog pitanja koje može da pruži interesantan odgovor: po čemu se makedonska falanga razlikovala od grčke falange? Naravno, govorimo o vremenu Aleksandra Makedonskog...

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1319 korisnika na forumu :: 35 registrovanih, 6 sakrivenih i 1278 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., amaterSRB, bagor10, bigfoot, Bokiboks, CikaKURE, debeli, Dimitrise93, Dorcolac, draganl, Georgius, hooraay, ikan, kuntalo, lord sir giga, Marko Marković, mercedesamg, Mi lao shu, milenko crazy north, milimoj, Milometer, milos.cbr, Mixelotti, pein, S2M, Skywhaler, Sumadija34, suton, t84dar, Toper, Trpe Grozni, vasa.93, voja64, zlaya011, Zoca