Aproksimacija kod eksponentizacije

1

Aproksimacija kod eksponentizacije

offline
  • Pridružio: 25 Apr 2006
  • Poruke: 322

Da li bese n*a^n tezi nuli ako n tezi beskonacno i a je izmedju 0 i 1? Znam da vazi za a^n, a li da li ono n ispred pravi problem?
eh, pusta matematika, skroz sam je zaboravila



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Milan
  • Pridružio: 17 Dec 2007
  • Poruke: 14811
  • Gde živiš: Niš

Napisano: 21 Apr 2013 13:14

Da, važi. Ako ga a^n "odvuče" u nulu, proizvod bilo čega sa nečim što teži nuli će takođe da bude "odvučen" u nulu. Very Happy

Dopuna: 21 Apr 2013 13:21

Ustvari, ne može baš tako da se posmatra. Very Happy

Ali, svakakako, ono gore teži nuli kada n teži beskonačnosti i kada je a između 0 i 1. a^n je u tom slučaju beskonačno mala veličina dok je samo n beskonačno velika veličina. Međutim a^n je višeg reda od n, pa "brže" teži nuli nego što n teži beskonačnosti, i onda ceo izraz teži nuli.



offline
  • Pridružio: 20 Nov 2012
  • Poruke: 124
  • Gde živiš: Belgrade, Serbia

Napisano: 21 Apr 2013 13:24

Da, ali to aⁿ (koje za 0<a<1 teži nuli) se množi sa n (koje teži beskonačnosti), pa bismo, za n→∞, imali izraz koji predstavlja proizvod nule i beskonačnosti.

Možda bi, zato, bolji odgovor bio – da, n⋅aⁿ teži nuli, zato što eksponencijalna funkcija (za izložilac 0<a<1) brže teži nuli nego što linearna teži beskonačnosti.

Dopuna: 21 Apr 2013 13:25

EDIT: Sad videh da si dopunio svoj post ispravkom. Smile

offline
  • Milan
  • Pridružio: 17 Dec 2007
  • Poruke: 14811
  • Gde živiš: Niš

Napisano: 21 Apr 2013 13:26

I WolframAlpha je potvrdio: http://www.wolframalpha.com/input/?i=+limit+n*a%5En+as+n-%3Einfinity
Very Happy

Dopuna: 21 Apr 2013 13:28

Jesam, ispravio sam se. Very Happy
Brzopletost je mana, moja nažalost. A sa matematikom to ne valja...

offline
  • Pridružio: 27 Sep 2009
  • Poruke: 373
  • Gde živiš: Sarajevo

vasa.93 ::Međutim a^n je višeg reda od n, pa "brže" teži nuli nego što n teži beskonačnosti, i onda ceo izraz teži nuli.

Kako misliš ovo brže teži nuli Very Happy Confused


EDIT:

To se radi ovako:

Napise u obliku n/(1/a^n)) pa kad se Lopitali dobije se 1/beskonacno=0

offline
  • Milan
  • Pridružio: 17 Dec 2007
  • Poruke: 14811
  • Gde živiš: Niš

Pa tako lepo. Mislim, to je uslovno rečeno, ali je to da bi se razumelo.

Uzmimo za primer linearnu funkciju f(x)=x i stepenu funkciju g(x)=x². I uzmimo da x teži beskonačnosti.

Kada je x=1, f(x)=1, a g(x)=1.
Kada je x=2, f(x)=2, a g(x)=4.
Kada je x=3, f(x)=3, a g(x)=9.
Kada je x=4, f(x)=4, a g(x)=16.
.
.
.

Dakle, stepena funckija "brže" raste od linearne. Na grafiku se to manifestuje strmijim grafikom.

Eksponencijalna funkcija raste još brže od stepene...

offline
  • Pridružio: 27 Sep 2009
  • Poruke: 373
  • Gde živiš: Sarajevo

Pa n tezi beskonacno nije bas linearna funkcija, vise je konstanta! Very Happy Zanima me kako ste izveli taj zakljucak da a^n brze tezi nuli nego n beskonacnosti Very Happy

Svejedno, tako se ne radi zadatak! Mr. Green

offline
  • Pridružio: 20 Nov 2012
  • Poruke: 124
  • Gde živiš: Belgrade, Serbia

Upravo kao što je Vasa93 rekao, aⁿ brže teži nuli nego što n teži ∞ (kada je 0<a<1), tj. aⁿ brže teži ∞ nego n (kada je a>1) – zapravo se ova dva slučaja svode na jedan.
Vrlo lako se i dokazuje da, kada je a>1, eksponencijalna funkcija brže teži ∞ od linearne, tj. da količnik n/aⁿ teži nuli:

Ima još sličnih primera, recimo da n! brže teži ∞ od aⁿ, zatim da n brže teži ∞ od logₔn...

offline
  • Milan
  • Pridružio: 17 Dec 2007
  • Poruke: 14811
  • Gde živiš: Niš

Konstantna funkcija je f(x)=c. Dakle, za svaku vrednost argumenta funkcija ima vrednost c. Wink

Što se izvođenja zaključka tiče, nisam ga ja izveo. Izveo ga je neki matematičar, verovatno davno. Wink A kad se sve lepo pogleda, vidi se da je tačno. Wink

Ovaj zadatak se baš tako radi. Dakle, upoređivanjem beskonačno malih ili velikih veličina i upoređivanjem njihovih redova.
Postoji određeni deo matematike koji se bavi upoređivanjem fukcija. Dve funkcije se upoređuju tako što se za istu vrednost argumenta posmatra razlika njihovih vrednosti ili količnik njihovih vrednosti i na osnovu te razlike ili količnika se donose određeni zaključci. Te zaključke je moguće i dokazati, pa ako baš ne veruješ, samo napred. Wink

offline
  • Pridružio: 20 Nov 2012
  • Poruke: 124
  • Gde živiš: Belgrade, Serbia

nemanja066 ::Pa n tezi beskonacno nije bas linearna funkcija, vise je konstanta! Very Happy
n nikako nije konstanta, nego je baš slučaj linearne funkcije, kod koje je koeficijent pravca 1, a slobodan član 0.
Ceo ovaj dokaz se, uz minimalne izmene, može sprovesti i za slučaj da linearna funkcija, umesto n, ima opšti oblik pn+q, p,q∈ℝ.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 885 korisnika na forumu :: 11 registrovanih, 4 sakrivenih i 870 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, A.R.Chafee.Jr., Bubimir, dekan.m, DragoslavS, Lazarus, Milos82, Mixelotti, mnn2, yrraf, zziko