Planiranje i izrada diplomskog rada u medicini uz upotrebu SPSS-a

Planiranje i izrada diplomskog rada u medicini uz upotrebu SPSS-a

offline
  • ljekar
  • Pridružio: 08 Jul 2012
  • Poruke: 18
  • Gde živiš: Sarajevo

Dakle, na prijedlog admina (ThePhilosopher) pokušat ćemo da vas provedemo kroz cio postupak planiranja i izrade diplomskog rada u medicini (i srodnim naukama, također), te korištenjem programskog paketa SPSS.

Pošto je rad trenutno u fazi prikupljanja podataka, molim vas ne pravite reply na temu. Potruditi ćemo se da bude jako detaljno i razumljivo objašnjeno.



1. Izbor teme


Na većini fakulteta, biranje teme je slobodan izbor, a na nekima su već date teme, pa se njima morate prilagoditi. Sama tema vam, osim ograničenja grupe ispitanika na jednu specifičnu grupaciju, uglavnom ne nudi nikakve smjernice za dalji rad, način prikupljanja i obrade ispitanika, postavljanje ciljeva, hipoteza kao i izbor metodologije. To morate vidjeti i konsultovati se sa mentorom, ali kako većina mentora ne želi razbijati glavu oko toga, preporuka je da im dođete sa gotovim prijedlogom i da oni samo stave korekcije i dodatne upute.

Time štedite vrijeme, prvo sebi, jer mentori ga uglavnom nemaju i morati ćete čekati i dolaziti možda i danima da vas mentor primi u kabinet. Ovako imate spreman prijedlog i prvom prilikom riješavate sve.


Idea Kako napraviti projekat ispitivanja nakon dobijanja teme?

- potražite slične radove u biblioteci vašeg fakulteta, sigurno je bilo još sličnih radova ili sličnih tema. Ako ih, pak, nema potražite radove u kojima je bio vaš mentor, kako bi vidili šta i kako mentor traži, jer svaki mentor ima neki svoj ustaljeni princip prihvatanja radova i metoda istraživanja.
Ja sam prelistao na desetine radova, i nisam uspio naći previše poveznica između raznih mentora, ali kod istih mentora su pisani skoro identičnim stilom.

- ograničite broj ispitanika, bilo na način da fiksirate grupu ili grupe (30-60-90) ili da uzmete određeni period (3-5 god.).

- dobro razmislite šta možete izvući iz teme; ja ću staviti jednu sličnu temu ovoj na kojoj radim, i na njoj ćemo graditi cio ovaj tekst a ta tema glasi: Varičele: simptomatologija, klinička slika i terapija.

Dakle, temu smo definisali. Sada treba da potražimo šta je to interesantno u smislu gdje bi mogli postaviti hipoteze. Ovde treba prelistati literaturu, a listanjem iste može se utvrditi da se ova bolest razlikuje kod djece i odraslih, kako po samom toku tako i po terapiji i kliničkoj slici.

Konsultovanjem sa literaturom i/ili razmišljanjem o interesantnim stvarima za ispitivanje, mogu se jasno definisati grupe i šta treba komparirati (dakle, djecu i odrasle). Ovaj deo je jako bitan, jer prema tome ćete kasnije koristiti statističke metode, donositi zaključke i dokazivati hipotezu.


Pošto ste definisali grupe sada definišite hipoteze. Shodno gore navedenom, odgovarajuća hipoteza bi bila:

"Nema razlike u ishodu bolesti i primjenjenoj terapiji kod djece i odraslih sa varičela infekcijom."

tj.

"Postoji statistički značajna razlika u ishodu bolesti i terapiji kod djece i odraslih sa varičela infekcijom."


Potom vidite da li će te raditi prospektivno ili retrospektivno. Prijedlog je gdje god možete (i to metodologija dopušta) da radite retrospektivno.
Razlog je što nećete imati problema sa gubitkom pacijenata, pošto ovi prospektivni nisu baš disciplinovani pa će biti veliki gubitak materijala.

Najbolje je uzeti ili fiksan broj po grupi (30+30, npr.) ili period (neka bude zadnjih 3 godine, a prije toga vidite kolika je godišnja stopa hospitalizacije na instituciji gdje radite diplomski, da ne bude iznenađenja u broju, na primer da bude 300 ispitanika, što vam ne treba). Pošto je ovo rjeđa bolest, uzeti ćemo zadnje 3 godine.



2. Ciljevi ispitivanja


Nakon koraka 1, potrebno je zadati ciljeve ispitivanja. Ciljevi su usko vezano za vaš rad i temu, međutim neki su uobičajeni za sva istraživanja:

Postavimo sljedeće ciljeve:
- Utvrditi ukupan broj oboljelih za posmatrani period,
- Utvrditi ukupan broj oboljelih od varičela,
- Utvrditi dobnu i spolnu distribuciju ispitanika,
- Utvrditi profesiju ispitanika,
- Utvrditi vrijeme proteklo od početka bolesti do javljanja ljekaru,
- Utvrditi prisutne simptome bolesti (glavobolja, ospa, temperatura, povraćanje...),
- Utvrditi vrijednosti osnovnih laboratorijskih pokazatelja (SE, CRP, Le),
- Utvrditi vrstu primjenjene terapije,
- Utvrditi težinu kliničke slike ispitanika (prema pokazateljima koje sami stavite, a uobičajeno je laka, srednje teška, teška i jako teška),
- Utvrditi dužinu hospitalizacije,
- Utvrditi ishod bolesti (oporavljen, izliječen, neizliječen, umro),



3. Pacijenti i metodologija istraživanja


U metodologiji detaljno opišite koje pacijente ispitujete, koji su kriteriji za uključenje u studiju (dijagnoza varičela) te kriteriji za isključenje ako ih ima.
Potom treba navesti sve ovo iz ciljeva, navodeći izlazne jedinice ako ih ima (posebno za laboratoriju) kao i način dobijanja rezultata istih (potrebno je navesti gdje se rade pretrage, na kojim aparatima i koje kitove koristimo).

Na kraju napišete planirane statističke testove (deskriptivna statistika (min-man, SD, M, Me, Sg), te analitička (student t-test, hi-kvadrat, ANOVA...)

Nakon što sve ovo precizirate, krećete sa radom, tj. prikupljanjem podataka.


Odmah po započinjanju ovog procesa prikupljanja podataka, olakšajte sebi dalji rad i napravite odgovarajuće tabele u u Excel-u, jer će to biti osnova vaše baze podataka za obradu u SPSS-u.

Dakle, prema gore navedenom trebat će nam 10-15 kolona. U prvu kolonu obavezno stavite ID broj, a nikako npr. ime i prezime. Možete i to, ali pored ID-a, jer ponekad se morate vratiti i dopuniti podatke a ne znate koji vam je ID pacijenta.

Exclamation Ime i prezime su nepotrebni za svaku dalju obradu, stoga, ako će vam neko drugi raditi statistiku taj podatak nakon kompletiranja rezultata obrišite i ne šaljite. U pitanju je čuvanje ljekarske tajne i to je i etički obavezno.

Potom idete kolonu po kolonu, gdje treba dati nazive za svaku kolonu dok ne dođete do kraja tabele. Ovdje ćemo imenovati kolone: dob, spol, zanimanje, glavobolja, temperatura, ospa (sve su to simptomi), SE, L, CRP, fibrinogen... (dakle, šta već tražite), vrsta terapije, trajanje liječenja, težina kliničke slike, i ishod.

I to bi bilo to. Sada sleduje jedan važan dio, a to je - šifriranje!

Da bi u SPSS-u mogli koristiti sve ovo, potrebno je sve podatke pretvoriti u numeričke, i određenim atributima pridružiti brojne vrijednosti:

- Dob je ionako numerička, pa tu nema promene,
- Spol stavljate: 1 - muški, 0 - ženski,
- Zanimanje: za svako mora ići određeni broj, na primer: 1 - dijete, 2 - učenik, 3 - student, 4 -radnik, 5 - tehničar... i tako dok ne numerišete sva zanimanja. Na kraju stavite broj i za nepoznato, ako ima takvih koji nisu naveli zanimanje.
- Za simptome imamo dihotomne promjeljive: 1 - prisutan, 0 - nije prisutan,
- Za upalne parametre su, također, brojčane vrednosti,
- Za težinu kliničke slike treba napraviti šifre: 1 - laka kl.slika, 2 - teška kl.slika, 3 - jako teška kl.slika,
- Za ishod, takođe, treba napraviti šifre, kao: 1 - izliječen, 2 - oporavljen, 3 - neizliječen, 4 - umro.
Idea Takodjer, otvorite jednu kolonu za grupe, pošto se one porede. Dakle, za svakog pacijenta koji je do 18 godina dodajte broj 1 a za starije od 18 dodajte broj 2.


Exclamation Tek kada sve podatke prevedete u numeričke, možete krenuti sa radom u SPSS-u i statističkom obradom. Neću ulaziti u detalje otvaranja fajla i slično, to bi trebali znati.


Kada otvorite novi fajl, prebacite sve podatke iz Excela u SPSS.




Ovo je izgled već pripremljenih podataka za obradu.

S obzirom da ovako neće izgledati kada prvi put prenesete podatke iz Excela u SPPS, nego će gore pisati VAR0001, VAR002 to ćete promijeniti i pridružiti nazive promjenljivih.

Kliknite dole lijevo na VARIABLE VIEW. Dobijete ovakav izgled, gdje ćete onda mijenjati nazive (NAME) i vrijednosti (VALUES).




U VALUES ćete stavljati podatke iz šifrarnika, dakle: 1 - muški spol, pa ADD, zatim 0 - ženski spol pa ADD.
Exclamation Ovo ADD treba obavezno kliknuti!


Kako ovdje nedostaje GRUPA evo kako ćemo je dodati, a u suštini - tako se dodaju svi podaci.
Idete na narednu slobodnu kolonu, i za sve ispod 18god napišete 1, a iznad 2. Odete u Variable View, promjenite ime kao i vrijednosi. Prilažem dvije slike kako to izgleda:






I onda ste spremni Smile
Dakle, spremni smo za poređenje grupa, to je ono što nas interesuje. Tako da ćemo sve testove raditi posebno. A da bi to postigli treba podijeliti fajl.

Kliknite na: DATA --> SPLIT FILE --> COMPARE GROUPS, pa prenesite varijablu GRUPA (to je ova zadnja što smo je napravili).

Sad će se sve to raditi posebno.

Potom idemo redom, ja neću pisati postupak za sve, podrazumijeva se da je isto. Dakle deskriptivna statistika po grupama.

Kliknite na: ANALYSE --> DESCRIPTIVE STATISTIC --> FREQUENCIES, pa unesite varijable koje želite.
Potom kliknite na STATISTICS pa označite šta hoćete, a sve prema vrsti uzorka, (quartiles, min, max, mean, median, stand.dev).

Ako želite dijagrame, kliknite na CHARTS pa birajte.

Ja sam uzeo simptome i onda dobijete ovakav rezultat koji možete, nadam se, interpretirati.




Primjetiti ćete da OSPA nije definisana kako treba kod Variable View. Sada se vratite i ponovite proceduru, tako da 0 bude NE, a 1 bude DA Smile

Idea Ovo će vam se često dešavati, ali bez panike - sve se može popraviti.

Ovo su dihotomne varijable, ako pak imate skalu, onda rezultate mozete lijepo predstaviti i sa dijagramima. Evo primjer za upalne parametre. Ovakvi dijagrami dođu za sve i po grupama.





Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • mayab. 
  • Novi MyCity građanin
  • Pridružio: 05 Jun 2016
  • Poruke: 1

kako da downloadujem SPSS1



offline
  • Pridružio: 10 Okt 2005
  • Poruke: 13526
  • Gde živiš: Beograd

Na zvaničnom sajtu možeš da preuzmeš trial verziju koja je ograničena na 30 dana: http://www-01.ibm.com/software/analytics/spss/products/statistics/downloads.html
Proveri kod tebe na fakultetu da li postoji neki drugi, povoljniji izvor za kupovinu programa.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 965 korisnika na forumu :: 65 registrovanih, 9 sakrivenih i 891 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., amaterSRB, arzak, Brada i Gibanica, BraneS, Bubimir, Buda Baba, CallMeIshmael, ccoogg123, cemix, Cobi026, DejanSt, dekan.m, Djokislav, Duh sa sekirom, Ehinacea, eulereix, Fog of War, Georgius, h8propaganda, ikan, kairos, Koca Popovic, Koridor, Kriglord, krlebgd77, Lucije Kvint, Magistar78, mercedesamg, Miki01, milos.cbr, Miskohd, nemkea71, nikoladim, Nobunaga, opt1, panzerwaffe, Parker, procesor, riva, rkekoke, Rocker, S2M, savaskytec, Shinobi, Skywhaler, slonic_tonic, Snorks, sovanova95, Sr.Stat., ssekir75, stagezin, StepskiVuk, taz1cl, tmanda323, upitnik, Van, vathra, Vatrogasaccc, VJ, vladom6, Vule, wizzardone, Zimbabwe, zoranis