Karavađo i Čerazi kapela

Karavađo i Čerazi kapela

offline
  • Pridružio: 07 Avg 2008
  • Poruke: 2528
  • Gde živiš: VII kat

Howard Hibbard, Caravaggio, 1985.


Kapela Čerazi, Santa Maria del Popolo, 1600-1601.

Tiberio Čerazi izabrao je Anibalea Karačija za umetnika koji će dekorisati njegovu kapelu u rimskoj crkvi Santa Maria del Popolo. Karači je naslikao oltar sa predstavom Uspenja Bogorodice, i uradio je nacrte za fresko slikarstvo svoda, ali je bio zauzet drugim poslovima, i nije dovršio započete poslove u kapeli. Pretpostavljamo da je marčeze Đustinijani osoba koja je usmerila pažnju Čerazija na Karavađa kao Karačijevog umetničkog naslednika.
Dana 24. septembra 1600. godine Karavađo je potpisao ugovor kojim se obavezao da će u roku od osam meseci naslikati dva platna dimenzija 8x10 palmi, na kojima će biti predstavljene kompozicije preobraćenja svetog Pavla i raspeća svetog Petra. Čerazi je umro već u maju 1601. godine, i nije dočekao završetak radova u kapeli.

Preobraćenje svetog Pavla


Karavađo, Preobraćenje svetog Pavla, Odeskalki kolekcija, 1600.
Karavađo, Preobraćenje svetog Pavla, kapela Čerazi, 1600-1601.
Moreto, Preobraćenje svetog Pavla, Santa Maria preso San Čelso, Milano, oko 1529-1530.


U svojim "Životima" Baljone izveštava kako je Karavađo najpre načinio durgačiju verziju ove teme od one koja se u kapeli danas nalazi. Ta prvobitna slika nije se dopala patronu, i nju je otkupio kardinal Sanesio. Poznata nam je jedna slika, na drvenoj podlozi (što je sasvim neuobičajeno za Karavađa), koja bi se mogla ukopiti u ovu tvrdnju Baljonea. Na njoj su predstavljeni Hrist i jedan anđeo koji se ukazuju zaslepljenom Savlu. Dok na ovoj slici sveti Pavle oči pokriva rukama, na potonjoj varijanti teme on širi ruke, kao da prima milost koja na njega pada u vidu svetlosti.
Kompoziciono rešenje novije slike je sasvim drugačije, figure su veoma smelo i napadno smeštene u prvi plan slike, kompozicija je drastično uprošćena čim je ujedno stavljen jači naglasak na predstavljenu temu. Izostavljanje predstave Hrista i anđela u korist predstave svetlosti je veoma smeo postupak u odnosu na dotadašnju ikonografsku praksu. Hibard među slikarima koji su prethodili Karavađu navodi jedino primer Moretove obrade ove teme, kao onaj gde je predstavljena samo svetlost umesto Hristovog lika. Ovo izostavljanje do tada uobičajenih figura zapravo ima svoju potvrdu u tekstu, kako u Delima apostolskim, tako i u Zlatnoj legendi, glavnom ikonografskom priručniku zapada. U ovim tekstovima nema pomena o tome da su se Pavlu ukazali Hrist i anđeli, već tvrde da mu se ukazala samo svetlost.
Sa druge strane, Karavađo na svojoj slici zadržava predstavu konja, koja je uobičajena na ranijim predstavama Pavlovog preobraćenja, ali čije uključivanje u ikonografski repertoar teme nema potvrdu u pisanim izvorima.
Na pomenutoj Moretijevoj slici prikazani su samo sveti Pavle i konj, Karavađo zadržava i lik sluge. Taj lik ukazuje na neizvesnost božije milosti; dok je sluga osvetljen, ali ne i prosvetljen božanskom svetlošću, sveti Pavle je bespomoćan pred njom, zaslepljen, kao što je dotle bio duhovno slep.

Sve tri slike postavljenje na zidovima kapele u tematskoj su vezi sa fresko scenama na svodu: Raspeće svetog Petra sa kompozicijom Domine Quo Vadis?, Uspenje Bogorodice sa Krunisanjem Bogorodice, i Preobraćenje svetog Pavla sa predstavom svetog Pavla na trećem nebu. Za Dantea, i ostale renesansne autoritete, treće nebo je pre svega bilo područje Ljubavi koja vlada univerzumom. Dante je, kao i drugi pre njega, Boga izjednačavao uglavnom sa svetlošću. Pavlovo slepilo na zemlji je stoga postavljeno naspram njegovog prosvetljenja na nebu. Naslikana svetlost koja zaslepljuje Pavla, tokom popodneva je udružena sa stvarnom svetlošću koja pada u istom smeru sa prozora kapele. Na izvoru te svetlosti predstavljen je golub svetog Duha, koji je prema svetom Avgustinu (crkva Santa Maria del Popolo je Avgustinijanska crkva) najvažniji izvor Ljubavi.

Hibard smatra da sadržaj slike odražava Karavađovo psihološko shvatanje vere. Prema njegovom shvatanju mnoge Karavađove slike odaju želju za nezasluženom milošću. Savle je, kao i Matej, a kao i Karavađo, najpre bio grešnik. Ovakvo monergističko shvatanje božije milosti, bio je u skladu sa učenjem svetog Avgustina, i u prvoj polovini 16. veka imalo je svoje uporište u katoličkoj crkvi. Ono naglašava potpunu zavisnost čoveka od božanske milosti, i negira značaj dobrih dela, podvlačeći jedino ulogu Vere u procesu spasenja. Vera je bila i osnov Mikelađelovog poimanja religije, i iako su ovakva shvatanja danas daleko bliža protestantsom učenju, ona do Tridentskog sabora nisu bila suprotna katoličkoj dogmi. Bila su naročito zastupljena '30-ih i '40-ih godina 16. veka, i te ideje nikada i nisu sasvim presušile. Kako Hibard primećuje: "Svaka predstava preobraćenja svetog Pavla predstavlja trijumf snage Boga nad zemaljskim stvarima, i stoga, možda, i Vere nad delima. Karavađova slika naglašava upravo taj aspekt."


Raspeće svetog Petra


Karavađo, Raspeće svetog Petra, kapela Čerazi, 1600-1601.
Mikelanđelo, Raspeće svetog Petra, kapela Paolina, 1546-1550.


Nasuprot intimnom i psihološkom iskustvu prethodne slike, na predstavi Raspeća svetog Petra naglasak je stavljen na fizičku akciju. Sveti Petar gleda u pravcu svoje probodene ruke, što je ujedno i pravac u kom se nalazi oltar kapele, koji simboliše jedini put spasenja za smrtnike. Na Mikelanđelovoj fresci u kapeli Paolini, sveti Petar je prikazan kao buntovnik, i to u trenutku podizanja krsta, što je bila novina u odnosu na dotadašnje predstave.
Kao i na prethodnoj slici i ovde je broj likova sveden, a naglašeni su neki nevažni, sporedni detalji. Hibard ovu Karavađovu sklonost ka realističnom prikazivanju svetih događaja smatra bliskom severnjačkom, pre svega Brojgelovskom, načinu prikazivanja ovih tema. Ali naglašava da je Karavađo ujedno veoma blizak Mikelanđelu i njegovim snažnim, herojskim figurama. Na taj način Karavađo ostvaruje "antiherojsku, pseudorealističnu, redukovanu verziju priče i zadržava se na surovim ili svetovnim detaljima. Karavađova genijalnost svoj koren ima u perverznosti".



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 833 korisnika na forumu :: 43 registrovanih, 12 sakrivenih i 778 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, A.R.Chafee.Jr., Andrija357, babaroga, Bane san, Ben Roj, BORUTUS, darkangel, Duh sa sekirom, FileFinder, FOX, Gargantua, Georgius, HrcAk47, hyla, Ivan001, Jahorina, JOntra, Kibice, kovinacc, Krvava Devetka, ljubacv, loon123, Lutvo_Redzepagic, Metanoja, MikeHammer, milimoj, milos.cbr, mnn2, moldway, nenad81, nextyamb, procesor, repac, sasa87, Sirius, slonic_tonic, stegonosa, Trpe Grozni, vathra, Vlad000, ZetaMan, zlaya011