Koji je stariji srpski ili bosanski recnik?

Koji je stariji srpski ili bosanski recnik?

offline
  • Pridružio: 14 Nov 2012
  • Poruke: 1

Da li je stariji recnik muhameda uskufija iz 1631. Od srpskog? Naime navodno prvi srpski je nastao 187 godina posle, znam da postoji neki koji je bio pre 1631., Koji?



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18429
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Mateja Nedeljkovic Nedelj ::Da li je stariji recnik muhameda uskufija iz 1631. Od srpskog? Naime navodno prvi srpski je nastao 187 godina posle, znam da postoji neki koji je bio pre 1631., Koji?

На шта мислиш кад кажеш речник? На збирку речи (у облику штампанице) или укупан фонд речи?



offline
  • Gama  Male
  • Zaslužni građanin
  • istoričar
  • Pridružio: 14 Jun 2004
  • Poruke: 691
  • Gde živiš: Niš, Srbija

Retko se javljam, iz privatnih/zdravstvenih razloga, ali kad uđem u ovaj deo skoči mi pritisak preko 150😊.

@Sirus
Misli na rečnik, knjigu. U pitanju je polemika koja se vodi među srpskim-hrvatskim-bosanskim-crnogorskim političarima-u-pokušaju i među njihovim sledbenicima kako bi ispali pametniji od konkurencije.

Fakat je sledeći:

Najstariji rečnik srpskog jezika je:

Lugat-i farisî, arabî ve rûmî ve sirb (prevod: Rečnik persijski, arapski, grčki i srpski), a u podnaslovu Lugat-i elsinei erbe'a (prevod: Rečnik na četiri jezika).

Rečnik je iz 15. veka.
Za ovo je izvor Ahmet Džaferoglu, koji je napisao rad o tome.

Aj da kažemo da neka vrsta rečnika može da bude i delo Konstantina Filozofa „Povest o slovima“, s početka 15. veka.

Iako mnogi smatraju da je prvi spomenik srpske pismenosti Miroslavljevo jevanđelje (s kraja 12. veka), u krivu su žestoko. Zašto?

Najstariji spomenik srpskog jezika (trenutno poznat nauci, da se ogradim jer možda čuči još neki, neotkriveni i pri tom stariji), tj. da budem malo precizniji u pitanju je srpska redakcija staroslovenskog jezika pisana glagoljicom, je Marijino/Marijinsko jevanđelje, na početku 11. veka. Iako ga i Bugari smatraju delom svoje kulturne baštine (što i nije greška), ovo je i spomenik bitan za srpski jezik jer se u njemu prvi put vide elementi srpske redakcije – koriste se slova koja su karakteristična za srpsko podneblje. Kada prepisivač unosi ta slova znači jedno – u vreme prepisivača postojalo je i takvo pisanje.
Da li je prepisivač bio srpskog porekla (opšte prihvaćeno u nauci) ili je bio priučeni Bugarin koji je „zboruval na srbski“ nije toliko bitno da bi ovo bio deo i srpske kulturne baštine?

Ovo je bitno za istoriju srpskog jezika jer pokazuje da je srpski jezik postojao mnogo ranije i da je bio poznat ljudima.

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18429
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Хвала за појашњење. Његово питање било је недоречено и помало двосмислено. Иначе, могао је да узме (може још увек) Ђорђићеву ''Историју српске ћирлице'' и да погледа библиографију, па да онда тражи даље.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 544 korisnika na forumu :: 6 registrovanih, 1 sakriven i 537 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Ageofloneliness, bigfoot, Nobunaga, samsung, SlaKoj, voja64