Prijateljstvo sa mudrošću

2

Prijateljstvo sa mudrošću

offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

Kako se Jaspers i ja razumemo... postavljenje pitanja i trazenje odgovora i postavljanje novih pitanja i sagledavanju svega u vidu koncentirčnih krugova

Hm, to oko nauke i filosofije, podseti me na jednu raspravu u zadnjoj emisiji Agape koju nisam ni pazljivo ni gledala, nazalost, u kojoj su filosofirali o geniju...a sa čime sam se slozila: da genij je čovek umetnik, pisac, metafizičar al ne i naučnik...
Citat:Ali, naučna saznanja ostaju bez celovitosti, ostaju okovana svojim predmetom i metodom istraživanja. Filosofija je ta, koja je okrenuta Celini, i Jednom.
jer:
Citat:istina koja, tamo gde zasvetli, potresa dublje nego bilo koje naučno saznanje.

.... genije je onaj ko trazi (filosof) istinu a ne onaj koji je poseduje (naučnik) samo posedovati znači ograničiti, al traziti već podseća na nešto beskonačno nepresušno.....



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 17 Jul 2005
  • Poruke: 3097
  • Gde živiš: "Daleko od Negdje"

Filozof kao vjeciti tragac, neumorni izvidjac. "Traziti, traziti i samo traziti." Filozofija kao sposobnost strpljenja i zelja za otkrivanjem prvo sebe pa svijeta oko sebe. Divota u neogranicenosti moguceg.
Filozofija je toliko toga ... vise jeste nego sto nije.

P.S. Nije dovoljno imati zelju za znanjem, mora se posjedovati i volja za ucenjem.



offline
  • Pridružio: 01 Sep 2007
  • Poruke: 292

volja je nasa osnova....

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Ili, što reče Šopenhauer, negde pred kraj svog životnog veka: Volja je pokretač života. I još reče Artur: Volja je najdublja suština čoveka.

Dopuna: 09 Jan 2009 6:57

Dok je Spinoza voljom nazivao težnju za samopotvrđivanjem duha.

offline
  • Pridružio: 17 Jul 2005
  • Poruke: 3097
  • Gde živiš: "Daleko od Negdje"

Sad ne mogu da pitam, a mozda je pogresno i mjesto i vrijeme; kako onda da posmatramo slobodnu volju za donosenje bilo koje odluke, a rezultat iste "krivimo" na sudbinu, Boga, Deda-Mraza ili Baba-Rogu?
Ako se dicimo i hvalimo slobodnom voljom, onda trebamo da prihvatimo posljedica kao ... odgovor univerza? Karme?

Samo se pitam, sada i svoje vjerovanje preokrecem naopacke, da li mi uopste posjedujemo slobodnu volju?

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Čini mi se da ni za čime više i dublje ne težimo, nego da potvrdimo da imamo slobodnu volju, odnosno slobodu izbora između raznih mogućnosti (šta je Kjerkegor pisao o mogućnostima, naveo sam u odgovarajućoj temi). Spinoza jeste pod voljom smatrao težnju za samopotvrđivanjem duha, ali je slobodu "rezervisao" za Boga. On je, na kraju, izjednačavao volju i razum, i dokazivao da su duh i telo dve strane jedne te iste stvari, odnosno da duh nije nezavisan od tela. Kada se težnja odnosi i na duh i na telo, zove se prohtev (nagon); kada je taj prohtev svestan, naziva se žudnja (požuda). Dakle, volja postoji, ali je mnogo čime determinisana i uslovljena, tako da, po Spinozi, nema slobode volje.
Volju za životom pre bismo mogli nazvati: žudnja, odnosno žeđ za životom, pošto se radi o svesnom nagonu za očuvanjem duha i tela. Šta biva u slučaju samoubistva, kod donošenja odluke o oduzimanju svog života vlastitom rukom? Koliko je ta volja slobodna? Teško da o nekoj slobodi, u ovom slučaju, možemo razmišljati na adekvatan način.

offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

Kada bi volja i želja imale uvek i samo pozitivnu konotaciju mogli bi ih svrstati u hrišćanske vrline to mi je palo pre par dana na pamet, a slobodna volja je ustvari želja, il težnja u jednom trenutku da se dogodi baš to što smo pozeleli a ne nešto drugo

Sama volja je ustvari i -želja i staranje o nekom ishodu i cilju- samo se predpostavlja da je snaga volje i -cvrstina namere- pozitivna..

Postoji i slučaj kada nedostaje volja tad je u pitanju
Ataraksija
-Ataraksija je stanje slabosti volje, u kome neko mada i ako zna šta bi bilo najbolje učiniti čini nešto drugo.
Ovaj fenomen je intrigirao Platona i Aristotela, jer Sokratovnsko izjednačavanje saznanja neke stvari koja treba da bude dobra i želje da ona bude dobra, otežava uvid u to kako je slabost volje uopšte moguća, manje optimistički filosofi smatraju da je jednako teško uvideti kako je snaga voje uopšte moguća...-

Ja bi implicitno ovome rekla kad je u pitanju slučaj samoubistva da je svakako u pitanju volja, ali slabost volje, ili ataraksija, i slabost volje za životom...u tom slučaju volja ima negativnu konotaciju kao i u nekim slučajevima kad je u pitanju
volja za moć
gde imamo zelju ka dominaciji ka drugima, i pojavi -nezdravih etičkih sistema- ..Volja za moć moze biti i stvaralačka kad je povezana sa samopouzdanjem...

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Питањем смрти, односно суштинским питањима сврховитости егзистенције на чијем је крају неминовни завршетак, бавили су се многи мислиоци. У философији је познато разликовање појмова "живот" и "бивствовање" (being-in-the-world). Сетих се да је управо на твом блогу ("Ко сам ја?!") Љубичаста цитирала Салмана Руждија: "I am everyone, everything, whose being in the world was affected by mine."

Поменули смо Хајдегера у теми посвећеној Петеру Слотердајку. У свом делу "Бивствовање и време" овај мислилац велику пажњу посвећује смрти, одређујући да је човек - "бивствовање-ка-смрти", и да је смрт највиша инстанца, односно остварење човековог биствовања. У једном свом предавању, овако је говорио о умирању:
"Али, умрети значи поднети до краја смрт у њеној суштини.
Моћи умрети значи омогућити ово подношење до краја.
Ми то омогућавамо само када суштина смрти може да буде наша суштина".

Смрт је, по Хајдегеру, у центру нашег бивствовања. Она је неизбежна. Наше биће је, у извесном смислу, предестинирано за смрт. Сваког дана "по мало" умиремо нестајањем ћелија нашег организма. Али, постепено умиремо и у онтолошком смислу. Смрт одређује наше постојање. Она стоји као граница свим нашим стремљењима, и ми смо тога свесни. Из колективно несвесног се извлаче поуке типа: "Што колевка одњихала, то мотика закопала", или "рођењем смо већ довољно стари за смрт".

Како ми промишљамо смрт, коју нисмо лично искусили? На основу смрти других? Хајдегер указује да на основу тога не можемо да разумемо сопствену, властиту смрт. Ту никаква аналогија не помаже, пошто је искуство смрти властито, односно субјективно. А зашто је смрт потпуно "лична ствар", личнија од свих других ствари које се тичу нашег "ту-бивствовања"? Свако ту-бивствовање-у-свету подразумева неко место, неку позицију коју то "ту-бивствовање" заузима у свету, односно друштву. При томе, нико се није вечно залепио за то место, односно позицију. На сваку позицију, коју један човек (привремено) заузима у друштву, већ сутра може доћи неко други. А једино у властитој смрти не можемо никада бити замењени.

offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

Niče je rekao u Antrihristu takodje da se - Neki ljudi radjaju posthumno...-


Mislim da razmišljanje o smrti, samo čoveka moze više da ostari, tačnije strah od smrti je štetan kao što su i negativne emocije štetne..ako već znamo da je nešto neizbezno zašto o njemu da razmšljamo, i da opterećujemo vreme u zivotu koje mozemo konstruktivnije iskoristiti...
...ako nekome zivot nema smila onda ne bih mogla reći da je smrt najviše instanca čovekovog bivstvovanja.....mozda više kao neki spas...

Opet i sam zivot je skup više malih smrti, i ponovnih radjanja...u neku ruku....

Citat:"Али, умрети значи поднети до краја смрт у њеној суштини.
Моћи умрети значи омогућити ово подношење до краја.


"Pošto smrt predstavlja okončanje života ona se ne moze doživeti, Bebee Dol niti moze biti štetna, niti prikladan objekat straha..Tako tvrde mnogi filosofi naročito Epikur, Lukrecije..."

Hm, da, kako neko ko je mrtav moze da -dozivi- smrt, ili već kakav je to onda dozivljaj... al i onaj ko je u zivotu nikad ne moze da razume za zivota šta se tad dešava, i dozivljava, tako da mislim da je apsurd razmišljati o misterijama smrti...tu bi se slozila sa Hajdegerom....

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Čovek, na čijem kraju životnog puta stoji i čeka neminovna odrednica - smrt, nije mnogo raspoložen da na tome putu sagledava ono što zapaža i promišlja. Ako nije raspoložen za sagledavanje, kakvo li je tek njegovo raspoloženje da se poduhvati sistemskog pristupa, pa da znakove razvrsta u kategorije "obaveštenje", "upozorenje" i "opasnost"? A možda takvo neraspoloženje za poduhvat stoji u prirodnom osećanju uzaludnosti ovozemaljskog batrganja sa neumitnom smrću na kraju, batrganja kome jedinu pravu hranu i opravdanje pruža nada? I čovek, takav kakav je - krmeljiv, neprobuđen, neraspoložen, neaktivan prema sebi - opet čuva iskricu u sebi, koja ga trepereći zaziva i opominje na Svrhu. Suštinu. Smisao. Stvaranje. Spas.

Eto, počeo sam i ja da se bavim "hipergeneralizacijom", što bi rekao pok. Nikola Milošević, koji bi mi svakako zamerio što ničim izazvano smatram da postoji nekakva "ljudska priroda", bez da pokušam da tvrdnje dokažem. Doduše, kod pokojnog mislioca (filosofa, teoretičara, književnika, kritičara i akademika) ni ostali, koji su dokazivali postojanje "ljudske prirode" i to da se čovek pre svega rukovodi onim što je razumno i pravedno, nisu bolje prošli.

Jer, put Smisla je uzlazni put, a ne kružni tok sa bezbrojnim ponavljanjima. Ako takav "smisleni put" postoji, možemo znati, ili makar pretpostaviti, šta pokreće ljudsku dušu.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 984 korisnika na forumu :: 37 registrovanih, 9 sakrivenih i 938 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: aleksmajstor, Andrija357, bojank, Brana01, bufanje, darkangel, Dimitrise93, FOX, Georgius, Kubovac, Kvazar, ljuba, mackenzie, menges, mercedesamg, mihajlo.hrin, milanovic, moldway, nemkea71, nextyamb, opt1, pacika, procesor, royst33, Sirius, SlaKoj, slonic_tonic, solic, srbijaiznadsvega, Srki94, tmanda323, Valter071, vladaa012, voja64, YU-UKI, Yugol33, Čivi