offline
- rcdusluge
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 05 Mar 2016
- Poruke: 18
|
RIA ::Друже,без љутње,почео сам да инсталирам Линуксе (поново) пре око две године,а и дан данас имам багове од почетка тј. - неке дистрибуције неће ни да "бекну",тј не препознају ништа од хардвера,добијем црни екран.
GNU operativni sistem sa jezgrom Linuksa gnu.org je slobodan softver, koji nudi korisnicima mogućnost da imaju svoje informacije i programe pod kontrolom, umjesto da njih neko kontroliše. Softver je takve vrste da se može ispitati, proučiti, promijeniti, može se dijeliti i prodavati. Znači pruža nešto više privatnosti, jer ne diktira špijuniranje koje Windows i Microsoft diktiraju svojim korisnicima.
Taj operativni sistem, kao ni Windows, nije savršen. Ali, ako postoji neka greška ili neki problem, postoji društvo koje će rado pomoći oko tog problema. Ti si naveo da imaš bagove, ali nisi naveo konkretne stvari. To može biti bag i ne mora, ali da dobiješ pomoć, trebaš da budeš vrlo konkretan.
GNU operativni sistem, sa jezgrom Linuksa, nije tu da se takmiči sa Windowsom, jer to nema smisla i takvo takmičenje je besmisleno. Taj operativni sistem je za ljude koji žele privatnost, koji žele kontrolu nad tim šta mu programi rade sa njegovim informacijama, podacima, sa njegovom komunikacijom.
Istina je da dosta korisnika misli da je GNU operativni sistem,iz raznih distribucija "besplatan" i da je to nešto što mogu da probaju kao zamjenu za Windows. Takvo razmišljanje jeste u redu. Ali, ipak, takvi sistemi nisu nikad besplatni. Ako ne plaćate vi koji ste korisnici, plaćamo ga mi koji ga finansijski podržavamo, npr. plaćamo servere, kompjutere, internet mrežu, to sve košta i možda lako godišnje da pređe 10,000 dolara za neku manju distribuciju.
Dalje, jasno je i da postoje firme koje prodaju GNU operativni sistem, kao što su Red Hat redhat.com i druge firme. Postoje firme koje zarađuju milione dolara na prodaju GNU GPL licenciranog softvera. Za više informacija o GNU GPL licenci: gnu.org/licenses/licenses.sr.html - jer licenca se odnosi na slobodu korištenja softvera, kako sam opisao, kao i na slobodu promjene, dijeljenja sa drugima i isto tako i na slobodu prodaje. Znači to da je "besplatan", to je nekome istina, nekome nije istina. Neko ga kupi. Većina firmi želi da kupi GNU distribuciju sa Linux jezgrom, recimo Red Hat, da bi dobili profesionalnu podršku.
Znači profesionalna podrška se ili plaća ili se dobiva besplatno proučavanjem dokumentacije, čitanjem mailing listi, uključivanjem na IRC chat, recimo na freenode.org i pisanjem drugim korisnicima iste distribucije, da bi se dobila podrška.
Zašto se tebi srušio sistem, nije mi poznato. Ja sam korisnik od 1999. godine i znalo se desiti da se sruši sistem, ali u tom slučaju, slao sam informacije da bi se taj problem riješio. Jer problemi slobodnog softvera riješavaju se u društvu korisnika tog slobodnog softvera. Istina je da na ovom forumu ima takvih korisnika i vidim da su voljni da ti pomognu.
Ipak, trebaš biti vrlo konkretan u tome, šta si uradio, u kojem softveru da ti se srušio sistem. Šta znači za tebe "srušio se sistem"? Takve stvari trebaš da objasniš da bi dobio podršku.
Ako želiš, možeš da platiš moje troškove putovanja do Srbije, pa onda 100 dolara na sat, ja ću rado da pomognem da sistem bude stabilan ili da se konfiguriše. Pošto tako nešto ne želiš, vjerovatno, onda ako želiš konkretnu pomoć, trebaš konkretno i da se izjasniš.
Što se tiče stvarnog korištenja slobodnog softvera, ja ne želim da koristim neslobodni softver ili skrivene podatke, iako nisam svaki detalj još riješio. To znači da ako slobodan softver, kao recimo Linux jezgra operativnog sistema, ne podržava moj ugrađeni WIFI uređaj, onda taj uređaj neću koristiti sa neslobodnim softverom, jer ne želim da mi na kompjuteru radi softver koji nije neko pročitao iz tog društva slobodnog softvera. Ne želim da mi na kompjuteru radi softver koji ma kontrolu nad uređajima, a tako i nad mojim podacima, a koji softver nije provjeren i koji je nemoguće provjeriti. To su takozvani blob-ovi. Korisnici koji koriste samo slobodni softver, ne koriste blob-ove.
Onima kojima je sloboda i privatnost na prvom mjestu, njima nije teško kupiti upravo onaj hardver koji je podržan, koji nije "zatvoren" ili tiranski podešen da prisluškuje sve podatke.
Znači sam princip korištenja softvera ljudi koji su u društvu podrške stvarno slobodnog softvera, je taj princip da koriste slobodan softver, a ne da im bude na prvom mjestu podrška hardvera. Oni radi softvera traže hardver, ne radi hardvera softver. Na našem području Balkana, to nije još jasno, ljudi su nesvjesni situacije i prisluškivanja. Neki su svjesni da nešto smrdi u Americi, ali nisu svjesni koliko to smrdi i da smrad dolazi direktno kroz Microsoft Windows: pogledaj: en.wikipedia.org/wiki/PRISM_%28surveillance_program%29
Za razliku od neslobodnog softvera, na GNU distribucijama sa Linux jezgrom, od kojih si koristio neke nepopularne, ti MOŽEŠ da mijenjaš stvari, možeš da riješiš probleme. Dok kod malware softvera kao Windows, ne možeš niti da znaš šta taj softver radi na tvom računaru. Živiš samo u iluziji da je sve u redu. Isto tako i mi korisnici GNU OS-a, živimo u toj iluziji, ali je barem većim dijelom sigurnost, kontrola sistema i privatnost pod kontrolom. Apsolutna sigurnost je nemoguća.
Znači ti pokušavaš da riješiš problem da slobodan softver ne radi na nekim tvojim unutrašnjim uređajima na tvom laptopu. Preporučujem da provjeriš svoj laptop i svoje uređaje na: h-node.org/
Većina GNU distribucija sa Linux jezgrom, ne pružaju kompletno slobodan softver ili usmjeravaju ljude da koriste neslobodni softver ili na drugi način onemogućavaju korisnicima slobodu korištenja softvera ili njihovih podataka.
Lista stvarno slobodnih distribucija se nalazi ovde: gnu.org/distros/free-distros.html
Neki prodavci hardvera, prodaju hardver koji radi sa slobodnim softverom: thinkpenguin.com/
inatux.com/?gnu
Problem nije u slobodnom softveru već u proizvođačima hardvera, kao što su Intel, AMD pa proizvođači čipova, WIFI uređaja i slično. Oni ne žele da otkriju podatke o tome koji softver i koje komande izvršavaju na kompjuterima korisnika. AMD i Intel mogu da čitaju informacije ili da ugrade bilo kakav softver u kompjutere da to korisnici i ne osjete i ne primjete. Oni zahtjevaju da se ugrađuju posebni kodovi na mikroprocesora. Na mnogim hard diskovima može se ugraditi kompletan operativni sistem, što znači da su i podaci tako kompromitovani da to korisnik ne mora ni da osjeti.
Tako ako ti neki uređaj ne radi, onda je jasno da nisi izabrao onaj koji će raditi, ako si korisnik slobodnog softvera, ili ako samo isprobavaš, onda si izabrao "dobar hardver", ali taj hardver ne pruža podršku i proizvođači su dovoljno bezobrazni da ne žele da kažu kako taj hardver funkcioniše. Prema tome zajednica mora da riješava te probleme. Trebaš da se žališ tim proizvođačima, jer zašto bi se izvršavala bilo kakva komanda na tvom uređaju, koji si kupio, a da ne znaš da li je ta komanda sigurna? Nije moguće za čovjeka utvrditi tako nešto sam, ali je moguće dostignuti jedan nivo sigurnosti tako što to zajednica utvrđuje i provjerava.
|
. Šta ne može naći nikog u Srbiji da mu to uradi ako ne zna pa čak i da plati daleko daleko manje od tih tvojih 100 dolara po satu.
