Poslao: 13 Maj 2006 12:44
|
offline
- Pridružio: 12 Maj 2006
- Poruke: 94
- Gde živiš: U Bosni
|
Moze li neko da mi objasni zasto se u jednom regulatoru osvetljenja, tj. sklop koji se pomocu njega moze postepeno regulisati napon i struja sijalice, koristi jedan tranzistor, kondenzator, otpornik i eventualno dioda:?: Pleace, pomozite
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 13 Maj 2006 13:21
|
offline
- bobby
- Administrator
- Pridružio: 04 Sep 2003
- Poruke: 24135
- Gde živiš: Wien
|
Daj shemu, niko ne moze ovako napamet da ti prica.
btw. ako je tranzistor u pitanju, onda je to nesto oko jednosmerne struje.
|
|
|
|
Poslao: 13 Maj 2006 14:47
|
offline
- Pridružio: 07 Maj 2005
- Poruke: 865
- Gde živiš: my city, preko puta tri kaputa
|
da nije triak umesto tranzistora?
jesi li siguran za taj tranzistor?
|
|
|
|
|
Poslao: 16 Maj 2006 15:47
|
offline
- uzicanin
- Zaslužni građanin
- Pridružio: 29 Jan 2005
- Poruke: 684
- Gde živiš: Uzice
|
I umesto diode diak.
Elem, ovako su nas ucili :
Triak je dvosmerni triodni tiristor. Sastoji se od dva suprotno vezana tiristora koji provode u oba smera. Njihovo provodjenje se kontroliše preko treće elektrode (gejta). Triak se dovodi u provodno stanje dovodjenjem pobudne struje. Ta struja može da ima isti ili različit smer od glavne struje. Najmanja struja koja dovodi trijak u provodno stanje naziva se struja okidanja i ona tipično iznosi 50 mA, ako su smerovi struje isti, a ako su suprotni 100 mA.
Znaci, preko triaka regulises jacinu kojom ce sijalica svetleti, tj. preko ovog potenciometra koji dovodi struju na gejt.
Diak ima ulogu da ogranici struju koja ce ici na gejt triaka
|
|
|
|
Poslao: 16 Maj 2006 21:45
|
offline
- Pridružio: 11 Nov 2005
- Poruke: 134
- Gde živiš: Krusevac
|
...I nas su ponesto ucili, kod regulatora svetla sa trijkom regulacija se postize na racun promene faznog ugla izmedju struje i napona, Dakle napon i struja na sijalici se zanemarljivo menjaju ali se menja faktor snage poznatiji kao kosinus fi. Poznato je da kod kondezatora struja i napon "nisu u fazi"
sto je iskorisceno za pomeranje faze na gejtu trijka i tako imamo fazni pomeraj na sijalici sto se manifestuje slabijim sijanjem sijalice...
|
|
|
|
Poslao: 25 Maj 2006 00:44
|
offline
- vranjin
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 05 Avg 2005
- Poruke: 28
- Gde živiš: Kikinda
|
Regulacija struje kroz trijak se vrši odsecanjem dela sinusode.
S obzirom da je sijalica termogeno opterećenje cos fi je UVEK 1, nema promene ugla, faznih pomeraja...
pozdrav
|
|
|
|
Poslao: 25 Maj 2006 07:46
|
offline
- uzicanin
- Zaslužni građanin
- Pridružio: 29 Jan 2005
- Poruke: 684
- Gde živiš: Uzice
|
Zaboravljas da je vlakno sijalice namotano kao kalem, tako da ipak ima parazitske induktivnosti
|
|
|
|
Poslao: 25 Maj 2006 10:29
|
offline
- vranjin
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 05 Avg 2005
- Poruke: 28
- Gde živiš: Kikinda
|
Zanemarljiv induktivitet.
Dopuna: 25 Maj 2006 11:29
Raymisli malo. čista logika: imaš recimo monofazni ili trofazni motor koji je priključen preko produžnog kabla i on je malo umotan. Da li će taj kabl uneti fazni pomeraj? Kada bi to bilo pa bio čitav haos.
pozdrav
|
|
|
|
Poslao: 25 Maj 2006 22:39
|
offline
- Pridružio: 11 Nov 2005
- Poruke: 134
- Gde živiš: Krusevac
|
Ocigledno je da na tablicama motora uzalud pise
na primer cos fi=0.7
Slazem se da se kod nekih uredjaja gde je potrebna finija regulacija na primer brzine (da nebi doslo do zaletanja) regulacija izvodi odsecanjem sinusoide
Za tako nesto pored Tiristora,par otpornika i kondezatora porebno je i kolo koje ce da odradi deo posla.
Dimer o kome smo poceli pricu fazi pomak ostvaruje na kondezatorima i prenosi preko dijka na gejt trijla. Zavojnica koja obicno ide na red sa potrosacem ima ulogu prigusnice ...
|
|
|
|