|
Da ne bude samo slikica
Dve svete kjige Maja nestale su 1583 godine, originalni Popol Vuh, sveta kjiga Maja koja obuhvata nijihovu kosmologiju i kosmogoniju i oroginalni Čilam Balami, zapisi majanskih sveštenenika o cikličnim zakonitostima i dogadjajima čiju sadržinu nikad mada ne reci nikad, nikad, nećemo saznati.
Kultura Maja se zasnivala intuitivnom, misaonom pricesu, u kome je svest pasivan faktor okrentu prema unutra, koji prima kreativne kosmičke impulse. Naš a kultura za razliku od dreve majanske okrenuta je spoljanjem svetu i u skladu sa principima empirijskih nauka..
Pošto su maje mislile slikovito svaki zvuk izazivao je odredenu predstavu njihovoj svesti, pa se posvećivala odredjena pažnja intonaciji glasa, načinu izgovora, izrazu lica, čemu mi koji mislmo apstraktno ne posvećujemo izuzetnu panju.Poznavajućio zvuke i glasove u priridi oni su
mogli da čuju-osete kako -drvo plače- kad ga seku il kako životinje ispoljavaju strah, bol...
Maje su postigle uspehe u umetnosti, uspeli su da izrade mapu komplikovanog nebeskog svoda, bili su opsednuti vremenom
(broj stepenica na piramidi je 365) i razmišljai su o pojmu večnosti, a nisu uspeli da pronadju najosnovnije sprave od životne važnosti.
Svet Maja činila je večna lepota i jeziva grubost (njihova životna filosofija: pojam i misao su potpuni tek kda nose u sebi istinsku vrednost i istovremeno njenu negaciju. Apsolutno dobro i nužno zlo udruženi čine pravu celinu koja postaje savrena kad obuhvati u sebi obe ekstremne tačke)
Maje su bili fascinatni narod čije su molitve u neshvatljivoj ekstazi spajale misli o svemu što postoji, o cveću, mirisu, boji, čistom vazduhu dalekoj lepoti nedostižnog kosmosa vidjenog sa vrha piramida odakle se otkriva i zeleni okelan zemljine flore i plava daljina neba, kojoj pripadamo i odakle je Sunčevim zracima čoveku poklonjen život. Njihove piramide i hramovi nisu bili sam kultna mesta već arhitektonska molitva i himna Životu.Drevni mudraci su znali da u usamljenosti pronadju ono što mi više ne znamo,umeli su da pronadju svoj smisao postojanja u vremenu i prostoru...
(Erik Tomson, istraživač sredjnomameričkih kultura)
|