|
Metabolizam (iliti cjelokupno "kruženje" u organizmu) fosfora je prilično komplikovano za objasniti, pa ću pokušati da pojednostavim.
Nivo fosfora u organizmu je povezan sa nivoom kalcijuma, zatim parathormona (hormon kojeg proizvode četiri male žlijezde smještene u štitastoj žlijezdi, a koji reguliše metabolizam kalcijuma i fosfora, te tako utiče na stvaranje ili razgradnju koštanog tkiva), te sa uzimanjem vitamina D.
Poremećaj bilo kojeg od ovih faktora, dovešće do poremećenog nivoa fosfora.
Npr:
Pošto se izlučuje putem bubrega, osobe kod kojih je funkcija bubrega poremećena imaju višak fosfora.
Poremećaji u radu tih paraštitastih žlijezda takođe dovode do povišenog nivoa fosfora u krvi.
Poremećaji u izgradnji kostiju, kada se dosta kalcijuma ugrađuje u kosti, pa fosfor ostaje slobodan i ima ga u višku u nalazu krvi. (Inače kalcijum i fosfor stoje u ravnoteži - obrnuta proporcija, pa kada je fosfor povišen, kalcijum je uglavnom snižen.)
Pošto si rekao da su svi ostali nalazi uredni (tu mislim na ureu, kreatinin, kalcijum, alkalnu fosfatazu...parathormon vjerovatno nije kontrolisan), pretpostavljam da bi uzrok nešto višeg nivoa fosfora, u tvom slučaju mogao biti povećan unos fosfora hranom.
Smanjićeš ga ako povedeš računa o hrani. Dakle, smanjiš količinu namirnica bogatih fosforom (sjemenke, orašasto voće, riba, meso, jogurt, mlijeko, mahunarke...) i stanje će se brzo popraviti. Maksimalna dozvoljena količina fosfora je 4 grama dnevno, za osobu tvojih godina, a preporučena dnevna doza je 700 mg (a to ti je otprilike šaka sjemenki bundeve  ).
Pitanje: kolika je vrijednost tog fosfora u tvojim nalazima (normalne su od 0,81 do 1,45 mmol/l) ?
|
