Sta kaze narod, a sta istorijske cinjenice.....

1

Sta kaze narod, a sta istorijske cinjenice.....

offline
  • Pridružio: 18 Jul 2003
  • Poruke: 4204
  • Gde živiš: U zlatnom kavezu

Ova tema posvecena je iskljucivo starijoj nacinalnoj istroriji. Ovde mozete diskutovati o temama narodna prica vs cinjenica...
Evo ja cu poceti sa famoznom pricom o Kosovskom boju i Vuku Brankovicu.... Moze li mi ko razjasniti sta je tu laz a sta istina?



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • pcbest  Male
  • Zaslužni građanin
  • Pridružio: 15 Jul 2007
  • Poruke: 588
  • Gde živiš: Nis

Uvek sam se pitao dali je istorija uopste nauka.Dali moze da se govori o nekakvim istoriskim cinjenicama.Tokom vekova zna se koje pisao istoriju i zasto.Veliki ruski istoricari su dosta radili na tome uz upotrbu racunara/vrlo mocnih/ ubacivila podatke i dolazili do mnogih nelogicnosti i nesuglasica u pitanju vremena i dogadjaja.Velika seoba slovena,po njima se nikad nije desila.Cak su i Amerikanci,sada priznaju pojedini njihovi istoricari,uzeli neke delove istorije od germanske skole,zdravo za gotovo.Mnoge cinjenice iz nase istorije javjaju se prvi put tek sa pojavom Vuk Karadjica kod nas odnosno po povratku iz Austrije.



offline
  • Pridružio: 04 Sep 2003
  • Poruke: 24135
  • Gde živiš: Wien

Kada smo vec kod Kosova, Rumuni (tj. u to vreme je to bila knezevina Vlaska) spominju u svojim knjigama kako je Mircea cel Bătrân (Mirca Najstariji, otac Vlada Cepesa Drakule Prvog) poslao vojsku na Kosovo u pomoc Srbima.

Kosovo polje se inace u rumunskim knjigama spominje kao Cîmpia Mierlei (Campia/Cîmpia = polje, Mierla = ptica kos).

Nigde se, nazalost, ne spominje da li je ta vojska stigla na vreme.
Samo godinu dana kasnije, Turci napadaju Mircu na Dunavu, kod mesta Rovine. 40.000 turskih vojnika protiv 10.000 rumunskih vojnika je ucinilo svoje - Rumuni se povlace u brda.
Ovu bitku spominjem iz razloga sto ce vam mozda biti interesantno da je u njoj poginuo Kraljevic Marko, boreci se na turskoj strani.

Sto se tice lokaliteta mesta Rovine, istoricari se oko toga jos uvek prepiru.
U Rumuniji postoje dva lokaliteta sa tim imenom, u Bugarskoj i Srbiji po jedno.
U Srbiji su Rovine jedan deo planine Miroc (nije u pitanju naselje).

offline
  • Lorki  Male
  • Moderator foruma
  • Sasa
  • Pridružio: 21 Nov 2006
  • Poruke: 2576
  • Gde živiš: U automobilu ...

Ja cu nesto reci za vreme vladavine cara Dusana (inace veliki sam postovalac Dusana)

Bio je to vek i veličanstven i tragičan. I trijumfalan i porazan. Nema u prošlosti Srba nijednog perioda tako velikog i, u isti mah, tako neumitno poraznog kao što je četrnaesto stoleće.
Doba srpske istorije od 1321. do 1371. godine bilo je ono najsjajnije vreme srednjovekovne države i srpskog carstva, koje je nagovestilo posrtanje i pad. Od dolaska na vlast Stefana III Dečanskog, preko veličanstvenog Dušanovog carstva do poraza na Marici, zloslutnom vesniku Kosovske bitke.
Smrt kralja Milutina obeležila je novo razdoblje u istoriji srednjovekovne Srbije. NJene su granice bile znatno proširene i prema jugu i prema severu. Ali, unutrašnje stanje u državi nikako nije bilo sređeno u onoj meri u kojoj je to bilo potrebno da bi se Milutinova Srbija stabilizovala i održala.
Središnja vlast nije se učvrstila, a lokalna vlastela, se toliko osilila da su njeni zahtevi ozbiljno ugrožavali interese države. Ni pitanje o nasleđu nije bilo rešeno. Stariji sin Milutinov, Stefan, gotovo slep, bio je logičan naslednik, mada je njegov mlađi brat Konstantin takođe pretendovao na krunu. I Dragutinov sin Vladislav imao je ambicija da dođe na srpski presto, na osnovu sporazuma svoga oca i kralja Milutina. Tako je počeo građanski rat u Srbiji.
Do 1322. Stefan III, docnije nazvan Dečanski, ipak je uspeo da pobedi svoje protivnike i da se ustoliči kao vladar Srbije. Tada je i krunisan "bogodarovanim vencem kraljevstva srpskog" (6. januara 1322). Oženio se 1325. godine Marijom Paleolog, kćeri panhipersevasta Jovana, sinovca vizantijskog cara Andronika II. U vizantijskom sukobu između dede i unuka, Andronika II i Andronika III, Stefan je stao na stranu svoga tasta. Iako je njegova strana poražena, Stefan je uspeo da u ovom ratu zauzme Veles, Prosek i još neke gradove u Makedoniji.
Dečanski je ratovao i sa Dubrovačkom Republikom na jugozapadu. Krajem treće decenije četrnaestog veka, on je povratio Ston i Pelješac, verovatno i delove Huma.
Ali, srpskoj državi i njenom vladaru kao da nije bilo mira. Snaga Srbije ujedinila je bugarskog vladara Mihaila i Andronika III. Moralo je da dođe do ratnog sukoba.
Bitka kod Velbužda 1330. godine između Srba i Bugara bio je taj odlučujući sudar. Bugari su do nogu potučeni, a sam car Mihailo poginuo je u ovoj bici. Andronik III, na vest o porazu Bugara, povukao je svoju vojsku koju je već bio poslao u pomoć Mihailu.
Iako je pobedio Bugare, Stefan III je i dalje imao jake protivnike u svojoj državi. Srpska vlastela mu je najviše zamerala pomirljiv stav prema Vizantiji i to objašnjavala uticajem kraljičinim. A ona je, sa svoje strane, uporno radila da naslednik Stefanov bude njen sin Siniša, a ne stariji sin Stefana Dečanskog, Dušan.
Kraljević Dušan i srpska vlastela u Zeti uveliko su rešili da je kucnuo čas da se učini kraj vladavini Stefanovoj. NJihovo uverenje utvrdio je prevrat u Bugarskoj, u kojoj je za cara proglašen Jovan Aleksandar. NJegove pretnje Srbiji ozbiljno su ugrožavale i državne granice i samu državu. Dušan je ubrzo, uz pomoć zetske vlastele, krenuo na oca, lako ga savladao i zarobio. Dušan se krunisao za kralja 8. septembra 1331. a svrgnuti otac i vladar umro je posle nekoliko meseci, novembra iste godine.
Stefan Dušan bio je sigurno jedan od najznamenitijih i najuspešnijih srpskih vladara srednjeg veka. On je bio taj koji je srpski narod doveo do vrhunca moći i političke i zavojevačke. On je ostvario one snove koje su sanjali Uroš I i Milutin. I mnogo više.
Najtačniji opis Dušanov dao je veliki srpski istorik Stanoje Stanojević u svojoj Istoriji srpskog naroda, pre više od osamdeset godina, 1908:
"Duboke političke mudrosti u njega nije bilo, ali je on imao prirodne bistrine da shvati neposrednu situaciju i da je iskoristi. Osim toga, on je shvatao potrebu u korist dobre organizacije, mada sam nije bio dobar organizator".
Dušan se ubrzo oženio sestrom Jovana Aleksandra, Jelenom. Uglavnom zahvaljujući tom braku odnosi između Srbije i Bugarske ostali su dobri i prijateljski sve do smrti cara Dušana.
Već 1331. Dubrovčani su svečano dočekali novog srpskog kralja. Dve godine docnije od njega su dobili čitavu Dalmaciju od Stona do Dubrovnika.
Mladi srpski vladar odmah je napao Vizantiju i osvojio gotovo čitavu Makedoniju, gradove Prilep, Ohrid, Kostur i Strumicu. Na osnovu mira sa Vizantijom zaključenim 1334. Srbiji su priznate sve nove granice. Jedino od čega je u ovom trenutku srpski kralj morao da odustane bila je opsada Soluna. Uskoro je Srbija nastavila da ratuje na jugoistoku. Od 1336. do 1340. Dušan je osvojio dobar deo Albanije i proširio teritoriju svoje države sve do Janjine. Do 1345, kada je osvojen grad Ser, Dušanova Srbija je obuhvatala celu Makedoniju osim Soluna, čitavu Albaniju i Epir, sve bivše oblasti Vizantijskog carstva.
Naredne 1346. godine Stefan Dušan se krunisao za cara u Skoplju, a svog sina Uroša proglasio je kraljem. Ali, pošto je krunisanje mogao da obavi samo patrijarh, to je srpski sabor prvo izabrao arhiepiskopa Joanikija za patrijarha, koji je potom, proglasio cara Dušana.
Ratovanja i osvajanja Dušanova nikako nisu prestajala. On je do kraja 1348. osvojio Etoliju, Akarnaniju i Tesaliju. Već 1349. napadnuta je i Bosna, ali Dušan nije uspeo da osvoji grad Hum, mada je neke od ovih krajeva propisno opusteo i opljačkao.
Početkom pete decenije četrnaestog veka Dušan se okrenuo prema severu. U sukobu sa ugarskim vladarem Lajošem osvojio je Mačvu i Beograd 1353. Godinu dana pre toga, Dušanova vojska se, zajedno sa Bugarima, prvi put suprotstavila turskoj najezdi, u prvoj Maričkoj bici. Iako je srpska vojska ubedljivo poražena, to nije ni u kom slučaju zaustavila Dušanova osvajanja.
Krajem 1355. izbio je rat između Dušana i Mletačke republike s jedne strane, i Ugarske i Bosne, s druge strane. Ali, tek što je rat počeo, car Dušan je iznenada umro (20. decembra 1355). Rat se završio posle tri godine, a Ugarska je dobila Dalmaciju i Dubrovnik (1358-).
Verovatno najznačajniji dokument Dušanove vladavine u Srbiji bio je njegov Zakonik iz 1349. godine (dopunjen 1354). Dušanov zakonik kodifikovao je i pravno uobličio sve one pravne norme i običaje koji su do toga doba vladali u Srbiji.
Posle smrti Dušanove, Srbija je ušla u novo razdoblje svoje burne istorije. Doba u kome su lokalni feudalni gospodari preuzeli vodeću ulogu i ugrozili prvenstvo centralne vlasti. Kralj Uroš II, sin cara Dušana, nije imao ni snage ni mudrosti da im se suprotstavi. Nije mnogo vremena prošlo pre nego što se Dušanovo carstvo nije sasvim raspalo. U prvi plan došla je porodica Mrnjavčevića i još nekoliko predstavnika srpske vlastele. Neki od njih priznavali su vrhovnu vlast Uroša (Lazar Hrebeljanović u južnoj Srbiji, Vuk Branković na Kosovu, braća Baošići u Zeti, Nikola Altomanović na Zlatiboru i Rudniku), dok se Vukašin Mrnjavčević odvojio od Uroša i 1366, u svojoj prestonici Prilepu, proglasio za kralja. Ali, svaki od njih, bez obzira na svoj odnos prema Urošu, sami su brinuli o svojim posedima, jer sam Uroš to nije ni mogao, ni umeo.
Tako je Srbija, podeljena i slaba, dočekala tursku najezdu. A otomanski zloglasni i rušilački huk, već je stizao do srpskih zemalja. I postajao je sve jači...

offline
  • Peca  Male
  • Glavni Administrator
  • Predrag Damnjanović
  • SysAdmin i programer
  • Pridružio: 17 Apr 2003
  • Poruke: 23211
  • Gde živiš: Niš

U buduce navodi adresu odakle preuzimas clanak!
Clanak koji si iskopirao je preuzet sa http://www.snaga.org.rs/Ilustrovana_istorija_srba/tekst/srpski/03/03-uvod.html

offline
  • Lorki  Male
  • Moderator foruma
  • Sasa
  • Pridružio: 21 Nov 2006
  • Poruke: 2576
  • Gde živiš: U automobilu ...

Ok, nisam naveo jer nemam tacno odakle je, zato sto mi je ovo u wordu i sakupljao sam sa svih strana, pa zato se ne secam odakle je!! Ovo je samo isecak jer imam celu istoriju!

Inace znam za to pravilo!!!

offline
  • Daktilograf 21. veka
  • Pridružio: 17 Maj 2007
  • Poruke: 2766
  • Gde živiš: Apsurdistan

Ovo onako ukratko. Svakako da smo osakaceni za dobar deo istorije u skoli. Odrzavanje Kosovskog mita na jedan po meni pogesan nacin. Vidi se politika odredjenog vremena nazalost. Jer srbija nastavlja da postoji jos neko vreme.
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%82%D1%83%D1%80%D0.....0%B8%D1%9B
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1.....0%B8%D1%9B

offline
  • Stane 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 13 Jan 2004
  • Poruke: 3590
  • Gde živiš: Niš

To se kod nas često dešava jer istoriju doživljavamo mnogo mitološki a vrlo malo kritički, i brate s previše emocija. Il je kujemo u zvezde i zanosimo se kojekakvim glupostima il je gaziimo i bez razloga pljujemo... a sve u svemu nit znamo di nam je mesto nit šta sa onim što imamo da uradimo.

offline
  • real 
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 25 Nov 2004
  • Poruke: 2297
  • Gde živiš: Kragujevac

Nisu ni drugi narodi imuni na to.

offline
  • Daktilograf 21. veka
  • Pridružio: 17 Maj 2007
  • Poruke: 2766
  • Gde živiš: Apsurdistan

real ::Nisu ni drugi narodi imuni na to.
Naravno, svuda se mogu naci primeri.
Evo sad ce neke stvari uci u istoriju. Nazalost nisu odlezale neophodnih 50 godina i nije naucno obradjeno. Tako da ce
mo imati svega i svacega. Sad ja moram vijati udzbenike po skolama da bi bio informisan o glupostima koje stavljaju. To oblikuje umove ne samo kod nas vec i oko nas!
Ja duboko postujem Kosovski mit i nadam se da cu uskoro objaviti svoje neke umetnicke (citaj poetske) radove.

19 Sep 2007 15:36 ZoNi Zaključavanje topica Razlog: Sređujem forum  
Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1121 korisnika na forumu :: 34 registrovanih, 7 sakrivenih i 1080 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., Asparagus, cvrle312, danilopu, dijica, Dorcolac, FOX, Frunze, Georgius, hyla, ikan, ivan1973, Kriglord, Kubovac, Lieutenant, ljuba, lord sir giga, mercedesamg, milos.cbr, Milos82, milutin134, Misirac, mkukoleca, nebidrag, nuke92, pein, raptorsi, sevenino, taz1cl, Trpe Grozni, Vatreni Zmaj, wolf431, yrraf, |_MeD_|