Gombrih o Primaveri

Gombrih o Primaveri

offline
  • Pridružio: 07 Avg 2008
  • Poruke: 2528
  • Gde živiš: VII kat

Prema tekstu:
Botticelli's Mythologies, A Study in the Neo-Platonic Symbolysm of his Circle
E.H.Gombrich - Gombrich on the Renaissance, vol. 2: Symbolic Images, London 1985.



Botičelijeva slika ni danas nije "dešifrovana", nije utvrđeno šta je tačno na njoj predstavljano. Vazari je govoreći o njoj rekao da su predstavljene «Venera koju Gracije kite cvećem, najavljujuću proleće», te otuda njen naziv. Abi Varburg je pokušao da sliku dovede u vezu sa Policijanovom pesmom Giostra, naglašavajući sličnost između pesničkog i slikarskog postupka u ova dva dela. Neki kasniji istraživači su išli tako daleko da Primaveru smatraju ilustracijom Policijanovog dela (za šta, prema drugima, nema osnove). Još jedna pogrešna interpretacija odnosi se na ideju da je predstavljena 'Bela Simoneta', rano preminula supruga Marka Vespučija. Gombrih sve ove petpostavke odbacuje, kao romantične interpetacije koje se zasnivaju na nekim opštim mestima u tekstovima o renesansi. On odbacuje i sve zaključke donete na osnovu proučavanja izraza lica i gestova prikazanih likova. Gombrih se prilikom analize slike okreće sledećim pitanjima: kome je ova slika bila namenjena, koji poznati tekst je mogla da ilustruje, i u kakvoj je vezi predstavljena tema mogla biti sa filozofskim konceptom neoplatonizma, koji je bio značajan za obrazovani krug Firentinaca XV veka, kakvom je pripadao vlasnik slike.

Gombrih najpre ukazuje na to da je Venera bila ambivalentan simbol za renesansu, i kako fraza «boginja ljubavi» ne znači apsolutno ništa. Venera je bila izuzetno popularan simbol, i uopšte nije lako odgovoriti na pitanje šta je ona predstavljala za Firencu XV veka. Stoga se pitanje mora preformulisati u to šta je ona mogla predstavljati Botičelijevom patronu. Danas znamo da je slika najverovatnije bila namenjena Lorencu di Pjerfračensku Medičiju, rođaku Lorenca Veličanstvenog. Vazari kaže da je sliku video u Vili u Kastelu, koja je svojevremeno pripadala Lorencu di Pjerfrančesku, a on je svakako bio Botičelijev patron, to potvrđuju brojni očuvani dokumenti i drugi izvori. Polazeći od te pretpostavke, da je Botičeli ovu sliku uradio za Lorenca, Gombrih kao izuzetno važan dokument za njeno tumačenje spomine Epistolarium Marsila Fičina, odnosno određen broj pisama čiji je adresant bio Laurentius Minor (Lorenco di Pjerfrančesko). U jednom od tih pisama Gombrih nalazi odgovor na pitanje šta je Venera mogla predstavljati Lorencu. On je u vreme nastanka slike (1477-8 ) bio adolescent, i Fičinova pisma imaju vaspitni karakter. U jednom od njih*, Fičino u didaktičko moralizatorske svrhe sastavlja neku vrstu horoskopa, u kom nabraja klasična božanstva Olimpa i njihova moralno alegorijska i astrološka značenja. Venera je tu predstavljena, ne kao boginja požude, već kao moralizatorska planeta, koja predstavlja Humanitas, ideal prefinjenosti i kulture, koji odražava ideju da je lepota put ka božanskom, i izdvaja je kao najvažniju vrlinu. Na kraju pisma Fičino se obraća Lorencovim tutorima, Đorđu Antoniu Vespučiju i Naldu Naldiju, nalažući im da se postaraju da Lorenco dobro upamti njegove pouke iz pisma, da ih nauči napamet.
Gombrih dalje razlaže pretpostavku da je Botičelijeva slika bila namenjena Vili di Kastelo, koja je u Lorencovom vlasništvu od 1477. godine, dakle kupljena je neposredno pre nastanka slike. Nakon kupovine vile, javio se problem njenog dekorisanja. Na severu su bile uobičajene tapiserije sa temom Venere i dvora ljubavi, koje su bile uvožene u Firencu i tamo dobro poznate. Fičinovo pismo možemo smatrati dodatnim podsticajem za odabir ovakve teme. Fičino stalno naglašava plemenitost vida i uzvišenost vizuelne lepote kao simbola božanske raskoši. U njegovoj hijerarhiji čula, vid se nalazi ispred sluha. Ideja da se sadržaj pisma, čiju je važnost naglasio tutorima mladog Lorenca, pretoči u sliku deluje kao logičan zaključak. I upravo to zaključuje Gombrih, da je Primavera nastala kao vizuelizacija Fičinovih moralnih lekcija mladom Lorencu.

Ukoliko je ova pretpostavka tačna, da je Fičinovo pismo bilo povod za naručivanje Primavere i da određuje njenu centralnu temu: Venera-Humanitas, ona ne objašnjava čitavu kompoziciju. Kako bismo objasnili šta je zapravo predstavljeno, moramo se obratiti drugim izvorima. Filozofske ideje Fičina nije bilo lako preneti na platno, i Primavera nije ilustracija filozofskog pisma. Gombrih kao mogući predložak za sadržaj slike navodi Apulijev opis Parisovog suda u "Zlatnom magarcu". Gombrih dalje navodi odlomke koji odgovaraju sadržaju slike, uz primedbu da postoje određena neslaganja između teksta i slike. Detaljno razlaže koja su to neslaganja, i nalazi moguća opravdanja za njih. Ukazuje na to da je Apulijev tekst dosta sličan klasičnim ekfrazisima, odnosno opisima umetničkih dela, koji su često inspirisali renesansne umetnike. Apulijev tekst ne pripada tom žanru, ali pruža veoma detaljne opise likova i radnji, koji pogoduju njihovoj vizuelizaciji. Ono što je još važnije je to da kontekst Apulijevog opisa Venere odgovara nameni slike. Poistovećenje Lorenca, kao posmatrača kome je slika namenjena, sa Parisom koji bira između tri boginje, odgovara Fičinovom zahtevu da Lorenco izabere Veneru kao simbol vrline Humanitas.


Postavlja se dalje pitanje da li ovim iscrpljujemo moguće interpretacije slike, ili svaka od prikazanih figura možda nosi još neko značenje? Merkura je moguće objasniti preko Fičinovog pisma kao simbol dobrog saveta i govorništva. Tri Gracije se u pismu ne pominju.
Najpoznatiju interpretaciju Gracija pružio je Alberti u "De Pictura". Gombrih navodi i interpretacije Piko dela Mirandole, Kristofa Landinija i Marsila Fičina**, i zaključuje da je nemoguće izvesti zaključak o tome šta su Gracije tačno predstavljale krugu Firentinskih humanista XV veka, jer svako od njih ima svoje tumačenje ovog simbola. Citira jedan Fičinov pasus koji ovo ilustruje:
Citat:Just as the Christian theologians find four senses in the sacred word, the literal, the moral, the allegorical and anagogical, and follow up the one in one passage, and the other mainly in another, so have the Platonists four modes of multiplying the Gods and spirits and apply a different mode of multiplication in different places as it is fitting. I too am used in my commentaries to interpret and distinguish the deities differently as the context requires.
Gombrih naglašava nestalnost značenja pripisivanih klasičnim simbolima, nema jedinstvenog ključa na osnovu kog možemo odgonetnuti značenje svakog simbola ponaosob. Fičino izmišlja i nove mitove***, onda kada stari ne odgovaraju njegovim potrebama. Nema univerzalnih i strogo određenih pravila, i nije lako naći odgovor na problem otkrivanja značenja neke predstave.
Na kraju Gombrih ukazuje na naše pogrešno poimanje prisustva antagonizma između paganskih i hrišćanskih simbola i tema u renesansi. Takav pristup onemogućava pravilno sagledavanje renesansne umetnosti i Botičelijevog dela. Takva podela je bila strana i Fičinu i Botičeliju. Primavera ne predstavlja slavljenje paganskih ideja, ona ne predstavlja ideale antike, već ideale hrišćanskog XV veka iskazane kroz neoplatoničarsku misao. U religioznoj umetnosti već su korišćeni klasični motivi, daleko pre pojave Botičelija. I pre Primavere postojala su dela sekularnog karaktera. Ono što ovu sliku izdvaja u odnosu na prethodna dela sekularne umetnosti, je to da su najviši dometi ljudskog duha po prvi put predstavljeni na slici čiji sadržaj nije pripadao sferi religijske misli, i to u monumentalnom obliku. Ovo je bilo omogućeno pojavom neoplatoničarskee misli, koja je transformisala klasične simbole i omogućila im kasniji ulazak u religiozne teme.



*Fičinovo pismo iz 1477/8-e.



**Deo Fičinovog pisma iz 1481-e.



***Deo Fičinovog pisma iz 1481-e.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 07 Avg 2008
  • Poruke: 2528
  • Gde živiš: VII kat

Napisano: 21 Jan 2011 3:53

Dr Paul Holberton ::I don't think that it was Lorenzo di Pierfrancesco. One reason why I don't think so is because I think he would have been about seven at the time. I think that picture is really quite early; he was born in 1463, this picture is perhaps painted arround 1470.
Dr Charles Hope ::There is absolutely no reason whatever to believe that it was not commissioned by Lorenzo di Pierfrancesco. Lorenzo di Pierfrancesco is the first owner, he liked the paintings of Botticelli, there is no reason why it shouldn't date from 1480's.

Tako to izgleda kada se dva istoričara umetnosti svađaju. Mr. Green I to u odličnoj TV emisiji (seriji?), u kojoj je nekoliko istoričara umetnosti, ali i psihoanalitičara, istoričara, inih akademika, kao i jedan baštovan, imalo šta da kaže o Botičelijevoj slici. Završnu, a i uvodnu reč, imao je niko drugi do Gombrih (ne računajući vickastog dr Houpa na 4:27):



Prvi deo*drugi deo*treći deo*četvrti deo*peti deo*šesti deo

Dopuna: 20 Mar 2012 18:51

Citat:Botticelli's Primavera was one of the first large-scale European paintings to tell a story that was not Christian, replacing the agony of Easter with a pagan rite. The very idea of art as a pleasure, and not a sermon, began in this meadow. The painting teems with life: the myriad shades of the flowers in the dark grass have been analysed by botanists, who identified 200 accurately depicted plants. Blue-skinned Zephyrus, spirit of the wind, chases Chloris, who transforms into Flora in her flowering dress, while the Three Graces dance, Mercury waves a wand and Cupid gets ready to fire an arrow.
http://www.guardian.co.uk/artanddesign/2012/mar/19/spring-begins-with-botticelli

Jonathan Jones će tokom narednih nedelja predstavljati svoje omiljene slike, a u vezi sa godišnjim dobom koje je nastupilo, i "Primavera" je prva na njegovom spisku.

Btw, mrzim proleće. Mr. Green



Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 684 korisnika na forumu :: 24 registrovanih, 4 sakrivenih i 656 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: aleksandarbl, AMCXXL, Areal84, babaroga, Bane san, bigfoot, bozomotika, Dimitrise93, Georgius, havoc995, helen1, janbo, ljuba, Marko Marković, mnn2, nenad81, pavlo, pein, Romibrat, Srle993, trajkoni018, Trpe Grozni, VP6919, 125