Mihail Afanasjevič Bulgakov

1

Mihail Afanasjevič Bulgakov

offline
  • Pridružio: 16 Apr 2005
  • Poruke: 2908

Citat:Ruski prozaist i dramatičar. Završio studij medicine u Kijevu, te nekoliko godina bio liječnik po malim mjestima. Od početka 1920-ih godina živi u Moskvi. Druži se s mladim prozaicima nove generacije (Babelj, Oleša, Paustovski, Petrov) i piše prve pripovijetke u realističkom ključu, da bi uskoro razvio osebujan autorski stil, preoblikujući gogoljevsku tradiciju groteske, fantastike i društvene satire. Osim proze (pripovijetke Pseće srce, Kobna jaja, romani Bijela garda i Kazališni roman), Bulgakov piše i drame (Dani Turbinih, dramatizacija romana Bijela garda, Zojkin stan, Crveni otok, Gospodin de Moliere, Don Quijote), aktivno se baveći kazališnim radom. U tvrdim godinama staljinizma i socrealističke književne dogme i Bulgakov ima česte nesporazume s vlašću i službenom kritikom. Za života objavio je samo jednu knjigu (pripovijetke Đavolijada, 1925), a drame su mu često zabranjivane ili skidane s repertoara. Najznamenitiji Bulgakovljev roman, remek-djelo Majstor i Margarita, prvi put je, u nepotpunom obliku, objavljen 1966. u časopisu "Moskva", a cjelovita verzija 1969. u Frankfurtu. Ističući ogromno značenje toga romana u svjetskoj književnosti, Milivoj Solar piše da, iako jednako pripada avangardi i nešto kasnijemu modernizmu, "u njemu je bitno pitanje smisla života i umjetnosti postavljeno tako da zadire u temelje cjelokupne povijesne tradicije, a književno je obrađeno na način koji može ostvariti jedino književnost koja se oslanja na svekoliko iskustvo svjetske književnosti".
Tekst preuzet sa -->

http://www.bhdani.com/biblioteka/default.asp?id=47

Medjutim , ono sto mene zaista odusevljava kod Bulgakova su njegova pisma upucena Staljinu, u kojima se potpisivao sa "Tarzan". Pisma su objavljena nakon Bulgakove smrti, medjutim, nikako nisam uspela da pronadjem knjigu sa tim pismima. Ako neko ima neku informaciju o tome, kao i recenziju na roman i pripovetke koje je Bulgakov napisao, volela bih da cujem.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Stane 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 13 Jan 2004
  • Poruke: 3590
  • Gde živiš: Niš

Majstor i Margarita... definitivno jedna od mojih omiljenih knjiga... pogotovo ideja. Ako se igras s djavolom moras da postujes njegova pravila, ali vecina ljudi je previse gramziva i sebicna da cak i njega pokusavaju da prevare :-)



offline
  • Pridružio: 31 Dec 2005
  • Poruke: 2408

Bas ste me zainteresovali za temu, pa sam malo surfovala u nadi da cu pronaci nesto korisno. I sama volim Bulgakova, jednom davno sam procitala gotovo sve sto sto se moglo naci u nasem prevodu, drame i romane, a nedavno ponovo MAJSTORA koji je stvarno masterpiece, jedno od onih dela kojima se covek vraca...

Posto sam ovde nova i jos uvek ne umem da posaljem link, probacu opisno: na Wikipedi -i postoji link za ruske sajtove, izmedju ostalih, i Bulgakovsku enciklopediju online, na ruskom. Relativno je citljiva, mislim razumljiva, cak i za nekog kao sto sam ja ko ne govori ruski tecno ali se sluzi...

Od nasih Bulgakova su prevodili Milivoje Jovanovic i Milosav Babovic (ima i drugih, naravno, dobrih prevodilaca i poznavalaca ruske moderne i avangardne knjizevnosti, narocito one ''saputnicke'', ali trenutno ne mogu da se setim imena), koji su njegove knjige opremili predgovorima i pogovorima.

O njegovim pismima Staljinu pisanim pod navedenim pseudonimom ne znam skoro nista, izuzev da je negde pocetkom 1930tih napisao jedno pismo Vodji u kojem je obrazlagao (satiricno, ironicno) zasto bi trebalo da mu odobre izdavanje pasosa i putovanje u inostranstvo na opstu polzu domovine... Cini mi se da je Aleksandar Gatalica neko ko dosta zna o Bugakovu...

Osamdesetih godina sam na FESTU gledala jedan zanimljiv film, Begstvo Alova i Naumova, koji je cini mi se snimljen po motivima iz ''Bele garde'' i ''Turbinih'' ... no davno bese, memorija me izdaje, mozda je tu i Babelj parafraziran... ko zna nesto vise o tome, neka se javi, unapred zahvalna

offline
  • Pridružio: 16 Apr 2005
  • Poruke: 2908

Uradjene su predstave pod nazivom"Ljubavna pisma Staljinu", evo i nekih odlomaka iz razgovora sa rediteljima i uopste kriticarima koji prate oblast pozorisne umetnosti. Knjiga je izdata, ali, gde da se nadje ? Confused

- Za »Ljubavna pisma Staljinu« bi netko možda mogao reći da ne spadaju u komediju i satiru. Međutim, satirična je sama činjenica da Bulgakov, koji je bio i satiričar, piše pisma jednom diktatoru u kojima ga nešto moli. Razumljivo je da u takvoj predstavi nema previše smijeha, ali ima tihe ironije. U svakom slučaju, nema nijedne predstave koja je prisilno ugurana ili odskače od naziva festivala. Ali, pojavljuje se novi problem za satiričare, a to je; demokracija, u smislu smijeha na račun vlasti i države. Ipak, nepresušan motiv ostaje ljudska glupost, u kojoj i svaka vlast ima svoga udjela, licemjerje, karijerizam... Sve je to dovoljan materijal za dobru satiru i komediju.


http://www.vjesnik.hr/html/2001/06/10/Clanak.asp?r=kul&c=4

Nova predstava Teatra ITD u režiji Saše Broz - intimna priča o danima agonije Mihaila Bulgakova i opsjednutošću likom Staljina, koji se ovoga puta javlja u prijetvornom liku Mefista
************************************************************
Dramski tekst "Ljubavna pisma Staljinu" Juana Mayorga bavi se danima agonije Mihaila Bulgakova u vrijeme staljinističkih čistki. Trokut Bulgakov-Bulgakova-Staljin nedvojbeno je preslik osnovnoga dramaturškog odnosa Majstora-Margarite i Wollanda, a Staljin se kod Mayorga pojavljuje na isti način na koji se Sotona pojavljuje u Bulgakovljevu romanu.

Uglađeni Sotona ne dopušta Bulgakovu ni otići iz zemlje ni ostati, ni živjeti ni umrijeti. Navodno mu telefonira, osuđuje ga na službeno nepostojanje, iako nepostojećemu pritom državna tijela uredno odgovaraju na pisma.

Tijekom vremena Bulgakov gubi odnos sa stvarnošću, pa više nije sigurno je li toliko ponavljani telefonski razgovor sa Staljinom stvarnost ili bolesna fikcija.

U ulozi Bulgakova: Dražen Šivak, Bulgakove: Olga Pakalović, Staljina:Marko Torjanac.
************************************************************
Muke sa Staljinom Kažu da je Bulgakovljevu dramu Zojkin stan Staljin gledao sedam puta. Zanimljiv je zapravo taj odnos između Bulgakova i Staljina. Pisao je pisac diktatoru bezuspješno nekoliko puta u želji da dobije dozvolu za odlazak u inozemstvo. Staljin ga je, međutim, nekoliko dana nakon smrti Majakovskog pozvao telefonom i predložio mu da potraži posao u Hudožestvenom teatru. Ni mjesec dana kasnije Bulgakov će dobiti posao asistenta režisera.

Ne treba ipak misliti da su sovjetske vlasti, a naročito ondašnji književni mainstream, prema Bulgakovu bili blagonakloni. On sam je jednom prilikom izračunao da su sovjetske novine o njemu pisale tri stotine i jedanput: od toga je dvije stotine i devedeset osam članaka bilo negativno intonirano (neprijateljsko-psovački), a tek tri su bila pohvalna.

Brojnim Bulgakovljevim dramama bilo je zabranjeno izvođenje. Indikativan je slučaj iz 1939. godine, kad je Bulgakov nakon dugog insistiranja pristao da napiše dramu o Staljinu koja je trebala biti igrana na šezdeseti Staljinov rođendan. Taj komad o mladom Gruzijcu - nesuđenom bogoslovu, komad pod nazivom Batum, zabranjen je, naime, intervencijom Staljina osobno.

************************************************************
Da, Majstor i Margarita, jedan od nezaobilaznih romana, po kom su se gradili stilovi kasnijih romanopisaca, veoma velik uticaj ima na kasnije sagledavanje celog zivota, kada se knjiga procita. Interesantna je i prica o nastanku knjige, tj, njenom nazivu, naime, knjiga je trebalo da nosi ( i imala radni naslov- Evandjelje po Wolandu ili Evandjelje po Djavolu(vragu). Evo i teksta o tome. Arrow

Evanđelje po Wolandu

Danas je ipak valjda svakom ko čuje za ime Mihail Bulgakov prva asocijacija njegov roman Majstor i Margarita. Roman je Bulgakov pisao dugo: rad na ovom djelu započeo je još 1928. godine, a pisao ga je sve do smrti. Prema nekim istraživačima, u Bulgakovljevoj arhivi postoji čak osam verzija rukopisa. Pišući roman, Bulgakov je često mijenjao radni naslov: rukopis se najprije zvao Konzultant s kopitom, zatim su u opticaju bili i naslovi Evanđelje po Wolandu, odnosno Evanđelje po vragu, no roman je naposljetku ipak dobio ime Majstor i Margarita.

Može se zapravo pretpostaviti da se u prvim verzijama rukopisa radilo o ponešto jednostavnijem "romanu o vragu", a da će se kasnije razviti izuzetno složena konstrukcija ovog djela, u kojem će primat ipak preuzeti ljubavna priča. Fabula je primarno koncentrirana na dvije paralelne glavne teme: prva se bavi neobičnim događanjima u Moskvi tridesetih godina prošlog stoljeća, a druga govori o rimskoj Judeji u vremenu dok je njome vladao okrutni peti prokurator, konjanik Pontije Pilat. Dvije teme međusobno povezuje lik Majstora, pisca koji piše roman upravo o onodobnoj Judeji, te Woland, glatko obrijani stranac kojemu je jedno oko crno, a drugo zeleno, očevidac onih davnih događaja u Judeji o kojima piše Majstor.

Roman se otvara motom iz Goetheovog Fausta, a znamo li da se i ime Woland spominje u Valpurgijskoj noći, upravo se Goethe, uz Gogolja, Dostojevskog te Čehova, nameće kao jedan od važnijih Bulgakovljevih uzora.

Možda je među Bulgakovljevim pretečama najznačajniji ipak Dostojevski - od njega se Bulgakov učio polifoničnosti i "strukturi cirkusa". Karnevalština, bizarnosti, smijeh - sve su to sastojci Bulgakovljevog romana čija čvrstina i cjelovitost ipak počivaju - kako reče Tvrtko Kulenović - na tuzi i na tezi. Tuga lebdi u melodiji cijele priče: od toplih sutona do šutljivih jutara, a teza je slijedeća: "Jedina mogućnost sreće za čovjeka je u tome da ga odnese vrag." Što bi rekao Emil Cioran: "Činjenica da život nema smisla - razlog je da se živi, uostalom jedini koji preostaje."

U liku Margarite pak ostvaruje se prelijepa paradigma žene koja voli: njoj su - po riječima Aleksandra Flakera - etičke kategorije strane, ona samo želi ostvariti svoju ljubav, biti s Majstorom. Sa velikim autorskim zadovoljstvom Bulgakov prikazuje njezinu osvetu zlobnom mediokritetskom kritičaru i demoliranje njegovog stana, a neskriveno se uživa u paljevini Gribojedova. Jer dok rukopisi ne gore, domovi pisaca pak gore vrlo lepo.

Bulgakovljev roman Majstor i Margarita objavljen je prvi put tek sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, četvrt vijeka nakon autorove smrti. Prevodi na veliki broj svjetskih jezika vrlo brzo su ga učinili neodvojivim dijelom kulturne baštine cijelog čovječanstva, te se tako ispunilo "proročanstvo" Venjamina Kaverina o romanu toliko osebujnom da mu je teško naći ravna u cjelokupnoj svjetskoj književnosti.

Veliki je utjecaj ovog romana na brojne značajne suvremene pisce, a možda je u tom kontekstu najzanimljivije spomenuti Salmana Rushdieja i njegove Satanske stihove. O vezama između ova dva romana, paralelama između Ješue Ha-Nocrija i Mahounda, sličnostima Ivana Bezdomnog te Farishte i Chamche, u svijetu se odavno piše studije (poput Zdrave blasfemije Geralda Lucasa).

Bulgakovljev Majstor i Margarita upravo je idealan primjer hibridne forme za koju se zalaže Rushdie u svom eseju o romanu, djelo što je u isto vrijeme i društveno istraživanje i fantazija i ispovijed, djelo što prelazi i granice znanja i topografske međe, djelo što nam o ljudskoj sudbini govori na način na koji to nikakva znanost, filozofija ili religija ne mogu učiniti.

Tekst (tacnije delovi) preuzeti sa http://www.bhdani.com/default.asp?kat=txt&broj_id=383&tekst_rb=16
*************************************************************
A Bulgakov bese vojni lekar. Neverovatno. Moze da se cak i uvidi veza izmedju poziva koji je odabrao kao primarni , i tuge i demonskog , sto provejava kroz njegov celokupan opus. Stalno razmisljanje( u ovom slucaju po poslu kojim se Bulgakov bavio) smrti, bolesti, navede coveka da se zapita gde lezi tacno sustina i sta je cilj zivota. I tacno tako, kako Stane rece, covek u celoj svojoj prirodi tezi uvek da dokaze sebi sebe, ma koliko to bilo paradoksalno, covek ustvari i ne uvidja da je njegova moc ustvari njegova najgora slabost.

offline
  • Pridružio: 18 Apr 2005
  • Poruke: 70

Definitivno jedna od mojih omiljenih knjiga,toliko da sam radila maturski na tu temu.Smile

offline
  • Pridružio: 26 Okt 2005
  • Poruke: 671

@sorelag,u Ruskom domu http://www.russian.slavica.org Ako je nemaju kojim slucajem,mada sumnjam, dace ti informacije gde ces tacno da je nadjes.

offline
  • Stane 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 13 Jan 2004
  • Poruke: 3590
  • Gde živiš: Niš

Evo malo na ruskom:

http://lib.ru/BULGAKOW/

offline
  • Pridružio: 16 Apr 2005
  • Poruke: 2908

Hvala Stane, zaista divno od tebe, ali, ja i ruski smo kao baba i avion, moracu da prevedem na engleski s ruskog pa da citam. No, i to je , zaista velika pomoc. Hvala od srca na ovome.

Naprosto, ja sam opcinjena njim kao covekom,njegovom licnoscu pre svega , zatim kao piscem.

offline
  • Pridružio: 26 Okt 2005
  • Poruke: 671

Traljavo mi ide ovaj prevod, mucim se k'o gresnik, al' naslucujem da mi 'mirise'!

offline
  • Stane 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 13 Jan 2004
  • Poruke: 3590
  • Gde živiš: Niš

Nažalost nisam našao ništa korisnije :-/

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 454 korisnika na forumu :: 7 registrovanih, 0 sakrivenih i 447 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 1567 - dana 15 Jul 2016 19:18

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: blue, cikadeda, GrobarRomanticar, Koca Popovic, kolateralnasteta, Kolega2357, stefifefi