''Punk is not dead''

''Punk is not dead''

offline
  • Pridružio: 27 Feb 2013
  • Poruke: 2318
  • Gde živiš: Zapadna Srbija

''Punk priča''

Punk je imao veliki uticaj na muzičku scenu i pojavu velikog broja podžanrova, pa je to i jedan od razloga zbog čega se često može čuti ’’Punk is not dead’’.

Koreni punka leže u kasnim '60-im godinama 20. veka. Predvodnici ovog vremena bile su grupe The Stooges, MC5, The Sonics i The Velvet Underground. Punk se u svom izvornom obliku suprotstavljao idealizmu i Hipi-pokretu oslanjajući se često na anarhizam.
Međutim, MC5 iako se smatraju predvodnicima ovog muzičkog pravca prvobitno su imali hippie ideologiju, ali su pre svega bili extremi.
I ono što je bilo karakteristično za punk, da su uglavnom svirali po klubovima. Nisu bili toliko komercijalizovani, a publika je uglavnom preferirala ’’šutke’’...

Reč Punk /pʌŋk/, izvorno iz engleskog jezika, starija je nego što se misli. Pojavljuje se već u nekim delima Shakespeare-a i označava prostitutku. Punk uglavnom i danas označava nešto bezvredno, nisko, u odnosu na osobe: "Početnik, neiskusna osoba, mangup, sitni kriminalac" itd.

Danas, i u kontekstu muzike, se pod rečju punk podrazumeva osoba koja se ne prilagođava važećim društvenim normama. U sferi muzike, naziv punk-rock je uveden od strane Lenny Kaye-a, gitariste grupe Patti Smith group.

Osnova britanskog punk-a bila je u krajnjoj liniji apolitično zgražavanje prema svim oblicima institucionalizovanih organizacija. Temelji imanentnog punk stajališta bili su manjkavost obrazovnog sistema, socijalna i kulturološka neimaština, engleski klasni sistem, teška ostvarivost pronalaženja zaposlenja i sl.

Ali i pored toga, za punk se smatralo da je agresivno isticao stanovišta mladih. Osim toga, pravac je najbolje odslikaovao krizu engleskog društva.

U engleskim zvaničnim medijima nije se toliko moglo saznati o emocionalnoj analizi drustvenih anomalija kao, recimo, u potresnim pesmama Linton Kwesi Jhonsona ili irske punk grupe Stiff Little Fingers. Punk je time dokazao da je upleten u ekonomsko-političku srž Engleske.

Punkeri su bili ekstremi društva i na neki način odbačeni od istog, pogotovo zbog svog imidža, katastrofalnih frizura (cheerokee frizura), pocepanog džinsa...Prosto, nisu bili dopadljivi okolini.
Punkeri nalaze simboliku u pertlama (npr.: jedna crvena,druga crna-anarhija; žute-fuck the police...).
+ Punk ''familija''
Same punk pesme su bile specifične. Imale su neka svoja pravila. Recimo, da se jedna melodija ponavlja kroz celu pesmu sa npr. drugačijim ritmom u određenim delovima pesme, a naročito to da više bendova ima zapravo istu melodiju drugačije ukomponovanu.
Linije bass gitare se uglavnom baziraju na razlaganju akorada (koje u tom trenutku svira gitara) kao kod npr. The Exploited, The Misfits i nekih novijih bendova. To je naročito primjenjeno u ska punku. Čitave skale-durske, molske, harmonijske itd.-najčešće su u svojim pesmama koristili Operation Ivy, Rancid..

Ono što je karakteristično za tekstove pesama, da su mogle govoriti i o politici, nezadovoljstvu...pa i o pivu, napijanju...ali je ponajmanje bilo emocija i tako nekih laganih emotivnih tekstova.

Kod nas se uglavnom pojavljuje u originalnom obliku punk rocka ( Kud Idijoti, Hladno Pivo, Termiti, Zvoncekova Bilježnica, Trula Koalicija, KBO!, Pekinska patka, Mr No, Goblini, Satan Panonski...). A u demo sceni su npr. Spitliver, Mokri Lebac, Tea Break; zatim skate punk - Dog House, Six Pack, No Comply; ska punk - Samostalni referenti, 888; oi punk - Ritam Nereda, Direktori; ili punk rock grunge - Euforia, Plump...

Razdoblja punk-a

Prvi talas (oldschool-punk)
Nastao kao buntovna reakcija na udaljavanje od prvobitne ideje rock muzike. Ono što je tada karakterisalo jednu punk pesmu, jeste to da je pesma trajala obično 2 minuta, a bili su zastupljeni gitara, bas gitara, bubnjevi i vokal. Punkeri su imali specifične frizure, poderanu odeću ili izbledelu varikinom. Ono što ih je tada karakterisalo, da su nosili nacistička obeležja poput ''svastike'', mada navodno nikada nisu bili nacionalisti.

U ''prvom talasu'' dolazi i do diferencijacije punka na komercijalni i deo koji je ostao veran prvobitnom punku.

Drugi talas (diferencijacija)

Pojavljuje se O! pokret kao kombinacija skinhead-a i punk subkulture. . On objedinjuje filozofiju radničke klase i stvarno nasilništvo (za razliku od prvog talasa koje je bilo više kao sredstvo šoka) sa punkerskom kritikom društva, eksponiranošću i žestinom.

Originalni Oi! bendovi uključivali su Cock Sparrer, Cockney Rejects, Angelic Upstarts, Sham 69, The Business, The Last Resort, The 4-Skins, Combat 84, Condamned 84, Infa-Riot, The Blood, The Oppressed i Anti-Heroes.

Menja se i sam stil oblačenja, počev od garderobe vojnog stila do obrijanih glava. U tom pokretu, punkeri su istovremeno bili i skinheadsi, tako da i punk muzika dobija odraz nečeg destruktivnog a pod uticajem skinheadsa, pri čemu nacionalizam dolazi do izražaja, iako punk u osnovi ne podržava nacionalizam, skinheadsi su ostavili loš trag u istom. Mislim da je najveći otpor punku upravo bio uzrokovan pojavom skinheads ideje u istom.

Za sliku o nasilnom i nacističkom pokretu prvenstveno je zaslužan bend Screwdriver koji do sredine 1980-ih deluje kao klasičan Oi! bend da bi se nakon toga opredelio kao isključivo nacističko aktivistički, te pokrenuo čitavu nacističku skinhead podkulturu unutar Oi! pokreta.U isto vreme pojavljuju se i ''skinhunteri'', ''borci'' protiv nacionalizma i ''lovci na skinheadse''.

O! se u početku nazivao i ''street punkom'', mada se kasnije sa više komercijalizacije pojavljuju :hardcore, anarchopunk, crust punk.

Treći talas-devedesete


Poznat po nastanku pop punka, čime punk još više dobija na komercijalnosti. Zatim pored njega, pojavio se i chaos punk koji karakteriše glasniju i bučniju muziku, sa akcentom na stil odevanja kada se pojavljuju ''irokez'' frizure sa dugim šiljcima obojenih u sve moguće boje. lično ih se sećam sa ulica. Bili su u isto vreme i za čuđenje, a i za atrakciju.

Band, koji je bio predstavnik ovog pokreta je The Casualties. Ostali značajni bendovi su: The Varukers, The Virus, The Unseen, The Devotchkas, Total Chaos, Chaos UK itd.

Podžanrovi

Hardcore (eng. hard core – tvrdo jezgro)

+ Hardcore punk

Pop punk (or pop-punk)

+ Pop punk

Ska punk

+ Ska punk

Christian punk

+ Christian punk

Post punk

+ Post punk

Pored ovih podela, razlikuju se i sledeći podžanrovi: Anarcho-punk (koji promoviše anarhizam), Crust punk (kombinuje punk i heavy metal rifove), Garage punk (sadrži soul music, beat, psihodelični rok, surfe rock...), Glam rock (kombinacija punk rocka i glam rocka), Horror punk (kombinacija gothic i punk muzike sa morbidnim tekstovima), Nazi punk (promoviše neonacizam)...

Nešto i o njima.....

Kada se pomene punk, prva asocijacija su mi Ramones, Sex pistols i The Clash.

Ramones su američki band osnovan 1974.god. Smatraju se ’’pionirima’’ punka. Važe za ’’kumove punka’’. Smatra se da su veću popularnost doživeli znatno kasnije. Imali su veliki uticaj na rock i punk scenu. Nastupali su neprekidno 22 godine. Nakon raspada grupe, tri prvobitna člana su umrla u roku od nekoliko godina. (Joey, Johnny, i Dee Dee Ramone).
Službeni website jedinog Ramones Muzeja u Berlinu http://www.ramonesmuseum.com/, takođe postoji i nekoliko fun sajtova ove grupe.

Sex pistols su engleska punk grupa, koja se pojavila 1972.god, ali ne pod poznatim imenom. Od 1975. javnosti su poznati kao Sex pistols.
Njihove menadžer je istovremeno bio i vlasnik prodavnice odeće ''Sex'', gde su članovi benda uzimali scensku odeću.
Prva postava grupe je bila: Johnny Rotten (vokali), Steve Jones (gitara), Paul Cook (bubnjevi) i Glen Matlock (bas gitara). Matlock je izbačen iz grupe jer nije hteo da svira pesmu ''God save the Queen'' i nije se slagao sa ostalim članovima. Njega je zamenio Sid Vicious.
Njihova prva dva singla, Anarchy in the U.K. (1976) i God save the Queen (1977), zabranjena su na mnogim radio i TV stanicama iako su bile jako slušane. Naročito God save the Queen koja je dospela na vrh top lista u Velikoj Britaniji.
Grupa se raspala 1978. god. I pored kratkog postojanja, imali su veliki uticaj na muzičku scenu i doživeli veliku popularnost.
Službena stranica Sex Pistolsa http://www.sex-pistols.net/

The Clash je bio engleski punk rock band. Delovao je od 1976.god. do 1986.god. Bend je mešao punk sa reggae, rockom, danceom,jazzom, ska i brojnim ostalim stilovima.
Njihov treći album ''London Calling'' iz 1979.god., je nakon deset godina od objavljivanja u časopisu ''Rolling Stone'' proglašen za najbolji album 80'tih. Isti magazin ga je 2003.god, stavio na 8. mesto među 500 najboljih albuma svih vremena. Takođe, 2004.god. ''Rolling Stone'' ih je stavio na 30-to mesto, od ukupno 100 najbljih umetnika svih vremena.

Inače vokal Joe Strummer je bio i član grupe ''Pogues''. Umro je 2002.god. od srčanog udara.
Službena stranica The Clash http://www.theclash.com/

Na ovom linku možete pogledati spisak sa 100 najboljih punk rock pesama.
http://www.digitaldreamdoor.com/pages/best_songs-punk.html


+ Izvori



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 771 korisnika na forumu :: 13 registrovanih, 1 sakriven i 757 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, drimer, ekser222, esx66, Istman, Kruger, Lazarus, mean_machine, nick79, operniki, panzerwaffe, vasa.93, VP6919