Slike koje su izmenile svet

2

Slike koje su izmenile svet

offline
  • drgnk 
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 25 Maj 2010
  • Poruke: 1597

Johannes Vermeer - Devojka sa bisernom mindjusom




Citat:Ni posle nekoliko vekova niko nije otkrio ko je devojka sa čuvene Vermerove slike "Devojka sa bisernom minđušom". Ne zna se ko je ona, služavka ili ljubavnica, i sve oko nje je obavijeno velom misterije. Kada su je otkrili 1882. godine, bila je prljava i zapuštena.
Slika "Devojka sa bisernom minđušom" iz 1665. godine u međuvremenu je priznata kao remek-delo. Njene pune crvene usne, sjajne oči i čarobni pogled preko ramena bude u čoveku radoznalost da sazna ko je ona. Istoričari umetnosti nisu čak sigurni da je Vermer imao model za sliku.
- To nije devojka, već idealizovana slika. Vermera nije zanimala fotografska sličnost - rekao je direktor muzeja Mauritshojs Frederik J. Dipark. Knjiga i film o remek-delu iz 17. veka uticali su da se za 40 odsto poveća posećenost muzeja u kojem je od 1903. godine izloženo čuveno platno.
Pre snimanja reditelj Peter Veber je u nekoliko navrata posetio muzej, a glumci Skarlet Johanson i Kolin Firt razgledali su platno i slušali Diparkovu priču o Vermerovom opusu. Premijera filma u decembru prošle godine je privukla pažnju na Delft, Vermerov gradić udaljen oko 13 kilometara od Haga. Iako je Hag samo na sat vremena kočijama od Delfta, Vermer nije nikada posetio taj grad. Prema rečima istoričara, 80 odsto Delfta je ostalo isto kao za vreme Vermera.
Ništa se, međutim, ne zna o Vermerovom životu. Vermer je umro siromašan 1675. godine. Ne zna se gde se nalazi njegov grob iako je njegova smrt registrovana u staroj crkvi Delfta. Mala nadgrobna ploča je u prošlom veku postavljena u crkvi. Vermer je ostao nepoznat javnosti do 19. veka, kada su se pojavile njegove prve slike iz privatnih kolekcija.
Ni "Devojka sa bisernom minđušom" nije odmah bila zapažena. Prvi trag njenog postojanja datira iz 1882. godine, kada ju je za 2,30 guldena kupio kolekcionar Arnoldus Andries de Tomb . Dvadeset godina kasnije, kada je De Tomb sliku poklonio muzeju, bila je procenjena na 40.000 guldena. Platno danas nema cenu. Muzej odbija da otkrije na koliku sumu je slika osigurana, kada je, u retkim prilikama, pozajmljuje za neku izložbu.
Nedavno autentifikovana Vermerova slika, 36. po redu, uskoro će postati njegovo prvo delo koje će se pojaviti u prodaji u poslednjih 80 godina. Aukcijska kuća Sotbi je saopštila da očekuje da će slika "Mlada žena sedi za klavsenom" biti prodata za više od 5,4 miliona dolara.
Dipark, koji je bio u timu za stručnu ekspertizu slike, izjavio je da postoje zapisi o još najmanje dve Vermerove slike. Dipark smatra da postoji mala verovatnoća da budu pronađene. Postavlja se pitanje ko je devojka sa bisernom minđušom? Da li je to bila Vermerova kćerka? Kćerka mecene? Ili služavka?
- Divno je to što ne znamo. Sve je misterija. Na taj način možemo da maštamo. Bilo bi razočaranje otkriti tajnu - zaključio je Dipark.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 29 Nov 2012
  • Poruke: 368

San Kristifora Kolumba


"Jednom ćemo shvatiti da su Rafael i Vermer otkrili sve što se moglo otkriti u slikarstvu. Upravo zato, umesto da se prepuštate beznadežnom teoretisanju i pokušajima ponovnog otkrivanja slikarstva - CRTAJTE." Salvador Dali,1945.



offline
  • Pridružio: 04 Dec 2008
  • Poruke: 4073

Klod Mone ~ Polje Maka



Imspesionizam, pravac u slikarstvu dočarava objekte bojom, ne crtežom što je bila dotadašnja praksa.

offline
  • Pridružio: 29 Nov 2012
  • Poruke: 368

Napisano: 27 Dec 2012 1:32

Atinska škola 1509-1510.

"Atinska škola predstavlja svojevrsnu poemu posvećenu svim oblastima ljudskog saznanja, toliko obimnu da bi se mogla uporediti samo sa Danteovim 'Rajem', pa čak i to poređenje izgleda slabo."
Frančesko de Sanktis,1870.
Na slici su prikazani Platon, Aristotel, Epikur, Ksenofan ,Euklid, Pitagora, Sokrat, Heraklit, Zaratustra...i sam slikar.

Dopuna: 04 Jan 2013 19:01



Najveća slika na svetu, površine 600 m kvadratnih, je freska.



Nalazi se na svodu biskupske palate u Vicburgu u Nemačkoj.



Prikazuje četiri kontinenta.Naslikao ju je Đanbatista Tiepolo 1750-1751.godine.



offline
  • drgnk 
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 25 Maj 2010
  • Poruke: 1597

Citat:Realizam u likovnoj umetnosti je stilski pravac koji teži postizanju iluzije stvarnosti, a traje od polovine do kraja 19. stoleća (premda se dela stvarana po načelima relizma javljaju i ranije, a i danas ima dela koja se stvaraju prema načelima realizma). Realizam se zalaže za objektivnost i uverljivost prikazivanja i opisivanja činjenične stvarnosti i razotkriva zakonitosti društva.

Pedesetih godina 19. stoleća javlja se mišljenje da je romantičarsko isticanje osećanja i mašte samo bežanje od stvarnosti vremena Evropskih građanskih revolucija (1848.). Napredak nauke, industrije i tehnike omogućio je izradu prvih fotografija koje umetnici koriste kao pomoćno sredstvo.

Glavni predstavnik tog pravca je Gustave Courbet (1819.-1877.) koji je želeo da slika "heroizam modernog života" (Baudelair) i smatrao da se savremeni umetnik mora držati svog ličnog neposrednog doživljaja pa stoga mora biti realističan. Courbetova prva realistična slika bila je Tucači kamena iz 1849. g. na kojoj su dva lika, jedan mladić i jedan starac, u prirodnoj veličini, kojima ne treba romantičarski patetični osećaj jer sami likovi iz nas izvlače saosećanje, jer su oba godinama neprilagođeni za ovaj težak rad.

Courbet slika preko 6 metara dugo platno koje se zove jednostavno "Atelje" ili "Stvarna alegorija u kojoj je sažeto sedam godina mog umetničkog života". Na levoj strani kompozicije su njegovi prijatelji sa sela, lovci, a na desnoj Parižani među kojima je njegov prijatelj i pesnik Baudelaire, dok je u sredini prikaz samog slikara okruženog detetom koje predstavlja nevinost i ženskim aktom koji predstavlja golu istinu.


offline
  • Pridružio: 29 Nov 2012
  • Poruke: 368

Nedeljno popodne na ostrvu Grand Žat 1884-1886.
"U onome što radim otkrivaju poeziju.Pa nije u tome stvar! Slikam u skladu s naučnim metodama - i to je sve!" Žorž Sera


Poentilizam ili divizionizam su izrazi koji se prvi put koriste da bi se opisale slike koje je slikao Žorž Sera, kao slikarska metoda u kojoj se boja nanosi u vidu tačkica suprotne boje od one na podlozi.

offline
  • drgnk 
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 25 Maj 2010
  • Poruke: 1597

Teodor Žeriko (1791 - 1824)

Citat:
"Splav Meduze" ili "Brodolomnici s fregate Meduza" je remek-delo slikara Théodorea Géricaulta, zasnovano na stvarnim događajima vezanim za brodolom fregate Meduza. Izložena na pariskom Salonu 1819. godine, slika je bila presudna u pojavi romantizma u umetnosti.

Dana 2. jula 1816. godine, francuska fregata Meduza je udarila u greben Banc d'Arguin nadomak zapadnoafričke obale. Kapetan i njegovi oficiri su se ukrcali na šest čamaca za spašavanje sa samo nekolicinom putnika. Ostalih 149 putnika i članova posade je ukrcano na improvizovani drveni splav koji je kapetan vezao za čamce za spašavanje, samo da bi ih kasnije otkačio i napustio. Sledećih trinaest dana splav Meduze je prošao kroz pakao smrti, bolesti, pobune, gladi i kanibalizma. Samo je petnaest ljudi preživelo na njegovoj plovidbi.

Ova epizoda je postala državni skandal, kada se saznalo da je kapetan svoje nameštenje dugovao monarhističkim simpatijama prema kralju, a ne svojim zaslugama. Zatim, francuska vlada je pokušala da prikrije najgore detalje incidenta. Istina o pravim događajima je izašla na videlo tek kada je brodski hirurg, jedan od preživelih sa splava, objavio detalje nesreće nakon što su mu odbili zahtev za naknadom kao žrtvi. Géricault se osetio pozvanim da ustane protiv društvene nepravde i napravi sliku o borbi čoveka protiv prirode.

Kako bi postigao što veći nivo autentičnosti, Géricault je razgovarao s preživelima i napravio brojne studije mrtvih i umirućih u bolnicama pre nego što je počeo da slika finalno platno. Čak je pronašao i preživelog stolara sa Meduze od koga je naručio da mu napravi kopiju pravog splava u razmeri. Na kraju je Géricault obrijao glavu, zatvorio se u svoj atelje 28. juna, 1818. i izašao tek u julu 1819. kada je dovršio svoje remek-delo.

Nakon što je, uprkos negodovanjima, izloženo na pariskom Salonu 1819. godine, ovo radikalno delo pokazalo se kao izuzetno kontroverzno, jer je kritikovalo aktuelnu vlast, ali i predstavljalo izazov tradicionalnim umetničkim pravilima pomodnog neoklasicizma. Slika je postala nadahnuće brojnim romantičarima poput Delacroixa.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Splav_Meduze



offline
  • Pridružio: 29 Nov 2012
  • Poruke: 368

"Vrt uživanja" 1503-1504. Hijeronimus Boš


Ovaj triptih su pokušavali mnogi da dešifruju, bilo je raznih teorija o ovoj slici. Hose de Sigensa je mislio da je ovo "slika s naravoučenijem", dok je mišljenje Vilhelma Frengera bilo da je Boš pripadao ogranku jeretičke sekte Slobodnog duha.

"Vrt uživanja predstavlja apoteozu greha" Fridlender, 1941.

offline
  • drgnk 
  • Elitni građanin
  • Pridružio: 25 Maj 2010
  • Poruke: 1597

Bojan Marjanovic ::"Vrt uživanja" 1503-1504. Hijeronimus Boš


Ovaj triptih su pokušavali mnogi da dešifruju, bilo je raznih teorija o ovoj slici. Hose de Sigensa je mislio da je ovo "slika s naravoučenijem", dok je mišljenje Vilhelma Frengera bilo da je Boš pripadao ogranku jeretičke sekte Slobodnog duha.

"Vrt uživanja predstavlja apoteozu greha" Fridlender, 1941.


Jao, gde me nadje. Mr. Green Uz Dalija, moj omiljeni "psihopata" iz sveta umetnosti. Laughing

Hieronymus Bosch - Brod ludaka
Citat:
Za razliku od broda Argonauta, gde svaki član posade predstavlja arhetip svake ljudske veštine, brod ludaka je suprotan. Brod ludaka predstavlja satiru broda Argonauta. Na brodu ludaka se nalaze anti-arhetipovi čovečanstva. Legenda o brodu ludaka ima svoje istorijsko utemeljenje u srednjovekovnom običaju da gradovi brodovima šalju svoje ludake u druge gradove. Naime, tada nisu postojale ludnice, te gradovi jednostavno nisu znali šta da učine s ljudima koji se nikako ne mogu uklopiti u društvo, odnosno s ludacima, pa su stoga svoju muku prebacivali na drugoga. Otud legenda, slika Hieronymusa Boscha i pesma The Doors-a o brodu ludaka.

O navedenoj temi je pisao Michel Foucault u svojoj knjizi "Istorija ludila u doba klasicizma". On navodi da su se ludaci često poveravli brodarima. Na primer, gradske vlasti su brodare u Frankfurtu zadužili da grad oslobode jednog ludaka koji je hodao go. Trgovci i brodari odvodili su ludake u veća trgovačka mesta gde bi ih "gubili" i tako su čistili svoj matični grad od ludaka ili bi ih pak vodili na hodočašće u neko sveto mesto i tamo ih ostavljali.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Brod_lu%C4%91aka


offline
  • Pridružio: 29 Nov 2012
  • Poruke: 368

Napisano: 06 Jan 2013 21:44

"Suncokreti" 1887-1888.


Suvišno je bilo šta reći o slikama Van Goga, one još uvek dovoljno govore za njega.Ali to i jesu slike koje su promenile svet...

"Kakvo sunce, kakva svetlost.Mogao bih je jedino nazvati žutom, bledo sumpornožutom, bledo limunžutom.Žuto je tako lepo!" Vinsent-Vilem van Gog

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 472 korisnika na forumu :: 8 registrovanih, 0 sakrivenih i 464 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Ageofloneliness, babaroga, Dorcolac, Koridor, marsovac 2, mrav pesadinac, voja64, zziko