U četvrtak je, po prvi put u istoriji, čovek dotakao dno okeana ispod Severnog pola, na čak četiri hiljade metara dubine.
Taj nimalo lak poduhvat izvršila je jedna ruska naučna ekspedicija, ali po svemu sudeći nije u pitanju bila samo nauka i istraživački duh.
Ekspedicija, koja uživa podršku Kremlja, nastoji naime da obezbedi dokaze da podvodni planinski lanac pod imenom Lomonosovljev greben, koji prolazi polarnim regionom, geološki predstavlja nastavak ruskog kopna.
Moskva bi time polagala pravo na veliku površinu morskog dna ispod Severnog pola, gde leže neprocenjivo vredne zalihe nafte i gasa.
Polarni medved u kadru
Ruska istraživačka ekspedicija proteklih nekoliko dana probijala se kroz zaleđene vode Arktičkog okeana.
Novinar ruskog satelitskog kanala namenjenog inostranstvu javio se sa palube broda, dok se oko njega vide pahulje snega i sante leda koje okružuju brod na putu ka najsevernijoj tački na planeti. U jednom trenutku, u kadru se video i beli polarni medved.
Istraživački brod se zove Akademik Fjodorov, a na njemu se nalazi više od stotinu naučnika. Do Severnog pola brod se probio uz pomoć atomskog ledolomca po imenu Rusija.
Cilj ekspedicije je u četvrtak ispunjen - dve mini-podmornice, Mir 1 i Mir 2, spustile su se na dno okeana, na dubinu od preko 4.000 metara. Do sada su bile poznate po tome što su korišćene za snimanje filma Titanik reditelja Džejmsa Kameruna.
Međutim, ovaj zadatak je bio daleko ozbiljniji.
Uvežbavanje zarona
Posade podmornica su u subotu, malo južnije od Severnog pola, uvežbavale spuštanje ispod zaledjenog okeana. Zaronili su na dubinu od hiljadu i po metara i bezbedno se vratile na površinu.
Upravo je povratak na površinu jedna od najopasnijih faza operacije, kaže Anatolij Sagalevič, konstruktor i prvi kormilar mini-podmornice:
"Najvažnije je bilo da se vrate na površinu i da nadju taj mali prostor gde ih je čekao Akademik Fjodorov, ukotvljen uz led", kaže on.
Mini-podmornice su, kada su se vraćale na površinu, morale da paze da ne zalutaju i da ne udare u led na površini okeana. Čitav poduhvat je već dobio epitet "herojski", ali šta je zapravo njegova svrha? Sergej Prijankov radi na ruskom Institutu za Arktik i Antarktik u Sankt Petersburgu:
"Rekao bih da razloga ima nekoliko. Prvi je da ostvarimo nešto što nikome drugome do sada nije pošlo za rukom, drugi razlog je avanturizam, a treći je u činjenci da bi ovo mogao da bude novi metod za istraživanje Arktičkog okeana."
Ruska zastava na dnu mora
Na dnu okeana, ispod Severnog pola, ostavljena je ploča od titanijuma ofarbana u boje ruske zastave. To je verovatno i ključni cilj ove ekspedicije.
Rusija se, naime, nada da će u skladu sa medjunarodnim pravom dokazati da se njene teritorijalne vode protežu sve do Severnog pola. Ideja je da se uzimanjem uzoraka tla na dnu okena pokaže da je dno okeana nekada bilo deo ruskog kopna.
U ekspediciji na Severnom polu učestvuje i najveći ruski geofizičar, akademik Jurij Leonov:
"Trenutno se veruje da evroazijska tektonska ploča dopire samo do relativno uskog područja uz rusku obalu. Postoji, medjutim, teorija da je ogromno prostranstvo na dnu okeana nekada bilo deo iste te ploče, ali da je u nekom trenutku potonulo usled tektonskih poremećaja. Ova ekspedicija će nam izmedju ostalog omogućiti da proverimo tu teoriju", kaže on.
Pet država polaže pravo na teritoriju
Ako se ispostavi da je ta teorija tačna, Rusija će u Ujedinjenim nacijama moći da pokrene proceduru da se njene teritorijalne vode prošire za još blizu 1.300 kvadratnih kilometara.
Moskva bi time dobila ne samo zaledjeni Arktički okean, nego i znatna nalazišta nafte, za koja se veruje da leže na njegovom dnu.
Pravo na te teritorijalne vode polažu, medjutim, još četiri zemlje: Kanada, Amerika, Norveška i Danska, čija se teritorija Grenland nalazi na suprotnoj strani Severnog pola od Rusije.
Izvor: http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2007/08/070801_russia_arctic.shtml
|