135 godina od rodjenja Konstantina Brankuzija

135 godina od rodjenja Konstantina Brankuzija

offline
  • mcrule  Male
  • Legendarni građanin
  • Michael
  • Spy[Covert OPS], Gathering Intel/Info & The Ultimate Like Master[@ MyCity]
  • Pridružio: 21 Feb 2010
  • Poruke: 16934
  • Gde živiš: 43.6426°N 79.3871°W

135 godina od rodjenja Konstantina Brankuzija


Konstantin Brankuši ili Konstantin Brankuzi (rum. Constantin Brâncuşi, 19. februar 1876. Hobita kod Targu Žijua— 16. mart 1957, Pariz) bio je rumunski vajar koji je radio i stvarao u Francuskoj. Jedan je od najuticajnijih vajara s početka XX veka. Smatra se da je u tradiciji modernizma razvio skulpturalnu apstrakciju i otvorio put za nadrealizam i minimalizam 60ih godina .[1] Njegova djela se nalaze u muzejima širom svijeta, počev od Francuske, SAD, Rumunije i Austrije.

Brankuzi je rođen u rumunskom selu Hobiti u Karpatima 1876. godine. Roditelji su mu bili siromašni pastiri. Sa sela je pobjegao u Krajovu i tu se prijavio u školu umetnosti gde je osim u obrazovanja u rezbarstvu došao i do osnovnih znanja.
Školu je završio 1898. godine i odlazi na studije vajarstva u Bukurešt, a 1903. godine u Minhen i konačno u Pariz. U Parizu je studirao na „Školi lepih umetnosti“ i kasnije radio u ateljeu Ogista Rodena. Postepeno je stvorio svoj vlastiti atelje. Veliki uspeh je doživeo 1913. godine kada je izlagao na „Salonu nezavisnih“ i u SAD.


Brankuzi na fotografiji Edvarda Štejheba iz 1922. godine




„Beskrajni stub“ u Targu Žiju, Rumunija (slika poslije završetka restauracije 2000. godine



Izvor(srpska Wikipedia) :
http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9A%D0%BE%D0%BD%D.....0%B7%D0%B8

Eng. Wikipedia:
http://en.wikipedia.org/wiki/Constantin_Br%C3%A2ncu%C5%9Fi


http://www.google.com/
http://www.google.com/search?q=%D0%9A%D0%BE%D0%BD%.....mp;oi=ddle





Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 07 Avg 2008
  • Poruke: 2528
  • Gde živiš: VII kat

Još dva linka u vezi sa Brankusijem:

http://www.philamuseum.org/collections/results.htm.....amp;page=0
http://www.tate.org.uk/modern/exhibitions/brancusi/roomguide.htm


Constantin Brancusi (1876-1957)

Početkom XX veka u Francuskoj je najsamostalnija ličnost — i jedan od najvećih skulptora veka — bio Constantin Brancusi. Rođen je u Rumuniji, kao seljački sin; godine 1887. otišao je od kuće i izvesno vreme se bavio najrazličitijim poslovima. Od 1894. do 1898. učio je za umetničkog stolara i studirao u provincijskom gradu Craiovi. Između 1898. i 1902. nastavio je studije na Umetničkoj akademiji u Bukureštu. Onda je 1902. preko Nemačke i Švajcarske otišao u Pariz, u koji je najzad stigao 1904. Posle daljih studija u Ecole des Beux-Arts kod vajara Merciera počeo je da izlaže, najpre u Salonu de la Nationale, a zatim u Jesenjem salonu. Rodin, impresioniran njegovim eksponatima na Jesenjem salonu 1907, pozvao ga je da mu postane asistent. Brancusi je odbio uz klasičnu primedbu: „Ništa ne raste u senci velikog drveća".

Brancusijeva skulptura je u jednom smislu izolovana a u drugom univerzalna. On je obrađivao nekoliko tema, nikad zapravo ne napuštajući figuru, ali je dodirnuo, delovao i uticao na većinu glavnih skulptorskih nastojanja posle sebe. Jedno od njegovih prvih sačuvanih dela je anatomska studija rađena prema čuvenom delu vajara iz XVIII veka Jean-Antoinea Houdona, Ecorche (Oderani čovek). Iz Rodinove tradicije proizišla je Usnula muza, 1906 na kojoj osenčena glava tone u mermernu masu, kao u poznim studijama tog majstora. Tema usnule muze postaće Brancusijeva opsesija i on ju je varirao oko dvadeset godina. U sledećoj verziji, 1909—11 i kasnije, glava je preobražena u jajoliki oblik, sa crtama lica ovlašno ali oštro urezanim u jajoliku masu. Kao što mu je postao običaj sa osnovnim temama, tu formu je prezentirao u mermeru, bronzi i gipsu, gotovo uvek s neznatnim varijacijama koje su svaku verziju pretvarale u jedinstveno delo.

U narednom delu tema je još više uprošćena i dobila je oblik suze u kojem su crte lica uglavnom iščezle, izuzev naznačenog uha. Tom delu je dao ime Prometej, 1911. Preko ove forme došao je do Novorođenog, gde je ovalni volumen zasečen da bi naznačio plač, razjapljena usta deteta; najposle se potpuno vratio jajetu u uglačanom obličju nazvanom Početak sveta, delu koje je zvao i Skulptura za slepe.

Ova priča o jajetu bila je samo jedna od nekoliko srodnih tema koje je Brancusi nastavio da neguje hipnotički usredsreden na stvaranje, rađanje, život i smrt. Uticaj kikladske i arhajske grčke skulpture očigledan je u Glavi devojke, izrađenoj 1907—08, otprilike u isto vreme kad je počela da se javlja ideja čudne glave razrogačenih očiju koja visi s dugog i krivog vrata. Ta forma se dalje razvila u nekoliko crteža i slika, a zatim materijalizovala u mnogo varijacija na temu Gđica Pogany u mermeru i glačanoj bronzi. Torzo mladića je delo u kojem je Brancusi najdalje otišao u smeru preciznih cilindara, ali ono ipak ostaje falusni simbol kao i Princeza X koja je 1920. uklonjena iz Salona nezavisnih u interesu pristojnosti. Brancusi, duboko uvređen ovim postupkom prestao je da sudeluje na svim kolektivnim izložbama.

Iako je imao malo neposrednih sledbenika njegovi predmeti su bili tako elementarni a njegove teme tako suštinske da Brancusiju ne izgleda strano ništa što se u skulpturi kasnije desilo. Poljubac, 1908, je preteča znatnog dela kubističke skulpture. Životinje i ptice su predstavljene u svojoj suštini u verzijama Čuda (Foka), 1936 i Ribe, 1918—30. Umetnik je naročito bio opčinjen pticama i idejom leta i ispitivao ih je u ptičjim formama Maiastra, 1912, Ptica, 1915. i Ptica u prostoru, 1925. u kojima se obličje ptice pretvorilo u apstraktni pojam leta.

Brancusijeva umetnost je obuhvatila prirodu materijala u svim njegovim manifestacijama. On je svoja dela rađena u bronzi i mermeru dovodio do stepena perfekcije koji se retko viđa u istoriji skulpture. Istovremeno je te uglačane oblike stavljao na grubo tesane kamene pijedestale ili na postolja istesana od drvenih trupaca, da bi postigao mističko sjedinjenje rastelovljenih površina koje odbijaju svetlost i čvrste mase vezane za zemlju. U drvenim skulpturama, iako je povremeno težio istom stepenu dovršenosti — na primer u Petlu, 1924, gde se čini da uglačani, stepenasti oblik oličava petlovo kukurekanje — češće je obradivao primitivni, grubo obrađeni totem; u Kralju kraljeva, na primer, veliko kraljevsko obličje, bazirano na formama stare masivne prese za vino, izražavalo je sa silnim autoritetom duh primitivne orijentalne religije.

Brancusi je bio čovek koji je težio apsolutima, ali je želeo da bude kao dete. Sam je rekao, „Čitavog života sam tražio suštinu leta. Ne tražite tajne. Pružam vam čistu radost. Posmatrajte skulpture dok ih ne shvatite. Oni najbliži bogu — shvate ih".


H. H. Arnason - Istorija moderne umetnosti



Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1417 korisnika na forumu :: 49 registrovanih, 7 sakrivenih i 1361 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: -[CoA]-, 357magnum, amaterSRB, Apok, Atomski čoban, bigfoot, bojank, darkangel, DeerHunter, Dežurni pod palubom, Dorcolac, GveX, Insan, ivan1973, ivan979, jukeboxer, kinez88, kunktator, kybonacci, Litostroton, LUDI, Luka Blažević, Lutvo_Redzepagic, mercedesamg, milenko crazy north, Milometer, milos.cbr, misa1xx, mnn2, MrNo, nebkv, nemkea71, Neretva, oganj123, panonski mornar, Romibrat, ruger357, ruma, sap, slonic_tonic, Smajser, stegonosa, vathra, vladaa012, vobo, voja64, wolf431, zlaya011, 1107