Prirodni lek za holesterol, secer u krvi, zatvor, nadimanje, hemoroide, prevenciju raka

Prirodni lek za holesterol, secer u krvi, zatvor, nadimanje, hemoroide, prevenciju raka

offline
  • zlabra 
  • Novi MyCity građanin
  • Pridružio: 02 Sep 2007
  • Poruke: 6

Napravite svoju kasu za dorucak MUSLI svaki dan od ovsenih pahuljica,psenicnih mekinja,brusnice,suvog grozdja i lana:
- ovsene pahuljice 750gr
- psenicne mekinje 50gr
- brusnica susena - 150gr
- suvo grozdje - 100gr
- laneno seme (dodati u samu kasu 1/2-1 supene kasike lana )

Za jednu kasu uzeti 6-7 supenih kasika ovog pripremljenog muslija.Ako zelite mozete povecati unos brusnice i suvog grozdja za bolji ukus.Sve rastvoriti za 15-20 minuta po zelji u mleku,jogurtu ili kefiru.


OVSENE PAHULJICE
(sa dijetalno.net)
Ovsene pahuljice su u stvari prekrupljena zrna ovsa u obliku flekica (pahuljica), uparena da bi se razorio deo skroba i sušena. Pahuljice za brzo pripremanje (instant), za spravljanje kaše podvrgavaju se višoj temperaturi, tako da su delimično kuvane. Krupne pahuljice služe sa spravljanje kaše i kao sirove u musliju. Srednje krupne pahuljice imaju raznovrsnu primenu i brže se kuvaju i daju kašu bez grudvica.
Ovas - za razliku od drugih žitarica, biljna vlakna iz ovca, tj. ovsenih pahuljica i mekinja su pretežno rastvorljiva, što im daje veliki značaj za sniženje nivoa holesterola u krvi i održavanje nivoa šećera u normali.Proizvodi od ovsa imaju sledeća svojstva: snižavanje holesterola, regulisanje nivoa šećera u krvi, deluju laksativno i povoljno deluju na srce i krvne sudove i lečenje malokrvnosti, štite debelo crevo od hemoroida i raka.
Veliki im se značaj pridaje od strane nutricionista, jer sadrže rastvorljiva biljna vlakna, koja kada su uključena u dijetu sa malo masti i holesterola, pomažu da se snizi novo holesterola u krvi.
Samo dve supene kasike ovsenih mekinja dnevno mogu vam pomoci da smrsate, snizite holesterol i zastitite svoje krvne sudove, predupredite ili ublazite dijabetes, sprecite zatvor i preventivno uticete protiv moguceg razvoja raka debelog creva....

Izgleda suvise jednostavno da bi bilo istinito? Sva su "cuda" veoma jednostavna, a ovo "cudo" je, srecom, i naucno i klinicki ispitano i dokazano.
Francuski lekar i dijetolog dr Pjer Dikan, autor nekoliko poznatih dijeta, kao i knjiga-bestselera o njima, isprobao je delovanje ovsenih mekinja najpre u okviru svoje porodice, a potom i na nizu svojih pacijenata - i uverio se da je ovo sredstvo za mrsavljenje ne samo najefikasnije od svih koje je on koristio, nego ima i jos mnoge povoljne uticaje na zdravlje.. . A evo zasto.

Moc rastvorljivih vlakana
Ovas je zitarica koja se ne koristi bas mnogo za ljudsku ishranu. Prednost je kod nas data psenici, eventualno razi ili heljdi, dok je ovas - ili zob - znatno redje koriscen. Kod nas je on uglavnom poznat kao glavna hrana za konje. Medjutim, ovas ima nesto sto nemaju ni psenica ni raz ni heljda ni ostale zitarice. Ono sto ga od svih njih razlikuje su tzv. rastvorljiva biljna vlakna.
Poznato je da sve zitarice imaju celulozna vlakna koja su nesvarljiva, koja cine ono sto se u nutricionizmu naziva balastnim materijama. Da bismo odrzali dobro zdravlje, neophodno je unositi te balastne materije. Na primer, posto se ishrana savremenog coveka zasniva uglavnom
na belom brasnu, lisenom prirodnih balastnih materija koje imaju zitarice, lekari preporucuju psenicne mekinje, koje sadrze dosta tih vlakana, kao dopunu ishrani; koriste se, na primer, kao delotvorne protiv zatvora, jer one su nesvarljive, i time sto samo prolaze kroz creva,
svojim mehanickim dejstvom pokrecu peristaltiku creva. Ali, psenicne mekinje cesto imaju iritirajuce dejstvo na debelo crevo, izazivaju nadimanje, gasove i stomacne tegobe, pa se sa njima mora biti oprezan. Balastne materije ili biljna vlakna koja sadrzi ovas, kao i vlakna psenice, ne mogu da se svare i prolaze kroz creva u nesvarenom obliku i izbacuju se stolicom. Ali, za razliku od psenicnih vlakana i vlakana drugih zitarica, koja su nerastvorljiva, vlakna ovsa, koja se nalaze u ovsenim mekinjama se RASTVARAJU u vodi. I ne samo da se rastvaraju, ona upijaju tecnost visestruko uvecavajuci svoj obim (cak mogu da ga uvecaju i do 35-40 puta), upijajuci ne samo okolnu tecnost, nego i materije rastvorene u toj tecnosti.


Ovas usporava apsorpciju hrane
Razlaganje hrane na svarljive sastojke pocinje u ustima. Hrana koju unosimo u organizam sastoji se od ugljenih hidrata, masti i belancevina. Da bi se ove materije usvojile, moraju da se razloze na prostije sastojke. To razlaganje pocinje vec delovanjem enzima pljuvacke u ustima, a nastavlja se u zelucu, dvanaestopalacnom i tankom crevu. Ugljeni hidrati, ili slozeni seceri, razlazu se na prostije secere, slozene masti se razlazu na esencijalne masne kiseline, a belancevine se razlazu na aminokiseline. Sve se to obavlja pod uticajem enzima
(pocev od enzima pljuvacke, ptijalina), hlorovodonicne kiseline u zelucu, zuci i pankreasnog soka u dvanaestopalacnom crevu i dalje u tankom crevu pod dejstvom fermenata koji se luce za svaku vrstu hrane.

Nakon sto se u zelucu dobro izgnjeci i razlozi na svoje proste sastojke, hrana prelazi u tanko crevo. Osnovna uloga tankog creva je da svojim finim resicama apsorbuje sada proste hranljive sastojke. Tanko crevo iz vlazne smese hranljivih sastojaka, nesvarljivih materija,enzima i fermenata resorbuje glukozu (prosti secer), esencijalne masne kiseline i aminokiseline - direktno u krv, koja ih dalje raznosi do tkiva i organa gde one ispunjavaju svoju energetsku i gradivnu funkciju. Sve ono sto preostane i u cemu nema hranljivih materija potrebnih organizmu nastavlja svoj put dalje u debelo crevo, odakle se posle izvesnog vremena eliminise iz organizma. Pretpostavimo sada da smo sa svojim uobicajenim obrokom uzeli jednu punu supenu kasiku ovsenih mekinja. Pljuvacka i enzimi u ustima ne deluju na ovsena vlakna, jer covek nema odgovarajuce enzime koji bi ih varili. Vec u zelucu rastvorljiva ovsena vlakna pocece da upijaju vodu iz unetih namirnica, uvecavajuci svoj obim. Zajedno sa vodom, ovsena vlakna upijaju i vec razlozene hranljive sastojke. Iz zeluca se masa hrane, sada vec potpuno razlozene na proste secere, aminokiseline i esencijalne masne kiseline krece u tanko crevo. Uloga tankog creva je da dovrsi varenje i svojim resicama apsorbuje vodu sa rastvorenim hranljivim materijama i dopremi ih u krv.

Medjutim, ovsene mekinje, koje su vec u zelucu uspele da upiju odredjenu kolicinu vode sa rastvorenim hranljivim sastojcima, nastavljaju da ih upijaju i u tankom crevu, usporavajuci tako njihovo upijanje od strane resica samog tankog creva. Kad se pogledaju pod mikroskopom, rastvorljiva ovsena vlakna izgledaju kao niz kesica koje su u sebe upile vodu sa rastvorenim hranljivim materijama. Kad jednom udju u te "kesice", voda i hranljive materije vise ne mogu da izadju napolje. Resice tankog creva ne mogu da ih "isisaju" iz nabubrelih ovsenih vlakana. Tako se ovsene mekinje, koje su visestruko uvecale svoj obim usled upijanja tecnosti i hranljivih sastojaka, zajedno sa nesvarljivim materijama krecu u debelo crevo, odakle ce biti eliminisane iz organizme, odnoseci i jedan deo hranljivih materija i kalorija sa sobom.
Ovsene mekinje su odlicne za one koji hoce da smrsaju, jer ne moraju da drze nikakvu posebnu dijetu. Mogu da nastave da se hrane na relativno prirodan i normalan nacin, uz dodatak samo jedne ili dve kasike ovsenih mekinja svojim dnevnim obrocima.
Sada cemo videti kakve sve to posledice ima po proces varenja i metabolizam citavog organizma.

Ovsene mekinje - dijeta same po sebi
Osobama koje zele da smrsaju cesto je velika prepreka osecaj gladi. Osecaj gladi izazivaju fini nervni zavseci na zidovima zeluca. Kada je zeludac pun, hrana ga rasteze vrseci pritisak na njegove zidove. Ovaj pritisak povecava razmak izmedju tih nervnih zavrsetaka koji onda salju mozgu signal koji oznacava osecaj sitosti. Medicina je, na primer, to iskoristila za kontrolu neumerenog apetita na sledeci nacin: u nekim slucajevima moze se operativnim zahvatom ugraditi prsten kojim se stegne gornji deo zeluca, praveci tako jedan "mali zeludac" koji se moze napuniti sa samo nekoliko zalogaja. Cim se napuni, on salje mozgu signal sitosti.
Posto ovsene mekinje mogu da uvecaju svoj obim 20 do 40 puta upijanjem vode, one omogucuju da se napuni zeludac sa manje unete hrane. Na taj nacin, konzumiranje samo jedne supene kasike ovsenih mekinja uz obrok omogucuje vam da zapravo pojedete manje od ostale hrane a da ipak budete siti. Pored toga, kao sto smo videli, ovsene mekinje upiju u sebe znatnu kolicinu tecnosti sa rastvorenim hranljivim materijama i tako sprecavaju da se znatna kolicina vec unetih kalorija usvoji. One naprosto zajedno sa ovsenim mekinjama prodju kroz creva i eliminisu se iz organizma.

Preventiva protiv povisenog holesterola i srcanih oboljenja
O tome koliko su ovsene mekinje korisne za srce govori cinjenica da je u Americi to jedina namirnica za koju je prilicno stroga Americka uprava za hranu i lekove (FDA) dopustila da nosi natpis da je "korisna za srce". I ne samo to – ovo je prva namirnica koja je od ove iste institucije dobila rang "lekovite namirnice".
Povisen holesterol, odnosno jedna od njegovih komponenti, tzv. "los holesterol" (LDL, ili lipoprotein male gustine) je na Zapadu jedan od glavnih neprijatelja, odgovoran za 50% svih smrtnih slucajeva. On se talozi na zidove arterija izazivajuci njihovo postepeno zapusenje. I to se ne desava samo kod starijih ljudi - autopsije na poginulim vojnicima starim 20 godina cesto bi pokazaleda su njihove srcane arterije vec zakrecene holesterolom.
Los holesterol proizvodi nasa sopstvena jetra od konzumiranih zivotinjskih masnoca. Po dolasku u krv pod uticajem slobodnih radikala dolazi do oksidacije i on postaje toksican pa ostecuje krvne sudove i talozi se u njima. Kada sa svojom hranom konzumirate ovsene mekinje, "los" holesterol koji se proizvede u procesu varenja se zalepi za njihova vlakna upravo onako kako bi se zalepio i za zidove arterija. A posto ta vlakna nesvarena prolaze kroz tanko crevo i dospevaju u debelo crevo, ni holesterol koji se zalepi na njih ne dospeva u krv, vec se eliminise iz organizma. Za razliku od ovog "loseg holesterola" postoji i dobar holesterol, tzv. HDL holesterol (lipoprotein velike gustine), koji ima potpuno suprotno dejstvo - on deluje protiv "loseg" kao sto deluju lekovi za snizavanje holesterola. Zato, ako zelite da nivo svog holesterola drzite u normalnim granicama, osim konzumiranja ovsenih mekinja, potrebno je da podstaknete organizam da proizvodi dobar holesterol. Najvazniji korak da to postignete jeste da prestanete da pusite ukoliko ste pusac i da svakodnevno fizicki vezbate. Oni koji nisu vegetarijanci trebalo bi da umesto mesa konzumiraju ribu. A osim toga, da bi se podigne "dobar" holesterol, francuski lekari preporucuju i jednu casu crnog vina dnevno.

Sprecavaju nagle skokove secera u krvi
Glukoza je najbrza energetska materija, koja se dobija razlaganjem slozenih secera. Medju slozenim secerima postoje takozvani "brzi seceri", kao sto su npr. med i rafinisani beli secer, koji se vare izuzetno brzo i izuzetno brzo i dospevaju u krv, izazivajuci skokove kolicine glukoze u krvnoj plazmi. A postoje i spori seceri, slozeni seceri, kao sto je na primer skrob iz zitarica i krompira, za cije je varenje potrebno vise vremena, tako da oni ne izazivaju nagle skokove nivoa glukoze u krvi. Kad kolicina glukoze u krvi predje izvesnu granicu, ona postaje toksicna i ostecuje krvne sudove. Zato, cim nivo glukoze u krvi predje 1g po litru, pankreas luci insulin koji treba da eliminise secer iz krvi i uskladisti ga u jetri ili u misicima. Savremena ishrana, prebogata "brzim secerima", kojih su puni industrijski slatkisi, bela peciva i kolaci, neprekidno zadaje "glikemijske sokove" organizmu, opterecujuci tako pankreas do krajnje mere. Cak i ukoliko pankreas uspe da dobro obavi svoj posao i ukloni suvisnu glukozu iz krvi, ona ce se ipak nataloziti u organizmu, samo pretvotena u masne naslage. Kod nekih osoba, medjutim, pankreas ne radi kako treba. On nije u stanju da proizvede dovoljno insulina da bi se eliminisala sva suvisna glukoza. Kako vreme odmice, kod starijih moze da se razvija tzv. "secerna bolest" koja razvija opasne komplikacije ukoliko se ne leci. Zasto je danas dijabetes toliko rasprostranjen? Tome u velikoj meri doprinosi ishrana bogata secerima.
Pogotovo savremeni slatkisi i zasecerena pica puna "brzih secera" izazivaju nagle skokove glukoze u krvi iscrpljujuci pankreas.
Kakvu ulogu u tom procesu mogu imati ovsene mekinje? Ako smo u istom obroku konzumirali "brze secere" i ovsene mekinje, "brzi seceri" prvi zavrsavaju proces varenja i dospevaju u tanko crevo, gde pocinju da se resorbuju. Ali, tad iz zeluca u tanko crevo dospeju i ovsene mekinje, koje ne mogu da se svare, i koje su vec upile dosta tecnosti i stvorile lepljivu masu nalik mrezi. Za nju se lepi i glukoza koja je dospela u tanko crevo. Glukoza ce se ipak na kraju resorbovati u krv, mada ne u tolikoj kolicini i ne toliko brzo koliko bi to bilo da nema ovsenih mekinja. Tako konzumiranje ovsenih mekinja u okviru obroka sprecava da dodje do naglog skoka glukoze u krvi.

Naravno, mnogo je zdravije da umesto brzih secera komzumiramo slozene ugljene hidrate iz zitarica, krompira, mahunarki i sl. Osim toga, posto su misici najveci potrosaci glukoze, redovna fizicka aktivnost i fizicki napor odlicna su prevencija protiv nagomilavanja glukoze u krvi ili njenog kasnijeg pretvaranja u masti.

Ovsene mekinje i rak
Rak je jedna od najcescih bolesti danasnjice. Iako njegova geneza nije potpuno objasnjena, istrazivanja i klinicka praksa pokazuju da je preterana konzumacija hrane i gojaznost jedan od faktora obolevanja od raka. Zato ovsene mekinje, koje zapravo umanjuju kolicinu apsorbovanih hranljivih materija, mogu posluziti kao faktor prevencije protiv raka, a pogotovo protiv raka
debelog creva, koji je jedan od najrasprostranjenijih. Epidemioloska istrazivanja, pogotovo velika epidemioloska studija o raprostranjenosti raka u Kini, pokazala su da je u kulturama cija je ishrana bogata integralnim zitaricama (dakle i biljnim vlaknima) rasprostranjenost raka debelog creva znatno manja nego na Zapadu, koji se hrani uglavnom rafinisanom industrijskom hranom

Ovsene mekinje protiv zatvora
Ovsene mekinje su takodje i odlicno sredstvo protiv opstipacije, iz dva razloga. Prvo, nesvarljive su i svojom masom mehanicki nadrazuju receptore debelog creva podsticuci njegove kontrakcije i praznjenje. A drugo, posto su upile dosta vode, omogucavaju da sadrzina debelog creva bude meka, cime se olaksava eliminacija. Vec smo pomenuli da se i nerastvorljiva biljna vlakna, na primer psenicne mekinje, preporucuju u tretmanu zatvora, ali da ona nisu tako dobro resenje, jer su mehanicki gruba, ostra, i mogu iritirati debelo crevo, a i izazvati nadimanje i gasove.

Povoljna delovanja ovsenih mekinja
- Ovsene mekinje visestruko uvecavaju svoj obim kad se unesu u organizam (20-40 puta) dajuci tako osecaj sitosti. Odlicno za one koji hoce da oslabe!
- Ovsene mekinje apsorbuju odredjeni procenat hranljivih materija ne dopustajuci da ih upije tanko crevo i tako smanjuju kalorijsku vrednost pojedenog obroka.
- Deo "loseg" holesterola koji se proizvede u jetri lepi se za nabubrelu masu vlakana ovsenih mekinja i zajedno sa njima izbacuje iz organizma. Tako konzumiranje ovsenih mekinja moze da smanji nivo holesterola za 15%, sto je ravno delovanju nekih lekova.
Napomena: Ukoliko nameravate da koristiti ovsene mekinje u svrhu snizenja holesterola, a vec uzimate lekove za snizenje holesterola, nemojte samoinicijativno prestajati da uzimate lekove. vec obavljajte redovne kontrole i konsultujte se sa svojim lekarom.

Sprecavaju nagle skokove secera u krvi
Nabubrela masa ovsenih mekinja koje dospeju u tanko crevo "lepi" za sebe glukozu koja je brzim varenjem secera dospela tamo, usporavajuci njenu resorpciju u krv. Time usporava njene nagle skokove u krvi.
- Posto pomazu u regluisanju telesne tezine, a preterana telesna tezina je jedan od faktora rizika za obolevanje od raka, ovsene mekinje su dobra prevencija.
- Epidemioloske studije su pokazale da je ishrana bogata biljnim vlaknima dobra preventiva protiv raka debelog creva.

Deluju protiv zatvora i hemoroida
- Svojim mehanickim dejstvom ovsene mekinje podstic u kontrakcije i praznjenje debelog creva.
- Posto su upile veliku kolicinu vode, one cine sadrzaj debelog creva mekim, sto olaksava eliminaciju.

PSENICNE MEKINJE ZA LJUDSKU ISHRANU
Pšenične mekinje za ljudsku ishranu su proizvod dobijen prosejavanjem međuproizvoda pri mlevenju i ljuštenju očišćene i pripremljene pšenice. To su ljuske zrna pšenice koje se izdvajaju u toku meljave. Najvažniji su izvor sirovih biljnih vlakana, vitamina B grupe i fosfora. Zbog obilja biljnih vlakana hleb i proizvodi sa mekinjama imaju veću nutritivnu vrednost od belog hleba i proizvoda od belog brašna. Smatraju se najefikasnijim prirodnim lekom protiv zatvora (prirodni laksativ). Mekinje treba dodavati u razna jela kako bi se povećao sadržaj biljnih vlakana.


LANENO SEME
(Kako se koristi laneno seme | Kakopedija)

Laneno seme je odličan izvor omega-3-masnih kiselina, ali i vitamina i oligo elemenata (fosfora, kalcijuma, kalijuma, cinka, selena, mangana…). Najznačajniji sastojak semena je sluz koja se iz celog semena oslobađa u prisustvu vode. Sadrži i fitoestrogene-biljne hormone hemijske strukture slične estrogenu. Njegova ljuska je tanka, ali bogata celuloznim vlaknima, pa je nesvarljiva. Zato se najbolje iskorišćava mleveno seme.
Upotreba lanenog semena se zbog svojih mnogobrojnih lekovitih dejstava preporučuje za lečenje raznih bolesti i stanja, kao i u ishrani zdravih osoba, preventivno. Njegova dejstva su:
Regulacija nivoa holesterola i prevencija kardiovaskularnih bolesti
Omega-3-masne kiseline su polinezasićene kiseline koje povećavaju HDL frakciju, istovremeno smanjujući aterosklerotski index i LDL holesterol. Preporuka za one koji pate od visokog pritiska ili nekog kardiovaskularnog oboljenja. Sadrži alfa-linolensku kiselinu koja smanjuje mogućnost nastanka srčanog udara.Preporuka za one koji pate od visokog pritiska ili nekog kardiovaskularnog oboljenja. Sadrži alfa-linolensku kiselinu koja smanjuje mogućnost nastanka srčanog udara.
Stabilizacija nivoa šećera u krvi.Utiče na smanjenje glukoze u krvi.
Artritis-Deluje protivupalno i tako olakšava tegobe i sve to zbog visokog sadržaja omega-3 kiselina.
Opstipacija-Laneno seme nabubri i stvori sluz koja mehanički pomaže pražnjenje creva. Prirodni je laksativ, koji je bezbedan za upotrebu i kod beba.
Hemoroidi-Olakšava probavu i time ublažava tegobe od strane hemoroida.
Smanjuje kašalj i olakšava iskašljavanje-Upravo zbog visokog sadržaja sluzi pomaže kod suvog, neproduktivnog kašlja. Korisno je kombinovati laneno seme i slez.
Osteoporoza-Sadrži kalcijum i fosfor, kao i fitoestrogene, pa je dobro u prevenciji kod žena u menopauzi.
Menopauza-Ublažava tegobe, jer sadrži fitoestrogen-lignin, koji je odlična alternativa estrogenskoj terapiji.
Prevencija i podrška u lečenju raka dojke-Jer sadrže lignine koji imaju antioksidantno i antikancerogeno dejstvo.
Prevencija tumora prostate i debelog creva
Čir na želucu i gastritis-ublažavaju se zbog prisustva sluzi
Detoksikacija-Laneno seme vezuje toksine, soli teških metala iz creva tako ih izbacujući iz organizma.
Mršavljenje-Zbog velike količine biljnih vlakana dodatak svakoj redukcionoj ishrani.
Ekcemi, psorijaza, akne, opekotine-pomaže regeneraciju ćelija kože
Depresija Smanjuju rizik od pojave depresije, a deluje i na pamćenje i učenje.

Upozorenja kod upotrebe lanenog semena
Kod upotrebe lanenog semena potrebno je piti puno tečnosti, prvenstveno vode.Samleveno laneno seme treba čuvati u zatvorenoj posudi u frižideru, jer će brzo užegnuti. Celo seme nije toliko kvarljivo, pa može da se do korišćenja odloži na hladnom i mračnom mestu, u zatvorenoj posudi.Semenke lana se mogu samleti u mlinu za kafu ili istucati u avanu.Najbolje je samleti seme neposredno pre upotrebe.Laneno ulje treba držati u flaši tamne boje, i to na hladnom i mračnom mestu. Kupovati mala pakovanja i potrošiti u roku od 3 nedelje po otvaranju, jer je vrlo kvarljivo.Postoji mogućnost pojave alergije na laneno seme.


BRUSNICA

Rijetko koja biljka je sa svojim plodovima kao brusnica, koja je prirodni antibiotik potvrdila svoj doprinos zdravlju. Plodovi su bogati različitim zaštitnim materijama, sadrže minerale, vitamin A, vitamin C, kalij i biljna vlakna. Crvena tvrda bobica ima zbog veće količine vitamina C kiselkast okus.
Osim toga brusnica kao ljekovita biljka je već dugo poznata, od lišča i plodova se prave ljekoviti čajevi, u svježem obliku se prave sokovi, plodovi se mogu čuvati smrzavanjem ili sušenjem, a njime možemo pripremati đemove i ukusne umake i jela.
Svježe brusnice, sok, smrznute ili sušene su prirodan antibiotik koji, uništava štetne bakterije i gljivice u tijelu. Bioflavonoidi imaju posebnu antibakterijsko djelovanje tako su iztraživanja pokazala, da brusnice mogu spriječiti pojavu infekcije urinarnog trakta (E. Colli bakteriju), isto tako tvari brusnice djeluju na uništenje bakterije Helicobacter pylori, koja je uzročnik čira na želucu, smanjuje rizik od pojave bolesti zuba i zubnog mesa.
Isto tako sastojci brusnice smanjuju rizik od različitih karcinoma, kao što su rak dojke i debelog crijeva, spriječava rast ćelija raka i širenja njegovo širenje po tijelu. Brusnica pomaže pri obnovi vida (očiju), smanjuje šećer u krvi, što je korisno za dijabetičare. Plodovi brusnice su iznimno cijenjeni u prehrani osoba izloženih stresu, prevencija su kod kardiovaskularnih bolesti (srca i krvnih žila). Brusnica (Vaccinium macrocarpon) postaje sve popularnija biljka. U poslednje vreme se zaista dosta istice njena lekovita moc, pa sve cesce nalazi primenu u lecenju mnogih bolesti. Postoje podaci da su brusnicu kao lek i namirnicu koristili još Indijanci (starosedelacka americka medicina). Njene plodove vole da jedu šumske životinje kao što su medvedi, lisice, ptice...
Najpoznatija podela kada je ovo crveno voce u pitanju jeste na americku i evropsku brusnicu. Evropska brusnica je zimzeleni grm visine od 30cm do 60cm, koji voli kiselo zemljište. Njeni plodovi su crvene boje, kiselog i oporog ukusa. Brusnica je bogata antioksidansima, antocijaninima i flavonoidima.Ova biljka je izvor mnogih hranljivih, lekovitih i zaštitnih sastojaka koji se koriste i u proizvodnju lekova. Brusnica je bogat izvor flavonoida (antocijanina), flavonola i proantocijanida. Pored toga sadrži visok nivo C vitamina, provitamina A (kao beta karotin), B vitamina (B1, B2, B3), kalcijuma, magnezijuma, fosfora, kalijuma, arbutin i vlakna. Plod ove lekovite biljke ima jako antioksidantsko dejstvo, a dokazano je da ima i antikancerogeno dejstvo.Brusnica se koristi u ishrani kao: svež plod, sušeno voce, džem, sok, sirup, žele, vino ili caj. Proizvodi se i kao lek u obliku sirupa za decu i tabletama za odrasle.

Sta leci brusnica
Naucna ispitivanja su pokazala da je sok od americke i evropske brusnice efikasan lek protiv bakterije ešerihije koli i da za 20% umanjuje rizik od ponovnog pojavljivanja bakterije. Pored toga dobra je u borbi protiv bakterije "helicobacter pylory" i gljivice kandide.
Caj od brusnice se koristi u prevenciji i lecenju svih vrsta bakterija urinarnog trakta. Ova biljka je dobar laktasiv, pomoc varenju, normalizuje rad digestivnog trakta, dobro se pokazala u preventivi i lecenju gonoreje, artritisa, reumatizma, dijabetesa, dijareje, bolesti (infekcije) kože, očiju, polnih organa, protiv gljivica, protiv bolesti jetre, upale grla (ispiranjem), prehlade, kašlja, kamena u bubregu, kancera prostate i urinarnog trakta (kancerogenih celija "in vitro"), poremecaja u kardio-vaskularnom sistemu, raznih urinarnih infekcija, stresa itd. Uopšte biljka brusnica je dobar prirodni antibiotik.
Kada se sve sabere, jasno je da je brusnica veoma lekovita i korisna namirnica i prirodni lek za prevenciju i lecenje mnogih bolesti pa je zato treba cesce imati na trpezi.


SUVO GROZDJE

Grožđe nije samo veoma ukusno i osvežavajuće, već je i lekovito. Deluje kao prirodni tonik organizma, usporava starenje, sprečava demenciju i degenerativne bolesti, čisti krv, uklanja masne naslage iz tela, jača srce...

Ovo voće sadrži dosta grožđanog (glukoza) i voćnog šećera (18 – 20%), što mu daje veliku energetsku vrednost (100g grožđa daje 80kcal), pa 1kg grožđa može kod zdravih da zameni 25 do 30% ukupnih dnevnih energetskih potreba. Od vitamina najviše ima C, dosta manje B1, B2, B6 i karotena. Prisutni minerali su kalijum, kalcijum, gvožđe, fosfor, magnezijum i bor. Crno grožđe sadrži dosta fenolnih materija, koje mu daju boju i ukus, zatim resveratrol, antocijane, katehine i kvercetine, antioksidanse, koji mu obezbeđuju veoma lekovito dejstvo. Lekovita svojstva grožđa se uglavnom odnose na crno, jer je belo dosta siromašnije mineralima i antioksidansima, dok šećera imaju podjednako.

Za srčane bolestike, posebno one sa povišenim krvnim pritiskom, najveća prednost ovog voća u odnosu na ostala je odsustvo natrijuma i hlora, a prisustvo kalijuma, što dovodi do pada krvnog pritiska. Grožđe deluje preventivno na srčane bolesti i time što povećava zaštitni HDL holesterol, a smanjuje koagulaciju krvi.

Grožđe, posebno crno, sprečava pojavu osteoporoze. Sadrži dosta kalcijuma i magnezijuma, što dovodi do jačanja kostiju. Osim toga ima i bora, koji sprečava gubitak kalcijuma i povećava nivo hormona estrogena, čime jača kosti, štiti srce i ublažava klimakterične tegobe. Sadržajem brojnih antioksidanasa, uništava slobodne radikale, pa sprečava oksidaciju holesterola i nastanak arterioskleroze, pojavu tumora i starenje organizma. Dugovečnost grožđe omogućava najviše zbog sadržaja resveratrola, od koga se prave pilule za dug život. Za kvercetin se smatra da sprečava pojavu raka. Zbog sadržaja bora, deluje na električnu aktivnost mozga, povećavajući motorne i mentalne aktivnosti. Flavonoidi mu daju protivzapaljenjsko i antialergijsko dejstvo.

Veoma blago i ukusno ulje isceđeno iz semenki grožđa, koje se kod nas nažalost ne proizvodi, može povećati veoma važni HDL holesterol, koji deluje zaštitno na kardiovaskularni sistem.

Recept za sastav MUSLI-ja je moj koji koristim skoro godinu dana i izuzetno sam zadovoljan rezultatima i efektima.Tekst o sastojcima je preuzet sa vise drugih sajtova da ga ne bih prepricavao (dijetalno.net ,kakopedija,itd.) iskljucivo u cilju objedinjavanja informacija na jednom mestu o korisnosti navedenih sastojaka i njihovom ukupnom pozitivnom delovanju na zdravlje.Nadam se da ce ovo pomoci nekome da resi svoj zdravstveni problem ili bar ublazi.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • _Sale  Male
  • Prijatelj foruma
  • Pridružio: 30 Jul 2010
  • Poruke: 13392
  • Gde živiš: Z-moon

U naslovu piše "Lek za holesterol ..." a u tekstu "Preventiva protiv povišenog holesterola", što nekoga može dovesti u zabludu.
Da li je ovo autorski tekst, ili je preuzet od drugog autora?



offline
  • mcrule  Male
  • Legendarni građanin
  • Michael
  • Spy[Covert OPS], Gathering Intel/Info & The Ultimate Like Master[@ MyCity]
  • Pridružio: 21 Feb 2010
  • Poruke: 16934
  • Gde živiš: 43.6426°N 79.3871°W

U text-u se pominje Kakopedija.
I jasno se vidi da je text kopiran.

Samo verovatno sa nekog website, i od svakog po malo.
Slican text, istog formatiranja:
http://www.mycity.rs/Zdravlje/Prirodni-lek-protiv-.....nitet.html





Inace, da, ovsena kasa, musli, sve je to zdravo i odlicno za dorucak. Jedem cesto.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 880 korisnika na forumu :: 16 registrovanih, 1 sakriven i 863 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: A.R.Chafee.Jr., alkatraz080, babaroga, Bubimir, cenejac111, ladro, marsovac 2, nebkv, Oscar, raketaš, repac, solic, stegonosa, suton, Vatreni Zmaj, yufighter