Prijateljstvo sa mudrošću

1

Prijateljstvo sa mudrošću

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Većina nas prihvata da reč "filosofija" potiče od dve grčke reči: glagola "filein" (φίλειν, što znači voleti) i imenice "sofija" (σοφία, što znači mudrost). Filosofija (gr: Φιλοσοφία), dakle, ima doslovno značenje ljubav prema mudrosti, iliti mudroljublje. Ali, postoji i druga varijanta porekla ove reči; ona nam kaže da je imenica filosofija izvedena iz imenice "philos" (prijatelj) i imenice "sofija" (σοφία, mudrost).
Dakle, filosofija može biti i prijateljstvo sa mudrošću, a filosof - prijatelj ili ljubitelj mudrosti.
I još nešto: Uporni tragači naći će da filozofija može da označava ljubav prema mraku (za razliku od filosofije), što svakako ne pokreće većinu onih, koji imaju prijateljstvo sa mudrošću, odnosno ljubav prema mudrosti.
Zaista - kako vi doživljavate filosofiju, i filosofe? Kao nešto strano ovozemaljskom, ili kao nešto srodno i upućujuće za ovozemaljsko?



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 17 Jul 2005
  • Poruke: 3097
  • Gde živiš: "Daleko od Negdje"

Da ja malo skrenem paznju da je prijateljstvo takodje vid ljubavi. Elem, opet dodjosmo na isto. Wink
Tesko mozemo zvati prijatelja onoga kog ne volimo, na ovaj ili onaj nacin.
Za mene bi svijet intelekta bio jako osiromasen da nema filozofije. Ona nam omogucava "rastezanje" svakodnevnog shvatanja zivota u druge dimezije. Treba imati poseban pogled na svijet da bi se shvatilo. Treba imati posebne oci da bi se vidjelo. Sto ne znaci da ja, kao obican laik, necu tamo stici jednoga dana. smešak



offline
  • Pridružio: 01 Sep 2007
  • Poruke: 292

filozofi , ljudi buduceg veka i oni koji su pre vremena u pravu...
stoga zivot im postavlja mnoge probleme te se bore snagom volje i konacan cilj su misli za koje vecina sveta nije spremna i onda okoncanjem patnje postojanja njihov duh se uzvisuje decom novog doba koja su primila intuitivno njihovu poruku...
njihov zivot uvek ima smisla...

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Ella ::Za mene bi svijet intelekta bio jako osiromasen da nema filozofije.

A po meni, svet intelekta ne bi ni postojao bez filosofije. Zašto? Zato što je filosofija omogućila (i dalje omogućava) viđenje/shvatanje sveta. Nekad je ovaj pojam označavao sveukupnost nauka, odnosno sva ljudska znanja. Zameci pojedinih nauka su listom dobijali "separatističke" tendencije, pa su se te pojedinačne nauke vremenom izdvajale iz filosofije, poričući joj čak materinstvo/očinstvo. Ali, sitnjež nikada nije bila predmet filosofskog sagledavanja; nikada se filosofija nije bavila sitničarenjem, već je okular svog posmatranja upirala na globalni plan, fokusirajući se na čoveka i na svet, bez da se fokusiranjem briše okoliš i sve ono sa čim je čovek/svet u vezi, fizičkoj i duhovnoj.

tagore ::stoga zivot im postavlja mnoge probleme te se bore snagom volje i konacan cilj su misli za koje vecina sveta nije spremna i onda okoncanjem patnje postojanja njihov duh se uzvisuje decom novog doba koja su primila intuitivno njihovu poruku...

I Berđajev je ukazivao na to, da filosofa ne žele da priznaju za slobodno biće. U delu "Ja i svet objekata" on ovako prikazuje, na prvi pogled, nezahvalnu ulogu filosofa: "Još nije uspeo da se oslobodi od potčinjenosti religiji, tačnije teologiji i crkvenoj vlasti, a već zahtevaju od njega da se potčini nauci. On se oslobađa od vlasti višega i potčinjava vlasti nižega. On se guši između dvaju sila - religije i nauke - i jedva dolazi do daha. Filosof je samo nakratko bivao slobodan u svom filosofiranju i u tim kratkim trenucima su izlazili na videlo vrhunci filosofskog stvaralaštva."

Duh i intuicija su neraskidivo povezani sa saznanjem, i tu vreme nije neko merilo. Mnogo više možemo saznati preko osećanja, nego preko intelekta. "Saznanje Smisla je u prvom redu saznanje srcem" (Berđajev).

offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

nikad nisam umela sa ezgzaktim, sa nečim što je oblikovano formulama, pravilima zakonima, tako nešto deluje klaustofobično na moj um.. ne osećam se slobodno, u filosofiji se već osećam slobodno.....duh je slobodan može da luta, da postavlja i ruši sisteme teorije i granice....da traga..

filosofija je kao oblik svesti i ljubav prema mudrosti i prijateljstvo sa mudrošću i sa ljubavi.....prosto sam sigurna da je osoba koja gaji ljubav prema mudrosti isto tako i puna ljubavi prema drugome sama reč mudrost znači:
-intelektualna i moralna snaga, tačno, opšte i posebno saznanje o stvarima ujedinjeno sa voljom upravlljeno ka najvišem dobru...-
ako je tako onda je filosof svima i svemu prijatelj, al nisu svi prijatelji filosofu, ipak mislim da filosofi nemaju predrasuda prema drugim ljuidima i svetu nego što to ima neko ko nije sklon filosofiranju i na ezgaktni način je svoju svest ograničio...

Filosof je po meni čovek koji nogama stoji na zemlji a glavom u oblacima, pre bi rekla u kosmosu.. Osoba koja je neka vrsta -posrednika- ili -provodnika- izmedju neba i zemlje....

Mislim zaista je teško napraviti balans, na taj način...al ako tako živimo i naučimo da tako živimo ništa ne može promaći našoj percepciji......osoba koja je svoju svest usmerila prema nečem tako velikom kao što je univerzum, tajna, mudrost, nemože a da ne voli i bude prijatelj sa jednom malom-velikom
jedinkom i činiocem tog univerzuma kao što je čovek....

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

natrix ::prosto sam sigurna da je osoba koja gaji ljubav prema mudrosti isto tako i puna ljubavi prema drugome sama reč mudrost znači:
-intelektualna i moralna snaga, tačno, opšte i posebno saznanje o stvarima ujedinjeno sa voljom upravlljeno ka najvišem dobru...-
ako je tako onda je filosof svima i svemu prijatelj, al nisu svi prijatelji filosofu, ipak mislim da filosofi nemaju predrasuda prema drugim ljuidima i svetu nego što to ima neko ko nije sklon filosofiranju i na ezgaktni način je svoju svest ograničio


Paradoks i jeste u tom "egzaktnom ograničenju svesti". Naučnici često imaju predubeđenja da se upravo na naučno dokazanim postavkama iz njihove oblasti zasniva sve, i objašnjava sve. Retko kad su spremni da se upuste u ispitivanje porekla ideja i osnove nadahnuća, dakle - onoga što je za rezultat dalo postavljanje postavke/teorije, a zatim i naučno razrešenje/potvrđivanje.

natrix ::Filosof je po meni čovek koji nogama stoji na zemlji a glavom u oblacima, pre bi rekla u kosmosu.. Osoba koja je neka vrsta -posrednika- ili -provodnika- izmedju neba i zemlje....
Filosofima se poodavno spočitava "držanje glave u oblacima", u smislu nespremnosti za realnost i nesposobnosti života u realnom svetu. Verovatno su kao povod za takvo shvatanje i odnos prema filosofima i filosofiji poslužili oni "nabeđeni pametnjakovići", samoproglašeni filosofi, spremni da afektacijom življenja u nebeskim prostranstvima postave granicu između sebe i običnih smrtnika. Kažem - verovatno, mada se ista zamerka upućivala i najvećim filosofskim umovima. No, ti si ovu sliku upotrebila u afirmativnom smislu, prikazujući nekoga ko je svestan zemaljskog i fizičkog, ali je okrenut kosmičkom i duhovnom, bez želje i htenja da razdvaja, nego upravo da u svojoj svesti, svom saznanju i duhu, spaja u Celinu, u Jedno. Dvosmerni interaktivni provodnik sa intuicijom i nadahnućem.

natrix ::Osoba koja je svoju svest usmerila prema nečem tako velikom kao što je univerzum, tajna, mudrost, ne može a da ne voli i bude prijatelj sa jednom malom-velikom jedinkom i činiocem tog univerzuma kao što je čovek....
Kad svoju svest i ljubav usmeriš prema univerzumu - Celini, jasno je da priznaješ delove Celine, i da prema njima osećaš ljubav. I prema Spinozi, postoji ono što ni u sebi ni van sebe nema nikakav razlog koji ga sprečava da postoji. Bog/Priroda/Celina/Supstancija. Može li postojati Celina bez delova? A delovi/činioci bez Celine? Kad bi Jedno bilo zaravnjenost i amorfnost, ne bismo ga zvali Jedno/Celina, i u sebi bi sadržalo razlog koji ga sprečava da postoji. A to je nemoguće. Nužno postoji Celina, nužno postoje delovi, nužno postoji ljubav.

offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

Filosofi su ljudi koji nisu ukrotili svoje strasti, kojima misli lete na sve strane, oni koji su u duši večita deca koji se stalno nešto pitaju i traze odgovore...

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

natrix ::Filosofi su ljudi koji nisu ukrotili svoje strasti, kojima misli lete na sve strane, oni koji su u duši večita deca koji se stalno nešto pitaju i traze odgovore...
Ovo malo odstupa od tvoje, relativno skorašnje, tvrdnje da je filosof "osoba koja je svoju svest usmerila prema nečem tako velikom kao što je univerzum, tajna, mudrost". Jer, ako je filosof svoju svest već usmerio prema "velikim stvarima", teško da mu onda misli mogu leteti "na sve strane".
Što se strasti tiče, upravo sam juče, u okviru teme "ETIKA Baruha de Spinoze", postavio deo koji se odnosi na poreklo i prirodu afekata, i gde su strasti definisane kao pasivni afekti, odnosno stanja trpljenja. U velikoj meri se slažem sa mojim "donatorom avatara".
Što se tiče osobine filosofa da "stalno nešto pitaju i traže odgovore", ona pre priliči "mlađim" sofistima, neubedljivim i od istine udaljenim nastavljačima "starih" sofista, nego što je karakteristika svih filosofa.
Kad bi filosofi stvarno bili "u duši večita deca", možda bi svoja saznanja učinili prijemčivijima za druge. Biti veliko dete u duši, za mene znači biti bliži osnovnom stanju i iskonskoj spoznaji.

offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

Hm, ja sam tu rečenicu, našla u jednoj mojoj svesci, a napisana je pre par godina, e sad, ja moram da kazem da sam ja tu na neki način mislila na sebe, dobro nisam filosof po struci al po opredeljenju jesam, što je i mozda bitnije, za mene je strast pokretačka energija ništa pasivno i patološko, misli su te koje inače slobodno lutaju i uvek su okrenute u mom slučaju prema univerzumu to stoji i dalje, a univerzum ,on je, svuda oko nas i u nama, večita deca u smislu onog nevinog i radoznalog duha, mislim da je bitna ta neka detinja čistota u tragalaštvu....

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Helen1 me je putem PP podsetio na "Uvod u filosofiju" Karla Jaspersa, a posebno na deo "Šta je filosofija".

Karl Jaspers je, osim pogleda na fizički svet kao skup čulnih stvari u prirodi, i pogleda na svet koji obuhvata samoposmatranje čoveka kao subjekta, ukazivao i na treći pogled, koji uočava rascep između čoveka i sveta, i teži da ih obuhvati u jedno (metafizika, odnosno filosofija). Jaspers je priznavao naučna dostignuća, ali je shvatao i granice naučnog saznanja, posebno u smislu suštine egzistencije, i pojma bića, koje nijedna nauka ne može da objasni.

Jaspers piše: "Od nje (filosofije, prim.T) očekuju izvanredna razjašnjenja ili je ravnodušno napuštaju kao bespredmetno razmišljanje. Na nju se plašljivo gleda kao na značajan trud neobičnih ljudi, ili se, pak, prezire kao izlišno mudrovanje sanjalica." Nemački mislilac prepoznaje onu iskonsku žudnju u čoveku, čežnju za dobijanjem konačnih odgovora, u cilju vlastite utemeljenosti u svetu, i određivanja svog mesta u kosmičkom poretku stvari. Kada mu takve odgovore ne pruži filosofija, razumljivo je što se u čoveku javlja otpor prema „filosofiranju“. I Jaspers to uočava, time što iznosi čovekovo očekivanje da filosofski stavovi budu jasni i razumljivi, pošto se tiču svih, i svega. On priznaje da filosofija, tokom više hiljada godina, nije došla do konačnih odgovora, odnosno „opštepriznatih saznanja“, poput nauke. "Dok su nauke na svojim područjima izvojevale nužno izvesna i opštepriznata saznanja, filozofija to nije postigla uprkos naporima u toku hiljada godina".

Ali, naučna saznanja ostaju bez celovitosti, ostaju okovana svojim predmetom i metodom istraživanja. Filosofija je ta, koja je okrenuta Celini, i Jednom. "Vrsta izvesnosti koja se u njoj može steći nije naučna, naime, nije ista za svaki razum, nego je to takvo osvedočavanje u kome učestvuje celokupno čovekovo biće. Dok se naučna saznanja tiču pojedinih predmeta za koje ni u kom slučaju ne mora svako da zna, u filosofiji je uvek u pitanju celina bića koja se tiče čoveka kao čoveka, istina koja, tamo gde zasvetli, potresa dublje nego bilo koje naučno saznanje." Uzmimo za primer neko najviše naučno saznanje. Ono je ograničeno, odnosno rezervisano za uži krug "posvećenih" ljudi. Čak ni oni nemaju pravo ispunjenje tim saznanjem. Dok je, sa druge strane, saznanje suštine svoga bića nužno potrebno svakome čoveku. Čovek tim saznanjem biva prosvetljen, i probuđen.

Jaspers ukazuje na čovekovu potrebu da se bavi filosofijom, samo na osnovu vlastite prirode i sopstvenog iskustva, čak i bez učenja i školovanja. Ističe da se mora prihvatiti zahtev da filosofija „bude pristupačna svakome“, i ukazuje da to „filosofsko mišljenje“ mora biti izvorno. Svaki čovek, vlastitim promišljanjem, mora da se osvedoči o svojoj suštini, i o celini koju čini sa svim ostalim bićima i stvarima.

"Grčka reč filosof (philosophos) nastala je kao suprotnost reci sofos. Ona označava čoveka koji voli saznanje (znanje) za razliku od čoveka koji je sebe nazivao znalcem jer je posedovao saznanje. Taj smisao reci očuvao se do danas: suština filosofije je traženje istine, a ne posedovanje istine, bez obzira na to kako se često ona odavala dogmatizmu, to jest konačnom, potpunom i poučnom znanju iskazanom u stavovima. Filosofija znači: biti na putu. Njena pitanja su bitnija od njenih odgovora, a svaki odgovor se ponovo pretvara u novo pitanje."

Jaspers navodi da je u antičko vreme bila poznata definicija filosofije kao saznanja božanskog i ljudskog, i težnje da se postane poput božanskog, znači: uzvišenog, svevremenog i beskonačnog. Filosofija je od svog postanka: "znanje nad znanjima, umetnost nad umetnostima, nauka uopšte, koja nije usmerena ni na jedno pojedinačno područje". Dakle, filosofija je okrenuta istovremenom sagledavanju svega. Sagledavanje stvarnosti je nemoguće bez unutarnjeg, subjektivnog promišljanja, i proširivanja svoga duha. Težnja za istinom doprinosi razumevanju među ljudima, a um ljudski treba uvek da bude budan.

Filosofija je koncentrišuća sila pomoću koje čovek postaje čovekom onog trenutka kad dođe do stvarnosti.”

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1365 korisnika na forumu :: 34 registrovanih, 7 sakrivenih i 1324 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 9k38, ajo baba, amaterSRB, Asparagus, Batinas, bladesu, Boris90, BSD, cenejac111, Dimitrije Paunovic, Fabius, Georgius, gorval, JimmyNapoli, Karla, kihot, kybonacci, Leonov, Lieutenant, Mcdado, milos.cbr, mrvica78, nemkea71, novator, Regrut Boskica, royst33, shadower78, srbijaiznadsvega, Srky Boy, Stanlio, stegonosa, Toper, Trpe Grozni, vathra