Mandati i blanko ostavke

1

Mandati i blanko ostavke

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Ovih dana dnevna glasila su ispunjena prilozima povodom odluke Ustavnog suda Srbije vezano za nesaglasnost pojedinih odredbi Zakona o lokalnim izborima sa Ustavom Republike Srbije. Da je reč o odluci koja može da izazove izuzetno značajne pravne i faktičke posledice, svedoči i saopštenje Suda, kao i komentari predsednice Suda i ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu. A sve to dešava se PRE mogućnosti uvida u samu odluku, s obzirom da ista još nije objavljena u "Službenom glasniku RS". Vidimo da nekim političkim strankama ta odluka odgovara, drugima ne, dok među pravnicima postoje dijametralno različita mišljenja. Pošto nas političke konotacije mnogo ne interesuju, a politika je inače "res non grata" na ovom forumu, ograničićemo se isključivo na pravni aspekt ovog problema.

Iz saopštenja Ustavnog suda od 21.04.2010.godine saznajemo da je Sud utvrdio da odredbe članova 43. i 47. Zakona o lokalnim izborima nisu saglasne sa Ustavom. Da vidimo kako glase te odredbe, uz objašnjenja i komentar svakog člana:

Član 43.
Podnosilac izborne liste će, najkasnije u roku od 10 dana od dana objavljivanja ukupnih rezultata izbora, dostaviti izbornoj komisiji jedinice lokalne samouprave podatke o tome kojim kandidatima sa izborne liste se dodeljuju odbornički mandati.
Ako podnosilac izborne liste ne dostavi podatke iz stava 1. ovog člana, izborna komisija će ga pismeno obavestiti da je dužan da to učini u naknadnom roku od pet dana, uz upozorenje na posledice nepostupanja.
Ako podnosilac izborne liste ne dostavi podatke iz stava 1. ovog člana ni u naknadno ostavljenom roku, izborna komisija će sve dobijene mandate sa te liste dodeliti kandidatima sa te liste prema njihovom redosledu na listi.


Dakle, ova zakonska odredba upućuje da se podnosioci izbornih lista (političke stranke, koalicije, druge političke organizacije i grupe građana) pitaju u svemu, kada je reč o kandidatima za odbornike i (potonjim) odbornicima. Samo u slučaju da ti podnosioci potrebne podatke ne dostave ni u naknadno ostavljenom roku (posle utvrđivanja rezultata izbora, raspodele mandata od strane izborne komisije i utvrđivanja koliko mandata pripada svakom podnosiocu izborne liste), u obzir se uzima redosled na izbornoj listi. Ako nekoj izbornoj listi pripada, na primer, pet mandata, a na listi ima, recimo, 70 kandidata, podnosilac može da odredi da se mandati dodele kandidatima sa bilo kojim rednim brojem na listi, pa i onima sa rednim brojevima: 66, 67, 68, 69. i 70.
________________________________


Član 47.
Podnosilac izborne liste i kandidat za odbornika, odnosno odbornik, mogu zaključiti ugovor kojim će regulisati međusobne odnose i predvideti pravo podnosioca izborne liste da, u ime odbornika, podnese ostavku na funkciju odbornika u skupštini jedinice lokalne samouprave.
Prilikom zaključenja ugovora iz stava 1. ovog člana, kandidat za odbornika, odnosno odbornik, predaje podnosiocu izborne liste svoju blanko ostavku, što se konstatuje u ugovoru.
Blanko ostavka je pismeno koje sadrži izjavu kandidata za odbornika, odnosno odbornika, da podnosi ostavku na funkciju odbornika u skupštini jedinice lokalne samouprave, kao i ovlašćenje dato podnosiocu izborne liste da ovu ostavku, u njegovo ime, preda predsedniku skupštine jedinice lokalne samouprave.
Na osnovu ugovora iz stava 1. ovog člana podnosilac izborne liste stiče pravo da slobodno raspolaže mandatom odbornika sa kojim je zaključio ugovor i to tako što samostalno odlučuje da li će realizovati ovlašćenje koje je dobio i određuje vreme kada će to učiniti.
Podneta ostavka i ovlašćenje, koji su dati u blanko ostavci, ne mogu se opozvati.
Odbornik koji je podneo blanko ostavku može učestvovati u radu i odlučivanju skupštine jedinice lokalne samouprave i vršiti sva prava koja proizlaze iz odborničke funkcije, sve dok skupština jedinice lokalne samouprave ne utvrdi prestanak njegovog mandata na osnovu ostavke koju je, u njegovo ime, podneo podnosilac izborne liste.
Ugovor iz stava 1. ovog člana sačinjava se u pisanoj formi, a potpisi na njemu, kao i potpis na blanko ostavci, moraju biti overeni u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa.
Visinu naknade za overu potpisa utvrdiće posebnim aktom ministarstvo nadležno za poslove pravde.


Ovaj član je od samog početka važenja Zakona o lokalnim izborima bio "kamen spoticanja". U izvesnom smislu, smatran je i nekom vrstom "stranog tela", s obzirom da reguliše isključivo institut blanko ostavke, i nema posebnu koherentnu vezu sa ostalim članovima Zakona. Jer, članom 46. stav 1. tačka 1. Zakona propisuje se da odborniku prestaje mandat pre vremena na koji je izabran podnošenjem ostavke. Istim članom predviđa se mogućnost podnošenja usmene ostavke na sednici skupštine, kao i ostavke u formi overene pisane izjave koju odbornik podnosi između dve sednice skupštine (član 46. stav 2.). Ako je blanko ostavka takođe ostavka (što bi trebalo da bude nesporno), odborniku po Zakonu i u tom slučaju prestaje mandat podnošenjem ostavke.

Tumačenjem se dolazilo do toga, da su u blanko ostavci sadržani: podneta ostavka odbornika, i ovlašćenje dato podnosiocu liste da u ime odbornika podnese ostavku. Ovo prvo govori da je odbornik već podneo ostavku, ali da je realizaciju odnosno dejstvo (aktivaciju) prepustio podnosiocu izborne liste, koji to ovlašćenje može bilo kada da iskoristi. Jer, ovlašćenje da podnosilac izborne liste slobodno raspolaže mandatom odbornika, na osnovu ugovora koji je sa njim zaključio, zaista podrazumeva "pravni maksimum".
____________________________


U štampi smo mogli da pročitamo sledeće: "Predsednica Ustavnog suda Srbije Bosa Nenadić izjavila je u četvrtak da ocena tog suda da institut blanko ostavke nije u skladu sa Ustavom Srbije, ne znači da su poslanici, odnosno odbornici, vlasnici mandata. 'Mandat je odnos izmedju birača i njegovih predstavnika u skupštinama. Nosioci mandata su građani koji tu svoju suverenost, odnosno vlast, obavljaju neposredno ili preko izabranih predstavnika', rekla je Nenadić."

Za nedovoljno upućene, ovo je dokaz da se građanima, sa aspekta njihovog aktivnog biračkog prava, poklanja najveća moguća pažnja, i da se to njihovo pravo maksimalno štiti. Međutim, nevolja je u tome što se i kroz druge delove Zakona o lokalnim izborima provlače odredbe iz kojih se zaključuje da mandati pripadaju izbornim listama, odnosno njihovim podnosiocima. Vidimo, takođe, da se vlasnicima mandata ne smatraju ni poslanici, ni odbornici. Ali, tek sada zapadamo u pravne teškoće, i to ne zbog Zakona, nego zbog - Ustava!


Tu "poteškoću" predstavlja sadržina člana 102. stav 2. Ustava Republike Srbije, koji u celoj priči malo ko navodi. Evo kako on glasi:
"Narodni poslanik je slobodan da, pod uslovima određenim zakonom, neopozivo stavi svoj mandat na raspolaganje političkoj stranci na čiji predlog je izabran za narodnog poslanika."

Jasno je, dakle, da je mogućnost raspolaganja mandatom od strane političke stranke (podnosioca izborne liste) ustanovljena najvišim pravnim aktom - Ustavom. Ona je ustanovljena, doduše, za političku stranku koja je određeno lice predložila za narodnog poslanika, tako da može da se primeti da to ne važi za odnos: politička stranka - odbornik. No, da li je tako? Ustav se inače, ne bavi odbornicima, i lokalnoj samoupravi posvećuje deo sadržan u članovima 188-193. Sa druge strane, da li je moguće da se odbornik smatra "slobodnijim" i u pravnom smislu "važnijim" od narodnog poslanika?

Ponavljam: mogućnost stavljanja svog mandata na raspolaganje stranci utvrđena je Ustavom (pomalo "eufemativno", doduše, kroz izraz "narodni poslanik je slobodan..."). U pravu imate i princip "što važi za veće (više), važi i za manje (niže)". I onda dolazimo do mogućeg paradoksa: Da Ustavni sud ustvrđuje da je jedna odredba člana Ustava protivustavna, odnosno da nije u saglasnosti sa Ustavom u kojem je sadržana!


No, da mi sačekamo objavljivanje odluke Ustavnog suda. Ni tom Sudu nije lako, pošto dve i po godine nije bio u mogućnosti da bude sačinjen saglasno Ustavu koji treba da štiti. Naime, od 15 sudija koji čine Ustavni sud bilo je izabrano njih 10, a zbog problema sa Vrhovnim kasacionim sudom nije dugo vremena izvršen izbor pet sudija kao predstavnika sudske vlasti. Po članu 172. stav 3. Ustava, postupak izbora i imenovanja sudija Ustavnog suda je sledeći:
"Narodna skupština bira pet sudija Ustavnog suda između 10 kandidata koje predloži predsednik Republike, predsednik Republike imenuje pet sudija Ustavnog suda između 10 kandidata koje predloži Narodna skupština, a opšta sednica Vrhovnog kasacionog suda imenuje pet sudija između 10 kandidata koje na zajedničkoj sednici predlože Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca."


Ovoliko, za sada. O mogućim problemima u vezi sprovođenja odluke Ustavnog suda, drugom prilikom (kada budemo upoznati sa sadržinom odluke).



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 23 Feb 2011
  • Poruke: 6

Obzirom da je tema odborničkih mandata i blanko ostavki veoma aktuelna, stručno objašnjena u ovom prilogu i kako stoji obećenje (Tuzor –„Legendarni građanin“) da će se pružiti više informacija nakon detaljnog upoznavanja sa sadržajem odluke Ustavnog suda, obraćam se sa molbom da mi se odgovori i da pravno tumačenje u vezi sa nastalom situacijom povodom odborničkog mandata u skupštini opštine.
Nakon smrti odbornika, Skupština opštine je u skladu sa svojim ovlašćenima iz Zakona o lokalnim izborima i na osnovu izveštaja Opštinske izborne komisije donela Rešenje o prestanku mandata istog. Podnosilac izborne liste (stranka čiji je član preminuo) nije dala predlog novog kandidata za odbornika (prošlo je više meseci), a opštinska izborna komisija takođe nije dala predlog skupštini za popunu upražnjenog odborničkog mesta drugim kandidatom sa izborne liste podnosioca čiji je član preminuo.
Ukinute su odredbe člana 43. - pomenutog zakona, a neosporna je i činjenica da je Ustavom izričito utvrđeno da su građani nosioci suvereniteta, da se suverenost ne može prisvojiti od građana, da građani raspolažu pravom da biraju i da to čine na neposrednim izborima te da se prema tom shvatanju Suda svojstvo odbornika, saglasno Ustavu, može steći jedino neposrednim izborima od strane građana te bih na osnovu toga postavio nekoliko pitanja:
1. – Da li odbornički mandat, kao u navedenom slučaju, pripada kandidatu (prvi slobodan sa izborne liste) stranke čiji je kandidat preminuo i da li je to bila dužnost opštinske izborne komisije sa da sama predloži skupštini opštine (kako stoji u Zakonu o lokalnim izborima) kada već to nije učinio podnosilac izborne liste.
2. – Na koji način kandidat (prvi slobodan sa izborne liste) može ostvariti to svoje pravo i kojoj pravnoj instituciji treba da se obrati za ostvarenje istih kada to nisu učinile (ili ne žele) podnosilac izborne liste, odnosno opštinska izborna komisija ili i sama skupština opštine.

Lokalna samouprava, skupština opštine, opštinska izborna komisija pa i Upravni sud i Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu su se već u sličnim situacijama, kada su u pitanju bile blanko ostavke i madati odbornika , „proglasili“ nenadležnim, kako po pitanju donošenja odluka i rešenja tako i po pitanju pravnih tumačenja i davanja mišljenja... ??? pa mislim da je Ustavni sud institucija koja treba da da pravi odgovor i reguliše kome dodeliti, odnosno, kome pripada sporni odbornički mandat kada već to nisu bila u stanju da urade radna tela i organi predviđeni zakonom.

Hvala svima onima koji svojim znanjem, stručnošću i iskustvom (odgovorima) mogu da doprinesu rešenju ovog problema, da se odbornički mandat vrati građanima tj njihovoj izbornoj volji, da se poštuju ustavne odredbe i zakoni i da građani dobiju svog predstavnika u lokalnom parlamentu, bez obzira o kojoj političkoj opciji se radi.
S poštovanjem!



offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Nezavisno od svih "tumačenja", upućujem na ono što propisuje član 48. Zakona o lokalnim izborima, a to je da mandat pripada podnosiocu izborne liste sa čije liste je bio izabran odbornik kome je prestao mandat, te da izborna komisija taj mandat dodeljuje kandidatu koga odredi podnosilac izborne liste, i TOM odbonriku izdaje uverenje da je izabran. Za ovu odredbu Zakona Ustavni sud nije našao da je "nesaglasna" sa Ustavom, bar koliko ja znam.

Nije mi jasno šta znači "prvi slobodan sa izborne liste"?

Takođe, u pogledu ovoga:
Citat:a neosporna je i činjenica da je Ustavom izričito utvrđeno da su građani nosioci suvereniteta, da se suverenost ne može prisvojiti od građana, da građani raspolažu pravom da biraju i da to čine na neposrednim izborima te da se prema tom shvatanju Suda svojstvo odbornika, saglasno Ustavu, može steći jedino neposrednim izborima od strane građana

molim da se navede član Ustava koji navedeno potvrđuje. Osim člana 2. Ustava, koji uređuje materiju nosilaca suverenosti (koja, sasvim je jasno, isključuje mogućnost da nosioci suvereniteta budu drugi subjekti osim građana, pa samim tim ni odbornici, odnosno poslanici), potrebno je da se navede Ustavna odredba koja potvrđuje "shvatanje Suda" da se "svojstvo odbornika može steći jedino neposrednim izborima od strane građana".

Odredba člana 43. Zakona o lokalnim izborima nije "ukinuta" (kao, uostalom, ni odredba člana 47. istog Zakona), već je utvrđeno da ista nije saglasna sa Ustavom.

offline
  • Pridružio: 23 Feb 2011
  • Poruke: 6

Izuzetno Vam se zahvaljujem na stručnom i brzom odgovoru.
Citat: " a neosporna je i činjenica da je Ustavom izričito utvrđeno..." deo je Saopštenja sa sednice Ustavnog suda o većanju i glasanju Marije Petrić savetnika za odnose sa javnošću (www.ustavni.sud.rs). Evo kako je napisano:
... Time se, smatra Sud, uvodi svojevrstan oblik posrednih izbora na lokalnom nivou a podnosioci izbornih lista se posle glasanja, javljaju kao „posrednici" između birača i njihovih predstavnika . Ustavom je izričito utvrđeno da su građani nosioci suvereniteta, da se ne može prisvojiti suverenost od građana, da građani raspolažu pravom da biraju i da to čine na neposrednim izborima, te se prema shvatanju Suda, svojstvo odbornika saglasno Ustavu može steći jedino neposrednim izborom od strane građana.
Sud je obustavio postupak za ocenu ustavnosti odredaba člana 18. jer je ocenio da je zakonodavac propisujući uslove potrebne za utvrđivanje i proglašenje izborne liste, postupio u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima i to pitanje uredio ...

Marija Petrić,
Savetnik za odnose sa javnošću

"Prvi slobodan sa liste" porazumeva kandidata sa izborne liste koji može biti odbornik, a ispred koga ( ispred čijeg imena ) se po rednom broju nalaze kandidati koje je partija već rasporedila na neke funkcije i dužnosti na osnovu kojih ne mogu biti odbornici (ili mogu, ali pod uslovom da se odreknu tih funkcija (predsednik opštine, zamenik predsednika, direktor, član opštinskog veća i sl.), što oni svakako ne žele ili ne bi želeli...
Nisam od pravne struke pa Vas molim za razumevanje kako bih došao do pravih saznanja povodom ovog pitanja...
Ako član 2. Ustava kaže da nosioci suvereniteta ne mogu biti drugi subjekti osim građana, pa ni odbornici, odnosno poslanici, zar to ne znači da nosioci suvereniteta, što i piše, ne mogu biti ni političke partije, grupe i td. te stoga i odredbe člana 48. nisu saglasne sa Ustavom.
Da li član 48. znači da podnosilac izborne liste u slučaju kada odborniku prestane mandat pre isteka vremena na koje je biran može predložiti izbornoj komisiji kandidata koga odredi bez obzira na redosled na izbornoj listi. Isto tako, da li to znači i da podnosilac izborne liste ako iz bilo kojih razloga neće da predloži kandidata sa svoje izborne liste (prešao u drugu stranku, nestručan, "neposlušan", nepoverljiv i sl.) može ostati upražnjeno odborničko mesto.. Da li i na koji način u tom slučaju kandidati za odbornički mandat sa izborne liste mogu sami potražiti i na koji način ostvariti zaštitu svojih prava
S poštovanjem i hvala!

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Hvala Vama na razumevanju, i dodatnom preciziranju pitanja. Predlažem da, ipak, pređemo na "ti", pošto na ovom forumu to predstavlja preporučljiv način obraćanja. Dakle, persiranje jeste odraz kulture, posebno u slučaju kada se ljudi ne poznaju, ali računamo da "ima nešto što nas veže", čim učestvujemo svojim prilozima na ovom mestu.

Do sada sam, na "raznim mestima", više puta ukazao da odluka Ustavnog suda mnogo toga nije razrešila, a da sam Sud, i pored mogućnosti, nije u obrazloženju odluke uputio na način njenog sprovođenja. Nema sumnje da Ustavni sud sasvim jasno može da zaključi do kakvih problema može da dođe, ukoliko se ovo pitanje kristalno ne razjasni, a da navedemo samo jedan - neujednačena pravna praksa, odnosno različito postupanje od organa do organa povodom iste stvari.

Ukoliko o(p)staje odredba člana 48. Zakona o lokalnim izborima (a nju Sud nije obuhvatio čak ni obrazloženjem svoje odluke), jasno je da je stranka - podnosilac izborne liste vlasna da po svom nahođenju odredi kandidata sa svoje liste kome izborna komisija dodeljuje mandat odbornika (u slučaju kada odborniku prestane mandat pre isteka vremena na koje je biran). Sve dok taj član postoji (a sadržina mu je sasvim jasna), i dok za njegove odredbe ne bude utvrđeno da nisu saglasne sa Ustavom, nema osnova za upuštanje u to šta podrazumeva odluka Ustavnog suda u slučaju kada odborniku prestane mandat, vezano za nesaglasnost odredbe člana 43. sa Ustavom (ona je propisivala da izborna komisija dodeljuje mandate kandidatima koje odredi podnosilac izborne liste, nakon sprovođenja i objavljivanja ukupnih rezultata izbora). I upravo zato Ustavni sud nije postupio kako treba, odnosno nije uputio na način primene i sprovođenja odluke koju je doneo. Ne možemo da se "pravimo" kako član 48. Zakona o lokalnim izborima ne postoji, pošto bismo na taj način ignorisali i sam zakon koji uređuje ova pitanja.

Želim da ukažem da je posle odluke Ustavnog suda došlo do velikih problema u primeni Zakona o lokalnim izborima, pošto su odredbe ovog zakona međusobno povezane. Biće velikih problema ukoliko naredni izbori budu sprovedeni po ovakvom "krnjem" zakonu. A svi koji budu upućeni na primenu njegovih odredaba, biće u položaju ljudi koji treba da stegnu obe ruke čoveku kom je jedna ruka amputirana (ovo je pokušaj slikovitog prikaza problema, i prihvatam da nije do kraja adekvatan).

@zoran zoran, pozdrav, i slobodno pitaj, odnosno učestvuj u razmeni mišljenja po ovoj temi i dalje! Ziveli

offline
  • Pridružio: 23 Feb 2011
  • Poruke: 6

Slažem se i pozdravljam, a prema tvojoj uvodnoj reči : ... pošto nas političke konotacije mnogo ne interesuju, a politika je inače "res non grata" na ovom forumu, ograničićemo se isključivo na pravni aspekt ovog problema. Mada nas politika uvek “kači” i teško da se možemo u životu provući bez nje pa bi možda trebalo odmah da pređemo na smajlija...
Neki moji prijatelji pravne struke, a i političari ... kažu da je “P” od politike veće od “P” od prava...
Svako tumači zakon onako kako bi njemu odgovaralo, ali mislim da je jako interesantan tekst aleksinačkih novosti aleksinacnews.com/drutvo/295 koji daje drugačije tumačenje... Zamolio bih te da to pročitaš i da daš svoj komentar na to. U Aleksincu je pravi rat i mislim da njih to tamo jako živo interesuje.
Očekujem da dobijem iz zbirke elektronskih propisa odluku i tumačenje Ustavnog suda objavljenu u Sl. glasniku republike Srbije br. 34/2010 pa da sam pročitam zvanično saopštenje jer u ovim ostalim saopštenjima i “tumačenjima” ima svega... mada bi i ovo kojim raspolažem sa sajta Ustavnog suda trebalo biti sasvim dovoljno i jasno šta je suština svega ovoga. A da li se to i postiglo ili kako da se nešto i na koji način ostvari to je već posebno pitanje ili “naučna fantastika”...
Član 43.
Podnosilac izborne liste će, najkasnije u roku od 10 dana od dana objavljivanja ukupnih rezultata izbora, dostaviti izbornoj komisiji jedinice lokalne samouprave podatke o tome kojim kandidatima sa izborne liste se dodeljuju odbornički mandati.
Ako podnosilac izborne liste ne dostavi podatke iz stava 1. ovog člana, izborna komisija će ga pismeno obavestiti da je dužan da to učini u naknadnom roku od pet dana, uz upozorenje na posledice nepostupanja.
Ako podnosilac izborne liste ne dostavi podatke iz stava 1. ovog člana ni u naknadno ostavljenom roku, izborna komisija će sve dobijene mandate sa te liste dodeliti kandidatima sa te liste prema njihovom redosledu na listi.
Ti si napisao sledeće:

Dakle, ova zakonska odredba upućuje da se podnosioci izbornih lista (političke stranke, koalicije, druge političke organizacije i grupe građana) pitaju u svemu, kada je reč o kandidatima za odbornike i (potonjim) odbornicima. Samo u slučaju da ti podnosioci potrebne podatke ne dostave ni u naknadno ostavljenom roku (posle utvrđivanja rezultata izbora, raspodele mandata od strane izborne komisije i utvrđivanja koliko mandata pripada svakom podnosiocu izborne liste), u obzir se uzima redosled na izbornoj listi. Ako nekoj izbornoj listi pripada, na primer, pet mandata, a na listi ima, recimo, 70 kandidata, podnosilac može da odredi da se mandati dodele kandidatima sa bilo kojim rednim brojem na listi, pa i onima sa rednim brojevima: 66, 67, 68, 69. i 70.
I to nista ne bi bilo sporno jer je po mom skromnom shvatanju taj član napisan čisto radi tehnike sprovođenja izbornih radnji, odnosno njihove dinamike. To treba i mora da stoji. U kom roku ( 10 dana, 5 dana) se dostavljaju podaci, šta sadrže, šta se dešava ako se nešto ne učini i šta je komisija dužna da uradi po tom pitanju tj. šta ona može i sme da uradi tj. kako treba da postupi ili kako mora da postupi da bi se izborni proces priveo kraju.
U ovom članu sporan je deo rečenice, opet kažem po mom skromnom shvatanju, koji kaže da podnosilac izborne liste dostavlja izbornoj komisiji podatke kojim kandidatima sa izborne liste će se dodeliti dobijeni odbornički mandati. Na to upućuje i Saopštenje sa sednice suda ustavni.sud.rs/page/view/sr-Latn-CS/0-1.....i-glasanju
Ustavni sud je utvrdio da je sa Ustavom nesaglasan i član 43. istog Zakona, za koji je samostalno pokrenuo postupak ocene ustavnosti nalazeći da su njegove odredbe u logičkoj i sistemskoj vezi sa odredbama napred navedenog člana 47. Iz sadržine čl. 43 proizilazi da podnosilac izborne liste, nakon utvrđivanja rezultata izbora, dobijene mandate dodeljuje kandidatima sa liste po sopstvenom izboru a ne po redosledu koji je kandidat zauzimao na izbornoj listi. Time se, smatra Sud, uvodi svojevrstan oblik posrednih izbora na lokalnom nivou a podnosioci izbornih lista se posle glasanja, javljaju kao „posrednici" između birača i njihovih predstavnika . Ustavom je izričito utvrđeno da su građani nosioci suvereniteta, da se ne može prisvojiti suverenost od građana, da građani raspolažu pravom da biraju i da to čine na neposrednim izborima, te se prema shvatanju Suda, svojstvo odbornika saglasno Ustavu može steći jedino neposrednim izborom od strane građana.
Članom 47. Zakona pored ostalog, propisano je da „ Podnosilac izborne liste i kandidat za odbornika, odnosno odbornik, mogu zaključiti ugovor kojim će regulisati međusobne odnose i predvideti pravo podnosioca izborne liste da, u ime odbornika, podnese ostavku na funkciju odbornika u skupštini jedinice lokalne samouprave ", odnosno uveden je institut blanko ostavke. Ugovorom koji za predmet ima raspolaganje odborničkim mandatom, zakonodavac na posredan način menja Ustavom opredeljenu prirodu predstavničkog mandata i faktički uvodi „prikriveni" imperativni mandat odbornika u odnosu na političku stranku ili drugog ovlašćenog predlagača na čijoj je listi kandidovan, ocenio je Ustavni sud. Mandat kao javnopravni odnos između birača i predstavnika, smatra USS, ne može biti predmet ugovora između kandidata za odbornika (odbornika) i nosioca izborne liste. Funkcija odbornika, kao i druga javna funkcija, ocenjuje Sud može uvek prestati voljim njenog nosioca ali ta volja mora da odgovara stvarnoj volji odbornika i da bude slobodno izražena. U situaciji kada podnosilac izborne liste samostalno odlučuje da li će i kada „ aktivirati" unapred potpisanu blanko ostavku, Sud smatra da takva ostavka ne predstavlja čin slobodne volje odbornika.
Na osnovu osporene odredbe, politička stranka može „neposlušnog" odbornika da zameni drugim , promeni sastav skupštine i utiče na odlučivanje u skupštini lokalne samouprave. Dovođenjem političkih stranaka u pravnu poziciju da raspolažu mandatima odbornika, stvara se mogućnost da stranke, suprotno Ustavu, vlast na lokalnom nivou potčine sebi, preuzmu ulogu biračkog tela i prisvoje suverenost od građana. Odredbe čl. 47. Zakona po oceni Suda, ograničavaju pravo građanina da bude biran što jamči Ustav (čl 52), Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima( čl. 25. tačka b) i Protokol broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (čl. 3). Pravo građanina da bude biran po shvatanju US, podrazumeva i pravo na zadržavanje i nesmetano uživanje odborničkog mandata u periodu na koji je izabran i garantovanu zaštitu od samovoljnog oduzimanja odnosno prestanka mandata.
Donoseći konačnu odluku u ovom predmetu USS je odbacio zahtev za obustavu izvršenja pojedinačnog akta ili radnje koja je preduzeta na osnovu odredaba člana 47. Zakona.
Ustavni sud je utvrdio da je sa Ustavom nesaglasan i član 43. istog Zakona, za koji je samostalno pokrenuo postupak ocene ustavnosti nalazeći da su njegove odredbe u logičkoj i sistemskoj vezi sa odredbama napred navedenog člana 47. Iz sadržine čl. 43 proizilazi da podnosilac izborne liste, nakon utvrđivanja rezultata izbora, dobijene mandate dodeljuje kandidatima sa liste po sopstvenom izboru a ne po redosledu koji je kandidat zauzimao na izbornoj listi. Time se, smatra Sud, uvodi svojevrstan oblik posrednih izbora na lokalnom nivou a podnosioci izbornih lista se posle glasanja, javljaju kao „posrednici" između birača i njihovih predstavnika . Ustavom je izričito utvrđeno da su građani nosioci suvereniteta, da se ne može prisvojiti suverenost od građana, da građani raspolažu pravom da biraju i da to čine na neposrednim izborima, te se prema shvatanju Suda, svojstvo odbornika saglasno Ustavu može steći jedino neposrednim izborom od strane građana.
Ovo je sa zvaničnog sajta Ustavnog suda i mislim da se vidi šta se” želelo” (ili šta je bila namera) uraditi sa zakonskim normama koje je trebalo približiti svetskim.
Da se htelo ili želelo “rasčistiti” ovu stvar do kraja onda bi trebalo i član 48. odnosno deo odredbe koji kaže: “ Taj mandat izborna komisija dodeljuje kandidatu koga odredi podnosilac izborne liste” oceniti kao neustavan jer se time opet ostavlja mogućnost da podnosioci izbornih lista tj. stranke budu “posrednici” između birača i njihovih predstavnika...
Pogotovo što je i na samoj izbornoj listi veoma važan redosled kandidata za odbornike i o tome su podnosioci izbornih lista tj. stranke ili političke organizacije svakako vodile ili trebale voditi računa koje ljude i na koja mesta na listi stavljaju.
Ne razumem sledeću rečenicu u saopštenju:
Donoseći konačnu odluku u ovom predmetu USS je odbacio zahtev za obustavu izvršenja pojedinačnog akta ili radnje koja je preduzeta na osnovu odredaba člana 47. Zakona.
i "pravni maksimum" koji si spominjao.
Možda je sada malo jasnije kako sa mog stanovišta izgleda sve ovo, pa bih se vratio na moja pitanja:
- Da li podnosilac izborne liste može da u slučaju prestanka mandata odbornika pre isteka vremena na koje je biran ne dostavi izbornoj komisiji ime kandidata sa izborne liste koga određuje za odbornika. Znači postoji upražnjeno odborničko mesto (postoje i kandidati na izbornoj listi) i nekome je uskraćeno (iz bilo kojih razloga, manje bitno – recimo poremećeni unutarpartijski odnosi, promenjena stranka, “neposlušan”, nepodoban, neodlučan iz straha zbog posla kojim se bavi, neodgovoran, nezainteresovan ...) pravo stečeno na izborima da bode odbornik, odnosno predstavnik građana. Time je i građanima neko uskratio pravo na odbornički mandat za koji se stalno priča : “ ... nosioci mandata su građani koji tu svoju suverenost, odnosno vlast, obavljaju neposredno ili preko izabranih predstavnika”.
- Da li je u skladu sa odredbama člana 43. izborna komisija bila dužna da dostavi upozorenje i nakon toga ako se ne postupi po istom sama dodeli mandat sa izborne liste na kojoj se nalazio odbornik kome je pre vremena istekao mandat.
- Na šta bi to ličilo ako ima više slučajeva prestanka odborničkog mandata pre isteka vremena na koje se bira (recimo od 6 ostane 2 odbornika) ili više slučajeva u više odborničkih grupa...
- na koji način kandidati sa izborne liste mogu ostvariti to svoje pravo da budu odbornici i predstavnici izborne volje građana ako je situacija takva da podnosilac izborne liste na ovakav način nedostavljanjem podataka izbornoj komisiji, odnosno neposredno opredeljuje i određuje sastav lokalne skupštine i potčinjava je na taj način svojoj političkoj volji.
Ne znam koliko je ovo sada sa moje strane jasnije, ali u svakom slučaju meni ili nekom kome želim da pomognem ovakav način razmene mišljenja ili tumačenja pa i saveta ... dobro će doći...
Da ti ne oduzimam previše vremena... u svakom slučaju hvala na dosadašnjim odgovorima, podrav i čujemo se

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Покушаћу да одговорим на нека постављена питања.

Citat:I to nista ne bi bilo sporno jer je po mom skromnom shvatanju taj član napisan čisto radi tehnike sprovođenja izbornih radnji, odnosno njihove dinamike. To treba i mora da stoji. U kom roku ( 10 dana, 5 dana) se dostavljaju podaci, šta sadrže, šta se dešava ako se nešto ne učini i šta je komisija dužna da uradi po tom pitanju tj. šta ona može i sme da uradi tj. kako treba da postupi ili kako mora da postupi da bi se izborni proces priveo kraju.
U ovom članu sporan je deo rečenice, opet kažem po mom skromnom shvatanju, koji kaže da podnosilac izborne liste dostavlja izbornoj komisiji podatke kojim kandidatima sa izborne liste će se dodeliti dobijeni odbornički mandati.

Тај део реченице више није споран, пошто је садржан у члану 43. Закона о локалним изборима чије су одредбе престале да важе даном објављивања одлуке Уставног суда у „Службеном гласнику Републике Србије“ (као и одредбе члана 47. истог закона). Међутим, престанком важења одредби члана 43. Закона дошло се у правно нерегулисану ситуацију у погледу лица којима треба доделити мандат. Спорно је, дакле, шта бива у случају из следећег питања:

Citat:- Da li podnosilac izborne liste može da u slučaju prestanka mandata odbornika pre isteka vremena na koje je biran ne dostavi izbornoj komisiji ime kandidata sa izborne liste koga određuje za odbornika. Znači postoji upražnjeno odborničko mesto (postoje i kandidati na izbornoj listi) i nekome je uskraćeno (iz bilo kojih razloga, manje bitno – recimo poremećeni unutarpartijski odnosi, promenjena stranka, “neposlušan”, nepodoban, neodlučan iz straha zbog posla kojim se bavi, neodgovoran, nezainteresovan ...) pravo stečeno na izborima da bude odbornik, odnosno predstavnik građana. Time je i građanima neko uskratio pravo na odbornički mandat za koji se stalno priča : “ ... nosioci mandata su građani koji tu svoju suverenost, odnosno vlast, obavljaju neposredno ili preko izabranih predstavnika”.

Питање је изузетно добро и свеобухватно постављено, поготово од некога ко није правник. Ово питање би свакако требало поставити како Министарству за државну управу и локалну самоуправу, тако и Уставном суду. Бахато понашање подносиоца изборне листе, у смислу да (из разноразних разлога) не одреди кандидата коме треба доделити мандат, свакако да може представљати проблем, пошто више нема предвиђених рокова у Закону о локалним изборима (престанком важења одредби члана 43). Слажем се да се на тај начин носиоцима суверенитета-грађанима онемогућава да имају "свог" одборника (мада је у примени још увек пропорционални, а не већински систем). Но, то су више "илузије" наших правних усрећитеља, пошто је сасвим јасно каква се трговина одборничким мандатима одвија у пракси широм миле нам државе.

Citat:- Da li je u skladu sa odredbama člana 43. izborna komisija bila dužna da dostavi upozorenje i nakon toga ako se ne postupi po istom sama dodeli mandat sa izborne liste na kojoj se nalazio odbornik kome je pre vremena istekao mandat.
Јесте, али та одредба више не важи. Поступак је био сасвим јасно формулисан, и није могло да дође до ситуације да мандати дуже остану недодељени.

Citat:- Na šta bi to ličilo ako ima više slučajeva prestanka odborničkog mandata pre isteka vremena na koje se bira (recimo od 6 ostane 2 odbornika) ili više slučajeva u više odborničkih grupa...
Без јасне одредбе о начину додељивања тог/тих мандата, вероватно да то ни на шта не би личило. Одредбе члана 43. односиле су се на поступак непосредно по објављивању укупних резултата избора, док се одредбе члана 48. односе на поступак доделе мандата у случају када одборнику престане мандат пре истека времена на које је изабран. Међутим, одредбе наведених чланова биле су у логичној и целосно-допуњујућој вези. Сада, једноставно, логички "висе" одредбе члана 48. Закона о локалним изборима, али су на снази и даље.

Citat:- na koji način kandidati sa izborne liste mogu ostvariti to svoje pravo da budu odbornici i predstavnici izborne volje građana ako je situacija takva da podnosilac izborne liste na ovakav način nedostavljanjem podataka izbornoj komisiji, odnosno neposredno opredeljuje i određuje sastav lokalne skupštine i potčinjava je na taj način svojoj političkoj volji.
Опет право питање, које треба доставити на праву адресу: Уставном суду и министру! Наводим ово, без жеље да побегнем од одговора. Осим онога што сам претходно навео, подсећам на још неке одредбе других чланова Закона о локалним изборима, на основу којих и даље важи сасвим супротно од онога што је наведено у образложењу одлуке Уставног суда.

Наиме, у члану 40. став 2. Закона помиње се да свакој изборној листи припада број мандата који је сразмеран броју добијених гласова; у ставу 3. истог члана одређује се да изборна комисија утврђује број мандата који припада свакој изборној листи; чланом 42. Закона прописује се да се мандати који припадају одређеној изборној листи додељују кандидатима са те листе у складу са одредбама овог закона.

На основу ових чланова, и већ цитираног члана 48. Закона, произилази да мандати припадају изборној листи, а додељују се кандидатима са те листе. Јасно је да је за Уставни суд, на основу логике и са становишта права, истине, правде и морала, било далеко више посла него што је Суд прихватио да уради, поготово што није био везан поднетим предлозима, у смислу граница испитивања несагласности.

offline
  • Pridružio: 23 Feb 2011
  • Poruke: 6

Nadam se da nisam previse zahtevan, ali rekao si da pitam sta nije jasno... Osim toga mozda se jos neko "ukljuci" ili bar neko procita i od ovoga bude i neke koristi...
ostalo je nekoliko ptianja, izmedju ostalog i ovo: Ne razumem sledeću rečenicu u saopštenju:
Donoseći konačnu odluku u ovom predmetu USS je odbacio zahtev za obustavu izvršenja pojedinačnog akta ili radnje koja je preduzeta na osnovu odredaba člana 47. Zakona.
i "pravni maksimum" koji si spominjao.

Za povracaj mandata oduzetih blanko ostavkama prvo smo se obratili mandatno imunitettskoj komisiji kao radnom telu skupstine opstine koja je odgovorila da su mandati oduzeti na osnovu sudskog resenja te da tako treba i da budu vraceni. Od suda smo dobili odgovor da nisu nadlezni da postupaju po odlukama Ustavnog suda i upucuju nas na isti.
To bi priblizno znacilo da smo iscrpeli sve (ili veci deo) mogucih mehanizama za zastitu svojih prava u upravnom postupku. Smatramo da su se i jedni i drugi ogresili, tj. prekrsili odredbe Ustava o obaveznosti izvrsavanja odluka Ustavnog suda.
Obzirom da je od objavljivanja odluke Ustavnog suda 21. maja 2010. godine proslo vise od sest meseci (a mi smo se bavili skupstinskom komisijom, skupstinom, opstinskim, odnosno visim i upravnim sudom postupajuci po necijim instrukcijama...) pitam da li je sada kasno za obracanje Ustavnom sudu...
pozdrav i hvala

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

zoran zoran ::ostalo je nekoliko ptianja, izmedju ostalog i ovo: Ne razumem sledeću rečenicu u saopštenju:
Donoseći konačnu odluku u ovom predmetu USS je odbacio zahtev za obustavu izvršenja pojedinačnog akta ili radnje koja je preduzeta na osnovu odredaba člana 47. Zakona.
i "pravni maksimum" koji si spominjao.


Наведена реченица из саопштења има основ у Закону о Уставном суду. Наиме, чланом 46. тачка 3. овог закона прописано је да Суд решењем, између осталог, обуставља извршење појединачног акта, односно радње и укида меру обуставе или одбацује захтев за обуставу извршења појединачног акта или радње. С обзиром да, у складу са чланом 56. став 1. Закона, Уставни суд може до доношења коначне одлуке да обустави извршење појединачног акта или радње која је предузета на основу општег акта чија се уставност или законитост оцењује, очигледно је да је у току поступка, а пре доношења коначне одлуке, Суд нашао да извршавањем тог акта не би наступила неотклоњива штетна последица. Пошто је одлука Уставног суда коначна, јасно је да је примењена одредба члана 56. став 3. Закона, којом се прописује следеће: "Уставни суд ће одбацити захтев за обуставу извршења појединачног акта, односно радње кад доноси коначну одлуку".

Правни максимум (можда неадекватан израз) употребио сам да бих указао на ширину овлашћења подносиоца изборне листе да слободно располаже мандатом одборника, на основу претходно закљученог уговора применом одредаба члана 47. Закона о локалним изборима (који је, као што знамо, престао да важи). Једноставно, не зна се шта је горе: овакав "ропски" однос између подносиоца изборне листе и кандидата за одборника (односно одборника), или некаква "слобода" одборника којом се, наводно, остварује начело да су грађани носиоци суверенитета, а у ствари се омогућује "прелетање" и куповина живих људи као на сточној пијаци.


Велики је проблем, заиста, то "враћање" мандата, које помињеш у својој поруци. Изборна комисија додељује мандате, и исте не "враћа". Па још када је неки суд (раније окружни, а сада Управни) у међувремену одлучио по жалби... Но, ту треба водити рачуна о још једном проблему: Суд ни тада не "одузима" мандате, него утврђује престанак мандата одборника, у складу са чланом 49. став 3. Закона о локалним изборима. Јер, одлука скупштине о престанку мандата је акт деклараторне природе - њим се само УТВРЂУЈЕ нешто што се већ догодило (то произилази и из мишљења Министарства за државну управу и локалну самоуправу, које се може наћи на сајту тог министарства), што значи да одлука скупштине није акт конститутивног карактера (доношењем тог акта не установљавају се права и обавезе). Дакле, ако скупштина пропусти да донесе одлуку о престанку мандата, суд је тај који својом одлуком, поступајући по жалби за коју нађе да је основана, утврђује престанак мандата одређеног одборника.

Проблеми које си навео, и "бежање" различитих органа од поступања по овој ствари само сведочи да је питање извршавања одлуке Уставног суда у овом случају заиста нејасно. Обавеза поступања и извршавања одлуке Уставног суда је неспорна, али: нити се зна ко треба да је изврши, нити како. И у томе је понајвећа одговорност самог Уставног суда, који није хтео (или смео) да се упусти у питање начина спровођења властите одлуке (а за то је имао овлашћења на основу Устава и закона). Не заборавимо: одредбе члана 43. и 47. Закона о локалним изборима престале су да важе ТЕК објављивањем одлуке Уставног суда, а у међувремену се "све и свашта" издешавало, управо применом тих одредби.

offline
  • Pridružio: 23 Feb 2011
  • Poruke: 6

Kako kazes: одредбе члана 43. и 47. Закона о локалним изборима престале су да важе ТЕК објављивањем одлуке Уставног суда, а у међувремену се "све и свашта" издешавало, управо применом тих одредби.
...s tim u vezi je i ono pitanje da je US odbacio zahtev za obustavu izvrsenja pojedinacnog akta... jer je postojecim zakonskim odredbama vec ostalo dovoljno vremena za "sve i svasta"...
Ovo pitanje:
na koji način kandidati sa izborne liste mogu ostvariti to svoje pravo da budu odbornici i predstavnici izborne volje građana ako je situacija takva da podnosilac izborne liste na ovakav način nedostavljanjem podataka izbornoj komisiji, odnosno neposredno opredeljuje i određuje sastav lokalne skupštine i potčinjava je na taj način svojoj političkoj volji.
vec sam postavio ministarstvu i US ali nemaju odgovor, nisu nadlezni da daju tumacenja i td. Zato bih te zamolio za tvoje misljenje kojim putem krenuti (verovatno od opstinske izborne komisije, mandatno imunitetske tj opstinske skupstine ili tuzboma a ne zalbom upravnom sudu...)

Obzirom da je od objavljivanja odluke Ustavnog suda 21. maja 2010. godine proslo vise od sest meseci (a mi smo se bavili skupstinskom komisijom, skupstinom, opstinskim, odnosno visim i upravnim sudom postupajuci po necijim instrukcijama...) pitam da li je sada kasno za obracanje Ustavnom sudu...
pozdrav i hvala

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 933 korisnika na forumu :: 15 registrovanih, 7 sakrivenih i 911 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: bestguarder, ladro, laki_bb, Lazarus, mean_machine, MikeHammer, nenad81, Parker, sickmouse, SlaKoj, Srky Boy, Trpe Grozni, W123, Zimbabwe, zzapNDjuric99