Desktop okruženja

1

Desktop okruženja

offline
  • Fil  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Jun 2009
  • Poruke: 16586

Evo malog predstavljanja desktop okruženja, tima modzone Linuks. Moderatori i saradnici su predstavili popularna okruženja, u svom stilu, a priča ove teme se može proširiti, dalje, i na sve tipove grafičkih okruženja (na primer stacking window manageri i drugo).

Tema će biti dopunjavana, a pozivam čitaoce da, na sličan način, slobodno predstave okruženje koje koriste a koje nije u listi, ili prokomentarišu zašto je neko okruženje ono omiljeno Smile




Indeks predstavljenih okruženja


[1] Gnome --> LINK

[2] Cinnamon --> LINK

[3] LXDE --> LINK

[4] KDE --> LINK

[5] MATE --> LINK

[6] OpenBox --> LINK

[7] XFCE --> LINK

[8] Enlightenment --> LINK

[9] Unity --> LINK

[10] Pantheon --> LINK



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Srđan Tot
  • Am I evil? I am man, yes I am.
  • Pridružio: 12 Jul 2005
  • Poruke: 2483
  • Gde živiš: Ljubljana

Gnome



Gnome o sebi:
The GNOME Project was started in 1997 by two then university students, Miguel de Icaza and Federico Mena. Their aim: to produce a free (as in freedom) desktop environment. Since then, GNOME has grown into a hugely successful enterprise. Used by millions of people across the world, it is the most popular desktop environment for GNU/Linux and UNIX-type operating systems. The desktop has been utilised in successful, large-scale enterprise and public deployments, and the project's developer technologies are utilised in a large number of popular mobile devices.

Izvor: http://www.gnome.org/about/



Opis:
Until the release of GNOME 3.0, GNOME used the traditional computing desktop metaphor. Users can change the appearance of their desktop through the use of themes, which usually consist of an icon set, a window manager border and GTK+ theme engine and parameters. In GNOME 3 Adwaita replaced Clearlooks as the default GNOME theme. The Human Interface Guidelines help developers to produce applications that look and behave similarly to each other, which provides a cohesive GNOME experience.

GNOME has evolved from a traditional desktop metaphor to a user interface where switching between different tasks and virtual workspaces takes place in a new area called the overview. The redesigned GNOME features several main changes: released as the new interface for Gnome, GNOME Shell replaces the original GNOME Panel; Mutter replaces Metacity as the default window manager; and the minimize and maximize buttons no longer appear on the titlebar by default. Many of the default GNOME applications have also gone through redesigns to provide a more consistent and unified user experience.
In the default configuration of GNOME, the desktop has a top panel holding (from left to right) an activities button, clock, system status area and user menu. Clicking on the activities button or moving one's mouse to the top-left hot corner brings one to the overview.
The system status area holds various system indicators, such as those for volume, Bluetooth, network, battery, and accessibility.
The user menu holds a chat-availability indicator, shortcuts to system settings, and session actions such as logging out, switching users, locking the screen, or suspending the computer.
The overview (accessed by clicking on the activities button in the top panel, or touching the top-left hot corner) shows the window picker, the workspace changer on the right, the dash on the left, a windows button, an applications button, and a search bar. While in the overview, users can click on the windows and application buttons just under the top panel to switch between the window picker and the application picker.
The window picker gives users a quick overview of current activities, and provides a way to switch to other open windows or close multiple windows easily.
The application picker provides an easy way to launch applications.
The dash houses shortcuts to favorite applications and open windows.
The default interface also features a new system for notifications. In GNOME 3, notifications pop up from the bottom of the screen, instead of showing in the top right of the screen as in GNOME 2.x.



Slike:



Aplikacije:
Login menadžer: GDM
Menadžer datoteka: Nautilus
Terminal: GNOME Terminal
Internet browser: Web
Email klient: Evolution
Slanje poruka: Empathy
Uređivač teksta: Gedit
Video i audio player: Totem
Pregled dokumenata: Evince
Pregled slika: Eye of GNOME
Rad sa arhivama: File Roller
Rezanje diskova: Brasero



Cheat sheet:
Korisne prečice:
Alt+F1: Application meni
Alt+F2: Run dialog
Print Screen: Slika ekrana


Korisne aplikacije:
Gnome Tweak Tool: Uređivanje osnovnih parametara i tema
GDM3Setup: Uređivanje teme za GDM



offline
  • Pridružio: 02 Sep 2008
  • Poruke: 4092
  • Gde živiš: Bg

Cinnamon

Šta je Cinnamon?

Cinnamon je korisnički interfejs prvobitno razvijen od Linux Minta koji je "forkovao" GNOME Shell i napravio prijatno desktop okruženje. Cinnamon pokušava pružiti (a i uspeo je) tradicionalno korisničko okruženje i korišćenje miša, kao što je to bio slučaj kod GNOME 2. Naravno ovo poređenje sa zasniva na forsiranju touch-screena tržišta i okruženja kao što su Unity i GNOME Shell.

U suštini Cinnamon je prepravljen GNOME 3, vrlo dobro ispeglan tako da vrati krajnjem korisniku zadovoljstvo korišćenja istog. Setite se efekata, panela, desnog klika, itd... sve te opcije su nestale sa novim okruženjima. Sa Cinnamon interfejsom, svi zaboravljeni efekti i podešavanja su tu, i naglasak je stavljen baš na tu desktop udobnost. Cinnamon je uveden 18. septembra 2012 god. sa novim file browserom Nemo, koji je zamenio Nautilus. Dekstop okruženje Cinnamon nalazi se u repoima svih većih Linux distribucija.

Prethodne verzije softvera donele su poboljšanja vezana za sistemske probleme kao što su memory leak, vizuelne prepravke i poboljšanja u performansama samog okruženja. Novosti u ovoj verziji su novi konfiguracioni alat (Cinnamom settings), novi rasporedi desktopa, Mutter (menadžer prozora) zamenjen je Muffinom, a postoje i neka poboljšanja „ispod haube”.

Na prvi pogled okruženje izgleda odlično. Dočekaće vas donji panel, u čijem se levom uglu nalazi meni, koji pak sadrži objedinjene menije Applications, Places iz prethodne verzije Gnomea. Veći deo menija zauzima sekcija Applications. Aplikacije su standardno podeljene po funkcionalnostima (Multimedia, Internet, Office). Takođe, postoji dugme koje prikazuje sve instalirane aplikacije. U gornjem delu menija nalazi se search bar, u koji možemo da upišemo naziv aplikacije i ona se onda odmah prikaže na desnoj strani menija. Levi deo menija zauzimaju Places, Lock Screen, Logout i Quit. Control Center bio je deo te sekcije s leve strane, ali je on uklonjen i, kao što smo već pomenuli, zamenjen Cinnamon Settingsom, koji je podeljen u više sekcija (Panel, Calendar, Overview, Themes, Effects, Applets i Extensions). Kao što i samo ime kaže, Panel sadrži podešavanja vezana za panel. Moguće je izmeniti položaj panela, automatsko skrivanje i ime menija. Položaj panela može se postaviti na tri načina: tradicionalni, s jednim panelom u donjem delu ekrana; obrnuti, s jednim panelom u gornjem delu ekrana; klasični, koji ima dva panela – gornji na kojem se nalazi meni i donji koji služi kao task menadžer. Da bi se primenio položaj potrebno je resetovati Cinnamon. Calendar služi za podešavanje datuma. Deo Themes odlično je urađen i moguće je izabrati neku od podrazumevanih deset tema za Cinnamon. Dvoklikom na temu ona će odmah biti primenjena na radno okruženje. Ranije su teme za Gnome Shell bile kompatibilne sa Cinnamonom, ali to u ovoj verziji više ne važi. Sekcija Effects upravlja efektima radne površine. Tako dolazimo do najbitnije stavke u Cinnamon Settingsu. Applets su male aplikacije koje se smeštaju u panel i iz njega izvršavaju.

Trenutno su dostupni sledeći apleti (ovo ću naknadno dopuniti):


Accessibility
Recent Documents
Removable Drives
Trash
Display


Čekiranjem apleta on se dodaje na panel, a klikom na aplet u panelu izvršavamo njegovu funkciju. Posebno su korisni apleti Recent Documents i Display. O upravljanju fajlovima i direktorijumima i dalje se stara Nautilus - "koji je opciono i dalje tu".

Slike




Aplikacije

Ovo je po meni diskutabilno i ne bih znao šta konkretno napisati. Dopuniće me već neko.

Korisne prečice

Takođe se ponavlja dosta prečica od već nekih navedenih okruženja, ali ćemo i to zajedno ispeglati.

Sad, ne bi možda bilo loše pisati i o osnovama setovanja jednog okruženja, bilo to grafičkim putem ili preko komandne linije. Takođe i neke tips n tricks predloge, kao recimo shut down dugme, kreiranje custom tema, appleta, extenzija, postavljanje wallpaper-a, ikonica, kursora i dosta drugih stvari. Nisam probao neka okruženja, ali ova što jesam se i te kako razlikuju jedna od drugih.

Slike kao i ostale stvarikoje sam ostavio za "posle" ću naknadno dopuniti kad dođem kući.

SRC svega ovoga: Nešto sam sam pisao za neki svoj blog, a veći deo zaslugom sledećih sajtova.. SK, OpenSource Srbija, ArchWiki, Wikipedia, LinuxBSDos...

offline
  • Aco  Male
  • Moderator foruma
  • Aleksandar
  • Pridružio: 12 Maj 2006
  • Poruke: 16823
  • Gde živiš: /home/aco

LXDE



LXDE o sebi:


LXDE ("Lightweight X11 Desktop Environment) je open source grafičko okruženje.
Dizajnirano za Uniks i druge Posiks (Portable Operating System Interface) kompatibilne platforme kao što su Linuks i BSD.

LXDE je veoma brzo grafičko okruženje koje se odlikuje malo potrošnjom sistemskih resursa u odnosu na druga okruženja. LXDE dizajn filozofija je biti lagan i koristan.


Opis:

Projekt je započet 2006 od strane Tajvanskog programer Hong Jen Yee, također poznat kao PCMan.Ovo okruženje dizajnirano da bude u mogućnosti da radi na računarima sa minimalnim hardverskim zahtevima, i koje se odlikuje sa minimalnom potrošnjom Ram memorije.
Te se kako takvo preporučuje starijim računarima sa slabijom konfiguracijom.
Na službenoj stranici je popis Hardvera na kojem je testirano LXDE okruženje

http://lxde.org/lxde

LXDE će dobro da radi i na računarima sa samo 192 MB rama. Ima veoma funkcionalan izgled baziran na GTK2 korisničkim interfejsom,tako da možete bez većih problema prilagoditi izgled svojim potrebama sa Openbox Windows Menagerom i uključenim LXDE alatima:
LXAppearance, LXLauncher, LXSession Edit.

LXDE teži tome da bude modularan, tako da se svaki dio može koristiti samostalno uz nekoliko zavisnosti. Što ga čini lakšim i prilagodljivijim za instaliranje na različite distribucije. Listu distribucija koje dolaze sa LXDE grafičkim okruženjem možete pogledati ovde.

http://wiki.lxde.org/en/Category:Linux_Distributions

Službene stranice.

http://lxde.org/

http://en.wikipedia.org/wiki/LXDE


Slike:










Aplikacije:

Fajl menadžer: PCManFM
Terminal: LXTerminal
Uređivač teksta: Leafpad
Rad sa arhivama: XArchiver
Pregled slika: GPicView
Windows menager: Openbox
Audio player: LXMusic

Napomena:

Distribucije koje dolaze sa LXDE često biraju alternativne aplikacije. Tipa Firefox ili Chromium umesto Midorija. File Roller umesto Xarchivera i slično.

Preporuka za aplikacije:

Aplikacije koje ne dolaze kao standane te koje se mogu naknadno instalirati, a koje rade dobro na LXDE okruženju.

Alati-menu editor: LXMenuEditor.
Web Broswer:Firefox, Chromium, Opera.
Audio player: Audacious, Gayadeque.
Video player: VLC, SMPlayer.
Office paket: LibreOffice.
Rezanje diskova: Brasero.
Email klijent: Thunderbird.
Obrada slika: GIMP.


Zaključak:

I na kraju moja topla preporuka za LXDE okruženje, pogotovo za sve one koje poseduje starije računare sa starim i slabim hardwerom. Uz pomoć neke distribucije koja koristi LXDE okruženje oživećete i dati novi sjaj svojim starim računarima.

offline
  • Fil  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Jun 2009
  • Poruke: 16586

KDE







KDE o sebi:


KDE predstavlja međunarodni tim koji sarađuje na razvoju i distribuciji besplatnog softvera, otvorenog koda. Formiran je da kreira lepo, funkcionalno i besplatno desktop okruženje za Unix-like sisteme. U to vreme, ovi sistemi nisu imali odgovarajuće grafičko okruženje koje bi moglo biti pandan grafičkim okruženjima komercijalnih operativnih sistema. KDE je kreiran da popuni ovu prazninu. Reference: 1, 2



Opis:


KDE je osnovao Matthias Ettrich, 1996. godine. Nakon dve godine razvoja, objavljuje se KDE 1.0. Poslednja stabilna verzija, u trenutku pisanja ovog teksta, je 4.10, objavljena u februaru, 2013. godine. KDE je najpre bio akronim za K Desktop Environment, i važio je sve do 2009. godine kada se desilo repozicioniranje brenda. Naime, desktop okruženje je postalo samo još jedan produkt zajednice i označen je kao KDE Software Compilation 4 (skraćeno: "KDE SC 4"). Uprkos tome, dosta korisnika i dalje govori o KDE 4.

KDE je zasnovan na Qt grafičkim bibliotekama i dolazi sa kompletnim setom aplikacija za svakodnevnu ličnu i poslovnu upotrebu. U razvoju KDE-a, napravljen je veliki skok u koncepciji ovog okruženja sa verzije 3 na verziju 4, gde je uveden koncept "plazma" grafičkog interfejsa.

Logika radne površine je takva da se na nju postavljaju vidžeti (eng. widgets), i sve što se nalazi na radnoj površini predstavlja vidžete, počevši od pregleda nekog foldera (Folder View) do vidžeta aplikacija:



Slika: KDE okruženje na Linux Mintu

Na slici se može videti vidžet Folder View i to Desktop foldera, koji može sadržati i "klasične prečice", dok su izvan tog foldera prečice u vidu vidžeta i, u zavisnosti od tipa vidžeta, moguće je menjati različita podešavanja vidžeta. Sa slike se vidi da je povećana veličina Opera vidžeta. Vidžete je moguće preuzeti sa Interneta, na primer yaWP, vidžet za vremensku prognozu. Ovakav pristup omogućava visok stepen prilagodljivosti krajnjem korisniku. Na sledećim slikama možemo videti različite pristupe centralnog menija (KickOff, klasični stil i naknadno instalirani Lancelot meni):




KDE nije okruženje koje je poželjno instalirati na slabije mašine, već naprotiv, okruženje koje je zahtevno po pitanju resursa računara.
Popularne distribucije koje dolaze sa preinstaliranim KDE-om možete videti na sledećem linku:
http://www.kde.org/download/distributions.php



Slike:












Aplikacije:


Fajl menadžer: Dolphin
Terminal: Konsole
Uređivač teksta: Kate
Rad sa arhivama: Ark
Pregled slika: GwenView
Windows manager: KWin
Audio player: Amarok
* Listu KDE aplikacija možete videti ovde.


Zaključak:


Praktično, otkako koristim Linux, uvek sam se vraćao KDE-u, iako sam probao i druga okruženja. Još jednom treba podvući da je ovo okruženje zahtevno po pitanju resursa, ali prilagodljivo, kompleksno i kompletno. Ako vas ovo okruženje zainteresuje, saznajte više o njemu na Wikipediji.

offline
  • Aco  Male
  • Moderator foruma
  • Aleksandar
  • Pridružio: 12 Maj 2006
  • Poruke: 16823
  • Gde živiš: /home/aco

MATE



MATE o sebi:

Mate destkop okruženje je fork GNOME 2 okruženja. Sa MATE okruženjem se nastavilo tamo gde je GNOME 2 stao.
Fork u slobodnom prevodu u svetu open source software-a, je izraz za način na koji iskazujete neslaganje sa idejom autora nekog projekta, u ovom slučaju GNOME 3. To je software odnosno proces razvijanja nekog software-a koji je nastao tako što se dorađuje i poboljšava neki drugi software s time što ga u zajednici više zajednica zasebno razvija, stvarajući tako drukčiji, zasebni software.Tako je MATE okruženje i nastalo.


Opis:

Kada je se digla prašina oko prelaska sa GNOME 2 na GNOME 3 okruženje,kada je Gnome Shell zamennio stari Gnome Panel, i kad je veliki broj korisnika iznelo dosta negativnih kritika na osnovu toga, tada je pokrenut projekat MATE od strane korisnika Arch Linuxa. Ovo okruženje je nastalo od izvornog koda GNOME 2 kao zaseban projekat.
Mate okruženje je dobilo naziv po biljci yerba mate, koja raste u suptropskim delovima Južne Amerike od koje se pravi mate piće.
Ovo okruženje nije hadverski previše zahtevno, nešto je zahtevnije od XFCE a sa druge strane manje je zahtevno nego KDE. Glavni cilj MATE okruženja je da se očuva tradicionalni izgled destkop okruženje, te se lako instalira na druge distribucije. Mnoge aplikacije su redizajnirane za ovo radno okruženje, a mnogima je promjenjeno i ime. Kao na primer Caja – File manager ( Nautilus)
Pluma – Text editor (Gedit) itd. Iako su neke promene uvedene, koristeći ovo okruženje možete očekivati stabilan i jednako funkcionalan rad na računaru. MATE prvo izdanje je izašlo 19 avgusta 2011 godine, a Stabilna 1.2 verzija je izašla 16 April 2012. MATE okruženje je postalo jedno od zadanih okruženje na nekoliko distribucija kao što su: Linux Mint 12 "Lisa", Linux Mint Debian Edition 201303, Snowlinux 2 "Cream", Sabayon Linux 10, Fedora 18.
MATE paketi su takođe dostupni za Arch Linux, Ubuntu, Debian, openSuse, Salix OS i PCLinuxOS.

Službene stranice:

http://mate-desktop.org/
http://en.wikipedia.org/wiki/MATE_(software)


Slike:









Aplikacije:

Fajl menadžer: Caja
Uređivač teksta: Pluma
Pregled slika: Eye of MATE
Terminal: MATE Terminal
Windows menager: Marco
Rad sa arhivama: Engrampa
Pregled dokumenata: Atril

Zaključak:

MATE okruženje je za sve nostalgičare i one koje ne mogu da zaborave i da se odvoje od klasičnog GNOME okruženja. Ako koristite neku distribuciju sa nekim drugim okruženjem a želite osjećaj i izgled starog dobrog GNOME 2, onda je MATE pravi izbor za vas.

offline
  • Pridružio: 02 Sep 2008
  • Poruke: 4092
  • Gde živiš: Bg

Openbox

Openbox je derivat Blackbox-a (C ++ projekat) i od verzije 3.0 nema nikakve veze sa kodovima Blackbox-a. U pitanju je standardni windows manager LXDE okruženja, kao i RazorQT. Takođe korisnici upoznati sa LXDE okruženjem će imati koliko-toliko iskustvo i lakoću da ga koriste, dok će korisnicima Fluxbox-a i Blacbox-a biti više prijateljski nastrojen.

Openbox je izgrađen kao veoma lagano i brzo okruženje, možda najviše naklonjen korišćenju menija i desnog klika (root menu), gde korisnik sam definiše aplikacije koje želi pokretati. Ovo okruženje je i dockapp prijateljski nastrojeno, takođe nema limita na hardver, pa će raditi dosta brzo i na starijim komponentama. Uključen je u većinu modernijih/popularnijih distribucija, osim ako je u pitanju novija verzija OB-a koja nije uključena u distro OS-ma koji koristite, onda se može skinuti sa download stranice --> http://openbox.org/wiki/Openbox:Download

Paketi su dostupni za određene distribucije, kao i izvorni kod koji možete kompajlirati za sebe. Kako se vrši kompajliranje Openbox-a možete pogledati na sledećem linku --> http://openbox.org/wiki/Help:Compiling

Openbox je možda najmoćniji kada se koristi već neko okruženje u sistemu, recimo Gnome/Openbox ili KDE/Openbox.

Slike

* Slika 1. --> Log in prozor
* Slika 2. --> Openbox pokrenut u Gnome okruženju
* Slika 3. --> Openbox pokrenut u KDE okruženju
* Slika 4. --> Open box bez okruženja




Aplikacije

http://openbox.org/wiki/Help:Contents#Cool_programs_to_run_with_Openbox

Korisne prečice

http://openbox.org/wiki/Help:DefaultConfiguration

Sređivanje autostart skripte

http://openbox.org/wiki/Help:Autostart

Openbox karakteriše podrška za pokretanje programa prilikom startovanja. Ovo je obezbeđeno sa "openbox-session" komandom.
Postoje načini da omogućite automatsko startovanje:
Ako koristite start/xinit da se ulogujete u X sesiju, izmenite ~/.xinitrc i promenite liniju koja izvršava openbox da izvršava openbox-session.
Ako se prijavite sa GDM/KDM-om, selektujte Openbox sesiju i oni će automatski koristiti automatsko startovanje.
Programi koji se pokreću prilikom startovanja su upravljani u ~/.config/openbox/autostart.sh

Instalacija Openbox okruženja

Ako koristite Slackware, Openbox izvorni kod je na zvaničnom sajtu --> http://openbox.org/, i Slackbuilds je funkcionalna alternativa.

Ako koristite Ubuntu ili bilo koji distro koji koristi APT repoe, najjednostavniji je način iz Terminala kucanjem sledećih komandi.

sudo apt-get install openbox

Ako želite grafički meni

sudo apt-get install obmenu

Fedora koristi yum paket menadžer, pa bi kod navedene komanda glasila:

yum -y install openbox

Ko voli brz, fleksibilan windows menadžer, onda je OB upravo to.

SRC: Slike, text --> wiki, Openbox.org, linuxcritic, etc..

offline
  • bocke  Male
  • Moderator foruma
  • Glavni moderator Linux foruma
  • Veliki Pingvin
  • Guru
  • Pridružio: 16 Dec 2005
  • Poruke: 12485
  • Gde živiš: Južni pol

Xfce



Xfce o sebi:
Xfce je lagano desktop okruženje za UNIX-olike operativne sisteme. Ima za cilj brzinu i nisku upotrebu resursa uz vizuelnu privlačnosti i korisničkiu orijentisanost. Xfce uključuje tradicionalnu UNIX filozofiju modularnosti i ponovne upotrebljivosti. Sastoji se od više komponenti koje pružaju punu funkcionalnost koja se očekuje od modernog desktop okruženja. Ove komponente su odvojeno upakovane i možete izabrati između dostupnih paketa da bi stvorili optimalno lično radno okruženje. Drugi prioritet Xfce-a je kompatibilnost sa važećim standardima, specifično onima koji su definisani od strane freedesktop.org.

Izvor: http://www.xfce.org/about



Opis:
Xfce je Gtk bazirano desktop okruženje koje postoji dugi niz godina. Tokom svog postojanja, Xfce se često prilagođavao zahtevima korisnika. Prvobitno inspirisan komercijalnim CDE okruženjem, u trenutnom izdanju pruža priličnu prilagodljivost. Xfce je posebno dobio na popularnosti nakon izlaska Gnome 3 koji je za većinu prethodnih korisnika bio veliko razočarenje. Za izbeglice iz Gnome 2 sveta, Xfce nudi smisleno desktop okruženje koje se može podesiti vrlo slično onome što su navikli. Xfce je jedno od laganijih punih "desktop" okruženja. Potrošnja resursa je manja i od KDE 4 i od Gnome 2 (2.29+) ili Gnome 3, ali nešto veća nego Lxde.


Slike:








Aplikacije:

Linuks distribucije obično uključuju različite aplikacije uz Xfce okruženje. Skup određenih aplikacija je deo projekta Xfce Goodies, ali one nisu obaveza za distributore. Spisak aplikacija je moguće prilagoditi potrebama. Donja lista sadrži aplikacije koje dolaze uz Xfce ili su deo "Xfce Goodies". Takođe, možete pogledati i skup preporučenih aplikacija sa Xfce wikija za dodatne preporuke: http://wiki.xfce.org/recommendedapps.

Menadžer datoteka: Thunar
Terminal: Xfce Terminal
Internet browser: Midori
Email klient: Postler
Uređivač teksta: Mousepad
Video i audio player: Parole
Pregled slika: Ristretto
Rad sa arhivama: Xarchiver
Rezanje diskova: Xfburn



Cheat sheet:
Korisne prečice:
Alt+F1: Xfce meni
Alt+F2: Application Finder (run)
Print Screen: Slika ekrana

offline
  • Fil  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 11 Jun 2009
  • Poruke: 16586

Enlightenment








Enlightenment o sebi:


Enlightenment predstavlja menadzer prozora za Linux/X11 i druge, ali i citav pakat biblioteka koje pomazu kreiranje lepih korisnickih interfejsa, sa mnogo manje truda poredeci sa tradicionalnim nacinima. Ima siroku paletu primene, pocevsi od mobilnih uredjaja (telefona, tableta) do desktopa.
Reference: 1, 2



Opis:


Projekat je osnovan 1996. godine, a prva verzija (0.1) je objavljena 1997. godine i nikada nije pretendovao da bude kompletno desktop okruzenje. Filozofija ovog okruzenja je zasnovana na mogucnosti izbora i malim zahtevanim resursima (za ovaj menadzer prozora je dovoljan i telefon za ARM procesorom od 200Mhz i 32 MB RAM-a).
Enlightement, ili "E" je stacking menadzer prozora, pod BSD je licencom, koji moze da funkcionise i kao kompozitni menadzer datoteka, ali i kao zamena za kompletno desktop okruzenje. Takodje, moze se kombinovati sa GNOME i KDE.
Poslednja stabilna verzija u toku pisanja teksta je E17, napisana je u C-u, a na njoj je radjeno 12 godina (2000. - 2012. godine). Bazirana je na EFL bibliotekama (Enlightenment Foundation Libraries).



Slika: prikaz Enlightenment WM-a


E17 ima razlicite osobine:



Slika: prikaz nekih elemenata Enlightenment WM-a


- ikone su prisutne na desktopu (moguce ih je onemoguciti)
- integrisani menadzer datoteka
- modularni dizajn. Na lak nacin se mogu ucitati eksterni moduli; default moduli:
Pager – navigacija izmedju razlicitih virtualnih desktopa
iBar – pokretanje aplikacija
iBox - cuva minimizirane aplikacije

- podrska za teme:



Slika: prikaz primenjene teme, konkretno: A-Cielo-Azul


- podrska za gadgete (Clock, Battery, CPUFreq i drugi)
- podrska za "police" (shelves) za lako upravljanje gadgetima.
- animirane i interaktivne pozadine i drugo.


"E" podvlaci efikasnost, tako da ga mozete koristiti ukoliko imate star racunar.
Neke Linux distribucije koje su Enlightenment-centricne ili imaju verziju sa E-om su:

Citat:Bodhi
Elive
HUMANity
Macpup
MoonOS
OpenGEU
Pentoo
PCLinuxOS
Sabayon
Unite17
Yellow Dog



Arrow Koristan sajt: E17 stuff



Zaključak:


Ukoliko vam je potreban lagan, brz i vrlo fleksibilan menadzer prozora, koji pokusava da uskladi i lepotu i funkcionalnost, isprobajte "E".

offline
  • Pridružio: 02 Sep 2008
  • Poruke: 4092
  • Gde živiš: Bg

Unity

Unity je desktop okruženje koje je od aprila 2011-te godine zamenio Ubuntu-ov prirodni interfejs i postao podrazumevano okruženje za naredne verzije Ubuntu-a. Ovakav interfejs je optimizovan za netbooke, tablete osetljive na dodir i sl. uređaje. Unity je doneo ogromne promene, gledajući prethodne verzije Ubuntu sistema, od verzija 4.10 do 10.10 je zadržavao neke principe (multitasking - aktivne aplikacije su na dnu ekrana, aplikacije su na desktopu), koji su nestali sa pojavom ovog novog okruženja. Radikalne promene su naterale korisnike da menjaju navike prilikom upotrebe ovog sistema. Prednost Unity-a je njegova štedljivost ekrana. Ovo je jako važno za korisnike sa manjim ekranima 10'', 15'' i 17''. Maksimiziran prozor je praktično preko celog ekrana. Jedini panel koji je vidljiv posle maksimiziranja se koristi za padajuće menije otvorene aplikacije i za dugmiće min, max i close. U odnosu na stari GNOME 2 ušteda ekrana je cak od 3 panela. Ovakva ušteda povećava radnu površinu i olakšava rad na malim ekranima. Mana je mala mogućnost izmena.

Unity je organizovan u tri celine: panel, launcher i places.

Panel je postavljen uz gornju ivicu ekrana i, za razliku od dosadašnje prakse, funcioniše na drugi način. Ono što je ostalo veoma slično jesu indikatori i apleti (sat/kalendar, sistemska fajlovi i sl.) s desne strane, dok dugme sa znakom Ubuntu-a s leve aktivira središnji deo ekrana (Places). Da bi ušteda prostora bila i materijalizovana, Ubuntu je u panel integrisao tastere za manipulaciju maksimizovanim prozorima (koji su i dalje s leve strane, ali se mogu vratiti u klasični položaj), nakon kojih se prikazuju meniji aplikacija (Global Menu) u aktivnim prozorima („File”, „Edit” i ostalo)

Launcher je postavljen duž leve ivice ekrana i u isto vreme obavlja funkciju skladišta prečica ka aplikacijama i omogućava manipulaciju prozorima (slično task menadžeru). Stvar je ponovo slična Mac OS X-u, a sličan princip uveo je i Windows 7 pinovanjem aplikacija u panel. Klikom na prečicu koja se nalazi u launcheru pokreće se željena aplikacija, a ikona dobija dva indikatora – jedan koji pokazuje da je aplikacija aktivna, a drugi da je njen prozor u prvom planu, odnosno da je vidljiv. Pokretanjem, aplikacije koja nije među prečicama, njena ikona se pojavljuje u launcheru kako bi bila korišćena za window management, a desnim klikom na nju i izborom opcije Keep in Launcher ostaje za stalno na tom mestu. Programi nisu jedini stanovnici launchera već se na ovom mestu može aktivirati places površina sa ciljem prikaza fajalova i direktorijuma, te aplikacija ili radnih površina. Kontekstualni meniji koji se dobijaju desnim klikom na ikonu u ovim slučajevima nude mogućnost otvaranja bukmarkovanih foldera, te posebnih grupa aplikacija.

Places je središnji (glavni) deo ekrana, koji kada nije popunjen prozorima ima višestruku ulogu. Jednostavno rečeno, kada nema aktivnih prozora u tom središnjem delu ekrana, moguće ga je koristiti za pretragu sistema u potrazi za fajlovima ili aplikacijama, kretanje kroz izdvojene direktorijume, pregled postojećih aplikacija organizovanih u grupe (Office, Internet i slično).

Slike



Aplikacije
Browser --> Firefox
Email klijent --> Thunderbird
Kancelarijski paket --> LibreOffice
Multimedija --> Banshee
Image viewer --> Shotwell
Ubuntu Softver Centar (aka App Store) - odlična stvar je mogućnost testiranja aplikacije bez instaliranja u sistem

Ubuntu je distribucija Linuxa vrlo poznata kao ljubazna prema korisniku, lagana za korišćenje, klikabilna i uopšte stvar koja ne traži duboko poznavanje Linuxa.

SRC --> Wiki, SK, B92, Ubuntu -RS, etc..

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 630 korisnika na forumu :: 21 registrovanih, 4 sakrivenih i 605 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: babaroga, Bane san, bobomicek, ccoogg123, cifra, CikaKURE, Dannyboy2, Dimitrise93, Georgius, kovinacc, krkalon, Kruger, ladro, mnn2, Parker, procesor, Roman Dudoladoff, suton, Vatreni Zmaj, W123, yufighter