. : :MyCity geografski kviz: : .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

ok... pa ovako..

Oblaci nisu uvek imali 'imena'-klasifikaciju. Neke godine jedan cika je sve to lepo odredio

1) Ko je (i sta je po zanimanju) bio taj covek
2) koje godine je razvrstao oblake i dao imena

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

posto nisam bio ovde, da samo dopunim ono objasnjenje o rastafarijancima... Znaci, taj pokret/religija/filozofsko ucenje ime je dobilo po Haile Selasiju, odnosno njegovoj tituli pre krunisanja za cara ("ras" = vojvoda) i imenu (Tafari Mekinen ili Mekonen)

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi skinuo fajl:

Clouds are divided into two general categories: layered and convective. These are named stratus clouds (or stratiform, the Latin stratus means "layer") and cumulus clouds (or cumuliform; cumulus means "piled up"). These two cloud types are divided into four more groups that distinguish the cloud's altitude. Clouds are classified by the cloud base height, not the cloud top. This system was proposed by Luke Howard in 1802 in a presentation to the Askesian Society.

E stvarno ne znam sta je bio po zanimanju.

Evo zato kako izgleda podela:

Razlikujemo 10 rodova oblaka:

cirusi (Ci) - ledeni, paperjasti oblaci, vlaknastog, koprenastog ili čupavog izgleda s bijelim, često svilenkastim sjajem. Oblačne niti su katkad ravne, katkad nepravilne i zakrivljene, a katkad zamršeno isprepletene. Krajem dana, neposredno nakom zalaska Sunca, oni mjenjaju boju u narančastu, žutu, ružičastu i konačno postaju sivi. Oni nikad ne daju oborinu.
Kondenzirani trag koji ostavljaju zrakopolovi što lete na velikim visinama, zapravo su vrsta cirusnih oblaka. Trag se stvara kad se vodena para koju ispušta zrakopolov smrzava u ledene kristaliće.
cirokumulusi - (Cc) mali ledeni oblaci, slični "ovčicama", sastavljeni od malih, bijelih pjega, kao da nebo prekriva čipka. Raspoređeni su u više ili manje pravilnim prugama ili skupinama. Širina pojedinih elemenata oblaka ne prelazi 1 stupanj. Kroz rupice se vidi plavo nebo, među bijelim grudicama, zbog čega oblak može izgledati kao mreža ili pčelinje saće. Ne daje oborine.
cirostratusi - (Cs) prozračni i ledeni, nalik mliječnobijeloj, neraščlanjenoj oblačnoj kopreni. Nebo prekrivaju djelomično ili cijelo. Budući da su tanki na njima se pojavljuje halo (krug - dvor oko Sunca ili Mjeseca). To je skup optičkih fenomena u obliku prstena, lukaa, križa ili svijetlećih točaka (lažno Sunce).
altokumulusi (Ac) - u tim se bijelim i sivim oblačićima miješaju voda i led. Samo su srednji dijelovi oblaka gušći i deblji, pa izgledaju tamniji. Obično su to zasjenjene, prilično zdepaste "ovčice", okrugle ili valjkaste. Raspored je više ili manje pravilan. Pojedini oblaci, široki 1 do 5 stupnjeva, bitno su širi nego cirokumulusi. Oborina iz altocumulusa ne pada.
altostratusi - (As) mješoviti oblaci od vode i leda, djelomično ili potpuno prekrivaju nebo kao jednolik, blago prugast ili ravnomjeran sloj. Oblaci te vrste tako su debeli da obično potpuno prekriju Sunce i ne uzrokuju halo pojavu (koji vrlo pouzdano najavljuje naoblaku koja dolazi sa zapada , polako se snižava i donosi oborine).
nimbostratusi (Ns) - snježnobijeli oblaci od vode i leda potpuno prekrivaju Sunce kao jednobojni, sivi ili tamnosivi, potpuno zbijeni sloj. Ispod njega se obično stvaraju mali čupasti oblaci. Tipični oborinski oblak iz kojeg pada mirna i jednolična kiša ili sipi trajni snijeg.
stratokumulusi (Sc) - osnova tih sivih do bijelih, grudasto-slojevitih oblaka, sastavljenih od kapljica vode, uvijek je tamna. Kuglaste i kupaste mase mogu biti i valjkaste ili zaobljene. Pojedini dijelovi mogu biti širi od 5 stupnjeva. Prema fizikalnom sastavu ubrajamo ih u vodene oblake.
stratusi (St) - vodeni oblaci, prekrivaju cijelo nebo, kao jednolični sivi sloj s gotovo jednolikom donjom granicom. Kad na te plosnate oblake sije Sunce, kroz njih jasno vidimo njihov obris i nema pojave halo. Stratus na samom tlu nazivamo maglom.
kumulusi (Cu) - sastavljeni od vodenih kapljica, grudasti su, ponekad rastrgani, a većinom se pojavljuju u oštrim, grudastim oblicima pa se čine nabreknutima. Najčešće narastu vrlo visoko. Može ih se usporediti s divovskom cvjetačom. Dijelove oblaka koje obasjava Sunce su blještavi, bijeli, dok je osnova vodoravna i vrlo tamna, jer je u sjeni. Pripada u najljepše oblake.
kumulonimbusi (Cb) - teški i gusti vodeni oblaci, koji se jako protežu u visinu. Kad im se zaledi gornji dio, nazivamo ih olujnim oblacima. Gornji ledeni dio toga divovskoga grudastog oblaka obično je spljošten i nalik na perjanicu. Može biti vlaknast ili prugast. Općenito je kumulonimbus u gornjem dijelu sličan nakovnju.

Dopuna: 22 Apr 2007 23:36

Evo i slicica:

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Farmaceutski tehničar i metereolog amater

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@Dusan52
Ne znam bas da li se manufacturing chemist prevodi kao farmaceutski tehnicar. Ako si mislio na njegovo zanimanje.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Lady D ::@Dusan52
Ne znam bas da li se manufacturing chemist prevodi kao farmaceutski tehnicar. Ako si mislio na njegovo zanimanje.
Ne znam ni ja, kao što ne znam ni engleski niti sam prevodilac (ali copy/paste znam) pa evo (ne samo deo): Citat:Luke Howard (1772-1864), an English manufacturing chemist and pharmacist
Čak ni odgovor na pitanje nisam znao, probao sam samo da pomognem eci kojoj ipak pripadaju sve zasluge za odgovor...
Da, i još nešto znam: Zašto ne odgovori i ne prevede to pre mene (ne bih se brukao)... Mislim da je previše generala posle bitke ... A da ovaj post ne ostane off, evo teksta pa te molim za prevod...
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@Dusan52
Nisam ja nikakav general nego sam ukazala na tvoj pogresan prevod.

Prevod pocetnog pasusa o Luke Howard-u:
Luke Howard (1772-1864), engleski industrijski hemičar (hemičar u proizvodnji) i farmaceut. Kao i mnogi drugi koji su posmatrali i proučavali rad atmosfere u to vreme, Howard je bio meteorolog amater. Uprkos toj cinjenici, on je sastavio nekoliko znacajnih teorijskih radova i to izmedju ostalog: O modifikaciji oblaka, Klima Londona i Sedam lekcija o meteorologiji inace prvom udzbeniku o vremenu (u meteoroloskom smislu).

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da Luk Hauard je tacan odgovor, i da bio je nesto tipa lekar-farmaceut nikako 'industrijski' (iz literature)


PS> Inache vrlo je nezgodna ovakva situacija kad neko odgovori pola a neko doda... hm..
posto je Dule rekao

Citat:kojoj ipak pripadaju sve zasluge za odgovor...

onda eca nastavlja

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kuba je... koje po velicini ostrvo u svetu?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

17. po veličini