Turcizmi

1

Turcizmi

offline
  • Pridružio: 04 Sep 2003
  • Poruke: 24135
  • Gde živiš: Wien

Ovaj post sam napisao kao nastavak na sledeci Siriusov post:
http://www.mycity.rs/Srpski-jezik/Gunj.html#1106472
ali sam odlucio da je bolje da ide u posebnu temu, da ne bih skretao diskusiju sa "turcizama persijskog porekla".


---------------------------------------------------------------------------------


Za čorbu mi je jedna arapkinja rekla da je njihova reč, doduše ne smatram da je baš kompetentna po tom pitanju.
Oni kažu šorba(t), i glagol srkati im potiće od iste osnovice.

Mali offtopic - u skoli su nas ucili da je rec astal turskog porekla. Puno puta sam sa kolegama (turcima) razglabao o recima turskog porekla u srpskom, i ni jedan nije znao sta je astal.
Oni kazu "masa", a tu istu rec koriste i Rumuni za sto (u vlaskom se koriste obe reci, i astal i masa).

Ja sam mislio da su vecina reci, koje su zajednicke za srpski i rumunski jezik, zapravo turcizmi, ali sa kolegama nekim recima nisam uspeo da nadjem poreklo u turskom jeziku.
Jedna od njih je ćebe. U rumuskom ta rec ne postoji, ali u vlaskom se zadrzala kao chieba (izgovara se kjeba na vlaskom).
Posao sam se sledecom analogijom (srpski - rumunski/vlaski - turski):
ćeremida - cărămidă (izgovara se karamida) - Çeramida na turskom
čora(v) [slep] - chior (izgovara se kior na rumunskom, ili kjor na vlaskom) - kör na turskom
papuča - papuc (izgovara se papuk) - pabuçu na turskom

Ima tu jos primera. Sve u svemu, moj je zakljucak da se u vecini slucajeva u rumunskom obliku vecine turcizama koristi "k" tamo gde se u srpskom koristi "ć".

Tako sam posao da trazim reci iz srpskog koje se od rumunskog razlikuju po toj upotrebi ć umesto k u rumunskom.
Tako sam naisao na ćebe, rec koja turcima nije poznata.
Ćebe se na turkom kaze "jorgan".
Kad smo vec kod opreme za krevet, jastuk je na turskom yastık. Zapaziti da zadnji samoglasnik nije "i", vec muklo "i" koje u Vukovom srpskom ne postoji kod pisanja, ali ga zato ima u izgovoru u recima vrba, brdo, Srbija i slicno, a to je mukli glas "i" koji se cuje ispred slova "r" u tim recima. Zbog toga sto se taj glas u srpskom ne zapisuje, zato je uvedeno da se ponekad naglasak moze naci na slovu "r", a u stvari je na tom muklom glasu ispred "r".
Kada bi se te reci zapisale rumunskim pravopisom, onda bi one bile zapisane kao bîrdo, vîrba, Sîrbia.

btw. hoce mi neko reci da li u srpskom postoje zamene (izvorne reci) za turcizme boja i čelik?


Hajmo i mali kviz Smile
Ko ume da prevede sa turkog "bayat ekmek" i "taze ekmek"?



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Odlična tema, Bobby! Balkan je idealno područje za istraživanja svih vrsta, pa i ova, lingvistička. Fascinanatan geostrateški položaj (koji je čak i danas, u eri izvanredne transportne tehnologije , nezaobilazan) učinio je od ovog prostora Eldorado za naučnike. Reči su dolazile sa svih krajeva sveta, mešale se sa starosedelačkim, odlazile tako prerađene u druge krajeve, itd. Po njima se može i pratiti istorija razvoja naših krajeva.

U narodnom govoru najduže su se sačuvali i čuvaju turcizmi. U tehnici, pak, možete da vidite kako je nastupala koja faza uticaja i o tome sam više puta pisao. Od Francuza su nam stigle reči šofer, mitraljez, rafal, kartuš, šaržer, blindaža, itd ; od Nemaca smo nasledili šlem, pancer, šrafciger, bremzu, gas, itd, od Rusa - paletušku, šapku, uravnilovku...Sada semplujemo, mejlujemo, hakerišemo.

Nadam se da će nam se na ovoj temi pridružiti neki stručnjak za turski jezik, mada mi i u literaturi imamo retku sreću da su naši veliki pisci mnogo , ali i probrano , koristili turcizme. U knjigama Andrića, Stankovića, Ćopića, Kulenovića, možete na kraju uvek pronaći rečnik turcizama kao nezaobilazni deo bez koga bi one bile i nerazumljive i siromašnije.

PS
Da ponovim jednu anegdotu:

Jednom smo na granici Bugarske i Turske gledali kako je iz ''Lastinog'' autobusa krenula grupa turista da što pre obavi pasošku kontrolu. Carinik, koji je već krenuo ka autobusu samo je podigao ruku i rekao : ''Jok džumle!'' i smesta su ga svi razumeli...



offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

bobby ::Hajmo i mali kviz Smile
Ko ume da prevede sa turkog "bayat ekmek" i "taze ekmek"?


Да покушам: Устајао хлеб, и свеж хлеб? Very Happy

offline
  • Pridružio: 04 Sep 2003
  • Poruke: 24135
  • Gde živiš: Wien

tuzor ::bobby ::Hajmo i mali kviz Smile
Ko ume da prevede sa turkog "bayat ekmek" i "taze ekmek"?


Да покушам: Устајао хлеб, и свеж хлеб? Very Happy

Jeste Smile


Evo jos primera turcizama u srpskom, rumunskom, vlaskom, eventualno i makedonskom, kojih u momentu mogu da se setim:

tr. pencere - sr. penđer - vl. pengeră (cita se penđera, pojavljuje se samo u nekim krajevima)

tr. cam (staklo) - mk. đamot (prozor) - vl. geam (cita se đam, oznacava prozor)

tr. basamak (stepenište) - sr. basamaci - vl. băsămace (basamaće)

tr. peşkir - sr. peškir - vl. peşchir (isti izgovor kao i u srpskom)

tr. kapak (poklopac) - sr. kapak - rum/vl. căpac

tr. kapı - sr. kapija

tr. kel - sr. ćelav - rum/vl. chel [slozno tome - ćela (lobanja) = rum. chelia (cita se kelia, na vlaskom kjeljija)].

tr. zincir (lanac) - vl. singir (cita se sinđir)

tr. yok (nema) - sr. jok (ne)

tr. komşu - sr. komšija

tr. çay - sr. čaj - rum. ceai

tr. sokak (ulica) - sr. sokak (ulicica, mala ulica)

tr. tavan (plafon) - sr. tavan (potkrovlje) - rum. tavan (plafon)

tr. tava (tiganj) - sr. tava - vl. tava (tepsija)

tr. tepsi (posluzavnik) - sr. tepsija

tr. bahtsız (baht (persijski)=sreca, sız(osmanlijski turski)=bez) - sr. baksuz

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Kiosk...Reč za koju bi se mnogi zakleli da tako francuski zvuči, a reč je o turcizmu. To je deo kuće (ugao) koji je zastakljen i ima pogled na dve ulice.

offline
  • Rayela 
  • Zaslužni građanin
  • Pridružio: 03 Okt 2008
  • Poruke: 551

Fi(j)aker...

Uvek mi je bilo cudno da se u Vojvodini ( ali i kod nas), a opet i u Vieni
koristi ta rec koja, ama bas nikako ne zvuci nemacki.

I vidi cuda:))

Opet Pariz,Francuska ( mada tamo ziv covek ne koristi taj izraz,uostalom
kao i u Nemackoj)Smile)
U 18.veku, u Rue de Saint Fiacre bila je prva nekakva stanica za zaprege
sa konjima koji su se tu odmarali. Mr.Fiacer je nekada u 7 veku dosao iz
Irske u Francusku pa otuda i ime za tu ulicu, ali to sada nije vazno.

Izraz "Fiaker" preuzeli su Bavarci i Austrijanci pa je tako stigao
i prosirio se na celu K+K monarhiju.

Danas ga ima samo u Becu i predstavlja turisticku atrakciju.

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Дакле, фи(ј)акер није турцизам?

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

tuzor ::Дакле, фи(ј)акер није турцизам?

Rayela, odlično si se toga setila. To je bila jedna od mojih omiljenih smicalica (i još uvek je Wink ), pored kioska, kad hoću da testiram moje drugare , kako poznaju poreklo reči. Reč je o svojevrsnom zaštitniku gradskih prevoznika u Parizu. Na ulazu u svaku garažu stajao je Fiakerov lik, bar tako, još od prvog izdanja, tvrdi Vujaklija.

offline
  • Rayela 
  • Zaslužni građanin
  • Pridružio: 03 Okt 2008
  • Poruke: 551

Naziv topika je "turcizmi", a ja se setih neceg veoma
zanimljivog,a ima veze i sa jezikom,ali sa srpskim
samo neposredno, zato mnogo vise sa nasom istorijom,
Kosovskim Bojem i Osmanlijama.

U Turskoj sam posetila Bursu, a tamo su sahranjeni svi
sultani, groblje se sastoji od mauzoleja posvecenim
Sulejmanu Velicanstvenom, ali i Muratu i drugim koji su
kao junaci izgubili zivot.Nigde nisam zapazila mauzolej
posvecen Bajazitu, a kako znamo, bio je jedan od
najvecih vojskovodja,a onda mi rekose da je negde pozadi
jer je Bajazit necasno preminuo U Bici kod Ankare ,
a koju on ne shavata ozbiljno, bude zarobljen od
Timura (Tamberlan),mogolskog vojskovodje, stavljen
u zlatan kavez i tako su ga vukli sa sobom, pa skoro i
dve godineprikazujuci ga na vasarima kao dvorsku budalu,
klovna.U kavezu je i umro. Njegovo ime Italijani uvode u
operu "Bajazzo" kao trecu,komicnu figuru.

Ovi koji su kao junaci poginuli u borbi sehidi su ili gazije, otuda ispred
njihovog imena stoji Gazi (Murat), na primer.

offline
  • Pridružio: 21 Sep 2008
  • Poruke: 170
  • Gde živiš: Beograd

Citat:btw. hoce mi neko reci da li u srpskom postoje zamene (izvorne reci) za turcizme boja i čelik?

Farba je nemačka, boja je turska, a srpska (slavjanoserbska) reč je ''cvet''.
Za čelik ne verujem da smo imali svoju reč, jer i drugi slovenski narodi, koriste tuđicu ''steel'' u slovenizirabom obliku ''stal(j)''.
Ime Bojan je slovensko, i nema veze sa turskom rečju boja, već sa bojem, bitkom.
Interesantno je naći izvorne reči za npr. bunar, pile, čekić, bakar, dugme, čarape, čizme...

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1104 korisnika na forumu :: 37 registrovanih, 7 sakrivenih i 1060 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 357magnum, Aleksandar Tomić, Areal84, Asparagus, babaroga, Bane san, bojank, bokisha253, Brana01, Centauro, DonRumataEstorski, draganca, Goran 0000, hologram, ikan, ILGromovnik, ivan1973, Još malo pa deda, kihot, Krvava Devetka, kybonacci, ladro, Luka Blažević, Mlav, nenad81, oldtimer, repac, sasa87, simazr, Singidunumac, Srle993, Stanlio, stegonosa, Toper, vathra, VJ, vladulns