Život pčela

19

Život pčela

šta uraditi sa košnicom koja je stradala od varole ,šta sa saćem , šta sa medom valja li za uptrebu koji je postupak što se tog tiče početnik sam pa neznam šta ću jer sam bio skroz zakasnio sa tretiranjem neiskustvo i slušajući pčelare koji su svi ljubomorni i teški na odgovorima HTIJELI MI TO PRIZNATI ILI NE ali hvala Bogu pa ima i na ovakav način potražiti savjete ovim putem ali to mi je škola i drugi put ću pametnije što reče i GIBONI. Malo sam zakasnio vam se pridružiti ali i ovo što sam uhvatio bilo je od velike pomoći zato svima velika HVALA

Dopuna: 06 Nov 2007 14:03

evo nešto o oksalnoj kiselini
Nov 06, 2006 at 10:09 AM
Primjena oksalne kiseline

Da bio dobili 2 litra sirupa, prvo smo izračunali koliko nam treba oksalne kiseline. Prema nekim uputstvima to je 35 grama po litru prema drugim to je 45 grama po litru. Ja sam uzeo 45 grama po litru, (prema iskustvu pčelara praktičara koji nam je ovaj način praktično prezentirao) znači ukupno 90 grama oksalne kiseline u prahu. zatim 2 litra djelimo sa 1,67 i dobijamo količinu vode i šećera neophodnu za naš pripravak od 2 litra, a to je 1,2 kg vode i 1,2 kg šećera. Ako sve ispravno izmjerimo dobit ćemo punu flašu od 2 l. Flašu treba dobro promućkati dok se u cijelosti ne rastopi šećer i kiselina. Voda treba da bude mlaka kako bi pčele lakše podnijele sam tretman.

Zatim sve pripremio za pripremanje sirupa, a to su Vaga, šećer, oksalna kiselina i voda.

Da bi provjerili tačnost vage izmjerili smo 500 grama kafe. Vaga se pokazala tačnom.

pa smo izmjerili oksalnu kiselinu, 90 grama.

Zatim smo izmjerili šećer, 1,2 kg šećera.

Zatim vodu, 1,2 kg vode, da 1,2 kg.

pa smo to sve lijepo i pažljivo usuli u flašu od 2 litra. Napomena, prilikom rukovanja sa oksalnom kiselinom u prahu obavezno zaštiti lice zbog opasnosti da se ne bi udahnula kiselina jer je to opasno. Lično nisam ništa koristio jer se pažljivim rukovanjem sve može lijepo i efikasno odraditi.

Ako smo sve uradili kako treba dobit ćemo flašu punu 2 litra.

Zatim smo izmjerili temeraturu napolju koja je bilo oko 5 stepeni Celzijusa. Temperatura treba da bude između 5 i 10 stepeni Celzijusa prilikom tretmana. Košnice ne držati dugo otvorene bez potrebe.

Iskoristili flašicu od Bienenwohla koja ima izvrsnu kapaljku.

postavili kontrolni listić kako bi kasnije pratili opadanje Varoe.

izvršili nakapavanje po pčelama obavezno. Oko 5 ml po ulici zaposjednutom pčelama. Ovdje je jako teško ocijeniti koliko ste nasuli tečnosti. Međutim, povlačite flašicu po pčelama polako dok kapljice ubrzano padaju jedna za drugom.

Nakon 24 sata izvršili prvo provjeravanje opadanje Varoe. Na jednoj kontrolnoj košnici nakon 24 h, opalo je 29 Varroa. na drugim košnicama na kojima smo postavili kontrolni list prosjek opadanja je bio 10-12 varroa. Međutim, nakon 48 sati, broj opale Varroe se naglo povećao. Na košnici na kojoj je opadanje nakon 24 h bilo 29 Varoa, nakon 48 sati broj opale varroe bio je 101 varroa. Treba reći da je bilo i košnica gdje opadanja varoe bilo neznatno 2 do 3 varoe. Napomena: Sve pčele su već tretirane Varolikom, dimljenjem i stavljane su letvice apihelt u mjesecu septembru. Znači i pored toga velik broj varoe je ostao u pojedinim košnicama. Vjerovatno se radi o tome da je varoa postala rezistentna.


apimed.ba/ ovo gore sve praćeno slikovito


Najefikasnije sredstvo za zimsko čišćenje pčela od Varoe!
UVOD

Oksalna kiselina je, bez sumnje najefikasnije sredstvo za zimsko čišćenje pčela od Varoe. U našim uslovima i dosadašnjoj praksi oksalna kiselina sistemom nakapavanja dala je izvanredne rezultate. Prošle godine 31. oktobra izvršili smo primjenu oksalne kiseline na 3 izabrana društva.

Od 15 do 25 septembra 2004 sva društva na pčelinjaku tretirana su Varolikom. Tri posmatrana društva 31. oktobra tretirali smo oksalnom kiselinom. Rezultat je bio sljedeći.

Na društvu broj 38 već 2 novembra tj., drugog dana nakon tretiranja oboreno je 243 Varoe. 03.11.04. 25 Varoa, 05.11.04. 15 Varoa, 07.11.04. 7 Varoa, 10.11.04. 2 Varoe, 18.11.04. 0 Varoa, 26.11.04. 4 Varoe, 19.01.2005. 1 Varoa.

Slična sistuacija je bila i sa društvima broj 39 i 40. U društvu broj 39 ukupno je oboreno 273 Varoe, a u društvu broj 40 214 Varoa. Bitno je Naglasiti da većina Varoe opada drugi dan ili oko 78%.

PRIPREMA OKSALNE KISELINE I TRETIRANJE

1. Utvrditi koliko ulica pčela imamo. Broj ulica utvrđujemo kad su pčele u klubetu.

2. Po svakoj ulici nakapava se, direktno po pčelama 5 mililitara sirupa

3. Recimo da nam treba 3 litra sirupa. Potrebno je utvrditi koliko nam treba vode i šećera da bismo dobili 3 litra sirupa. Pošto sirup pripremamo u odnosu 1:1, 3 Litra dijelimo sa 1,67 i dobijemo 1,8 L vode i 1,8kg šećera.

4. Na 3 L sirupa ide 4,5% dihidrata oksalne kiseline. Znači 3000x4,5/100=135gr.

5. Tretiranje je najefikasnije obaviti na temperaturi od 5 i 10 stepeni Celzijusa. Zašto u ovom rasponu temperatura? Ako je vanjska temperatura ispod 5 stepeni nakapavanje se ne vrši jer nam za tu radnju ipak treba nekoliko minuta. Da ne bismo izazvali hlađenje klubeta ne preporučuje se tretman ispod 5 stepeni Celzijusa. Ako je temperatura preko 10 stepeni, izvjestan broj pčela je izvan košnice, pa je to razlog zbog kojeg se ne preporučuje tretman preko 10 stepeni Celzijusa.

REZIME

Mnogi pčelari potpuno neosnovano zaziru od oksalne kiseline i ne primjenjuju je. Navodno ''oksalna kiselina'' je otrovna. Da se malo osvrnemo na otrovnost oksalne kiseline. Pripremamo rastvor od 3,5% do 5% aktivne supstance, dakle vrlo blag rastvor Skoro da nema povrća da nema u sebi oksalne kiseline, npr., peršun ima 1,7%. To znači kad bismo je namazali na hljeb sa maslacem ništa nam ne bi bilo.

Literatura navodi da je nakapavanje oksalne kiselne najbezbjednije za pčelara, a da rezultati ne zaostaju u odnosu na primjenu aparata koji vrši sublimaciju.

Opšte je poznato da je oksalna kiselina daleko najjeftinije sredstvo za zimsko čišćenje pčela od Varoe, ali je isto tako među najefikasnijim. Istraživanjima je se utvrdilo da je efikasnot u periodu kad nema legla 99%.

Iz predavanja pčelara Branka Končara iz Prijedora.



<Previous Next>
Back

Dopuna: 06 Nov 2007 14:20

jučer sam tretirao sa oksalnom kiselinom i mogu slobodno reći da ima dosta uspjeha jer sam vidio na papiru koji sam izvadio iz košnice.

Postupak je bio isti kao što sam dao prije

Dopuna: 06 Nov 2007 14:22

pročitao sam da se u hrvatskoj protiv varole koristi šećer u prahu i ima obašnjen postupak kako

asko ::šta uraditi sa košnicom koja je stradala od varole ,šta sa saćem , šta sa medom valja li za uptrebu koji je postupak što se tog tiče početnik sam pa neznam šta ću jer sam bio skroz zakasnio sa tretiranjem neiskustvo i slušajući pčelare koji su svi ljubomorni i teški na odgovorima HTIJELI MI TO PRIZNATI ILI NE ali hvala Bogu pa ima i na ovakav način potražiti savjete ovim putem ali to mi je škola i drugi put ću pametnije što reče i GIBONI. Malo sam zakasnio vam se pridružiti ali i ovo što sam uhvatio bilo je od velike pomoći zato svima velika HVALA

Varooza nije bolest poput nozemoze ili americke trulezi - kuge. Varoa je zivotinjica-krpelj koja zivi na zivim pcelama i larvama pcela. Ceo zivotno ciklus varoe vezan je za ziva pcelinja drustva. Iz ovog proizilazi da Varoa ne moze da opstane na mrtvim pcelama.

Kosnice, sace, med i ostalu opremu sasvim slobodno mozes da koristis u daljem proizvodnom ciklusu, bez bojazni da ce se novonaseljeni roj zaraziti, bar ne varoom. Naravno, bez obzira na ovu cinjenicu, kosnicu i podnjacu treba ocistiti od mrtvih pcela i eventualno dezinfikovati otvorenim plamenom, jer nikad se ne zna da li je u mrtvom drustvu postojala jos neka zarazna bolest.

Kako se plamenom dezinfikuju kosnice? Prosto. Najbolje bi bilo nekim plamenikom tipa let lampe ili plinskog brenera, a ako toga nemas, onda uzmes nekoliko listova nekih dnevnih novina, napravis "baklju" od njih, zapalis ih i polako ogorevas kosnicu, pod i hranilicu, pa kad izgori, napravis novu i tako dok ne budes gotov.

Jedina bolest kod koje se fizicki moraju unistavati rojevi, kosnice, sace i oprema jeste americka trulez - kuga legla (daleko joj lepa kuca phi, phi, phi).

Kao sto vidis, nisu bas svi pcelari takvi kako ih ti predstavljas, mada, mogu ti reci da ni ja nisam bolje prolazio od tebe, bar u prvih par godina mog pcelarenja. Kasnije sam sam sebi obecao da necu od pocetnika ama bas nista da krijem, jer moje znanje (ma kakvo i koliko dobro ili lose ono bilo) ne moze mi niko ukrasti, kao ni med koji donose moje pcele. U krajnjoj liniji, moras shvatiti te pcelare koji kriju znanje da te se oni mozda i plase, a to je vec dobar motiv da ih sustignes i prestignes u znanju.

Nisi zakasnio u pridruzivanju. Nikad nije kasno, sad ti je cilj da pcele prezive zimu (mir i hrana), a na prolece cemo ti pomoci da popravis stanje i dovedes sve u najbolji moguci red.

Za koristenje secera u prahu u suzbijanju varoe stvarno nisam cuo, ali u svakom slucaju, oprezno sa njim, pogotovo u bespasnom periodu.

Sto se tice oksalne kiseline, tu nemam sta da ti kazem osim HVALA. Tekst je vrlo detaljan i uputstva precizna.

pozdrav

evo o mljevenom šećeru o kom sam govorio da se koristi u pčelarstvu HR.

Varoa i mljeveni šećerDa nova saznanja u borbi protiv varoe ne ostanu samo u Hrvatskoj, šaljem vam ovaj tekst. To je nešto novo i vrijedi isprobati. General Beekeeping - Varroa BlasterPreveo s engleskog i prilagodio: Ljudevit Emić - LujoZaprašivanje pčela mljevenim šečerom, je alternativna metoda borbe protiv varroe. Korištenje mljevenog šečera pruža neke velike prednosti u odnosu na postoječe načine: Prednosti- apsolutno nezagađujuće u bilo kojem pogledu. - ne oštečuje niti leglo ni pčele. - jeftino i podobno okolišu. - sigurno i lagano za čuvanje. - lako dostupno bilo gdje u svijetu. - ubija varroe ne omamljujući ih. - mogučnost tretiranja u bilo kojem trenutku. Medenje, prihrana.. Nedostaci- dosta rada pri primjeni (svaki okvir se mora uzeti u ruke). - određivanje točnog termina za tretiranje zajednice za maksimalnu efikasnost tretiranja. - zahtijeva više znanja za efikasno korištenje. - nemogučnost tretiranja zajednice kad je u klupku ili kada se košnica nemože otvarati. Još ste zainteresirani? Možete izraditi prašilicu, ili (nabaviti prašilicu za prašenje pudera po dječjim ritima). Dapače, ta prašilica je u večini slučajeva i bolja, jer ima okretljiv poklopac kojim se može regulirati veličina rupica čime ujedno regulirate količinu šečera koji izlazi iz nje. Ako se odlučite za izradu, ograničenje vam je vaša mašta. (izbačen prijevod izrade prašilice). Treba poštovati samo nekoliko konstrukcijskih zahtjeva: - Zapremina, ne preko 1 L - Kada se pritisne prašilica, iz nje mora izletiti oblak dobro raspršenog šečera, bez grudica. Rad prašilicomIz snažno pritisnute prašilice mora izletiti oblak fino raspršenog šečera bez grudica. Grudice neče naškoditi pčelama, ali povečavaju utrošak šečera i ne djeluju na varrou. Grudice se najčešće pojavljuju kada šečer navuče vlagu i postaje ljepljiv. Mljeveni šečer je dosta higroskopan i potrebno je osigurati posudu za čuvanje koja se da hermetički zatvoriti. Kao dodatno osiguranje protiv izbacivanja grudica šečera, dobro je na grlić boce prašilice postaviti finu mrežicu i tada navrnuti poklopac. S nešto vježbe pronaći čete način rada prašilicom, tako da čete jednim oblakom zaprašiti jednu stranu saća. Zaprašivanje košnice Zaprašujte košnicu odozgo prema dolje. Skinite poklopac, i izvadite dva okvira s jedne strane nastavka. Zaprašite unutar nastavka izloženu stranu okvira, s dva do tri oblaka šečera. Povucite okvir i zaprašite drugu stranu. Postupak ponavljati dok čitav nastavak nije zaprašen. Sve pčele nakon zaprašivanja moraju biti lagano zaprašene šečerom, i izgledat če kao albino pčele. Zaprašivanje izvađenih okvira obaviti iznad nastavka, tako da ako je na njemu matica ona padne u nastavak. Postupak zaprašivanja ponavljati sa svim nastavcima. Pri ponovnom sastavljanju košnice, lagano nadimiti svaki nastavak. Pri završetku, jače nadimiti ulaz u košnicu. TO OBVEZNO NAPRAVITI. Upozorenje; Ako se počne smanjivati efikasnost prašilice, vjerojatno je zapunjena mrežica na izlatu iz prašilice. Očistite mrežicu. Kada zaprašivati? Zaprašivanjem se uništava samo odrasle nametnike. Kod tretiranja pčela šečerom, mora se uvažiti činjenica da ga pčele relativno brzo pojedu i time skraćuju njegovo djelovanje. Prema tome pravilan tajming tretiranja pčela je vrlo važan. Efikasnost tretmana se smanjuje povečanjem broja pčela na saću (ne uspije se sve dobro zaprašiti). Autor zaprašuje svoje pčele u prolječe tri puta. Jednom tjedno. Eventualno, ako se ustanovi prisutnost varroe još jednom. Tretiranje se time na završava. Preporučljivo je, pri bilo kojem otvaranju košnice dodatno zaprašivanje, tim više što i ritam razvoja varroe varira ovisno o godišnjem dobu. ZaključakAutor pri tretmanu koristi kupovni mljeveni šečer, no on se može i napraviti. Uputa na kraju teksta. Nukleusi su pod kontroliranim uvjetima podvrgavani različitim načinima tretmana i niti u jednom slučaju nisu uočeni bilo kakvi negativni učinci. Nije uočen bilo kakav uticaj šečerne prašine na otvoreno leglo. Naravno, pri zaprašivanju nije preporučljivo direktno zaprašivati otvoreno leglo, no probe su pokazale da nije štetno. Varroa počinje rapidno" otpadati s pčela nakon otprilike jedan sat. Otpadanje se nastavlja kroz slijedeća 24 sata, nakon čega se smanjuje broj otpadnutih varroa do skoro nule u slijedećih nekoliko dana. Ovo produženo otpadanje varroe autor tumači djelovanjem pčela koje čiste otvoreno sače od šečera te dodatno na taj način izbace zaostale varroe. Zaprašene varroe su mrtve varroe. Otpale varroe uginu kroz nekoliko sati. Otpale varroe propadnu kroz antivaroa podnicu, tamo leže, i u nemogučnosti da se ponovno uhvate za pčelu uginu, najvjerojatnije od gladi. ZAKLJUČNO: Pri ovom načinu borbe protiv varoe, obvezna je uporaba antivaroa podnice jer bez nje niste napravili skoro ništa. PRIPREMA ŠEĆERAIz prije iznesenog vidljiva je potreba korištenja vrlo fino samljevenog šečera koji če onemogučiti vakum -prijanjalkama varroe da se drže za pčele. Hočete li kupovati samljeven šečer (skuplja varijanta) ili ga sami raditi (jeftinije) ovisi o vama. Nasreću, (nije idealno ali radi) postoji mlinčić za kavu ili dobar mikser. Takođe nabavite i cjedilo s najfinijom mrežicom što otprilike odgovara veličini 5 mic. A ženine hulahopke? Može, može. Nakon mljevenja prosijte šečer a eventualne zaostatke ponovno sameljite. Šečer meljite za vručeg i suhog dana, odnosno kada je malo ili ništa vlage u prostoru u kojem obavljate tu operaciju. Samljeveni šečer čuvati u posudi koju je moguće hermetički zatvoriti. Nije loše staviti u šečer i nekoliko žličica zrna riže koja če na sebe navlačiti eventualnu vlagu. U svakom slučaju, šečer mora biti što finije samljeven. Što je finiji to su bolji rezultati kako u raspršivanju, tako i u efikasnosti. Još nešto. Rađene su probe i sa brašnom, puderom itd. no najbolji je šečer. Ne narušava kvalitetu meda, ne šteti pčelama.

Dopuna: 07 Nov 2007 10:43

Šta uraditi kad se oko košnica pojave osovi i hoće da uđu u košnicu?

Čujem da treba staviti bocu zaslađeno pivo da primami osove. na kojoj udaljenosti od košnica treba to staviti ili pak neki drugi metod koji je već isproban i efikasan protiv toga.

Zanimljiva ova prica o seceru, medjutim ja je ne mogu primeniti posto na zalost imam klasicne podnjace, ali cu u svakom slucaju ovo preneti komsiji, koji ima antivaroozne podnjace.

Kod napada osa jedino resenje jeste upravo to sto si rekao, zasladjeno pivo. U staklenu bocu od 0,5 l (pivsku) treba usuti oko 3 cm (vodenog stuba) piva, isto toliko vode i jednu supenu kasiku secera i postaviti izmedju kosnica. Koliko boca, pa sta ja znam, ja sam stavljao izmedju 4-5 kosnica jednu bocu. Iznenadjujuce je koliko je ovo delotvoran nacin odbrane, a istovremeno vise nego siguran za pcele (mozda se u punoj boci osa nadje 2-3 pcele, koje su verovatno slucajno upale u bocu). Jos jedan nacin borbe je uporno pronalazenje i unistavanje osinjih gnezda, vatrom ili insekticidom.

vozdrica

interesuje kad i u kojim mjesecim trebao bi da dajem lijekove,vitamine pcelama te samo tretiranje pretiv varoe.
Da se pripremim za sljedecu godinu i odmah startujem kako treba, da jacam drustvo i da bude otpornije na svake promjene bilo klimtske bilo izazvano nekom od bolesti ili pak zaraze

asko ::vozdrica

interesuje kad i u kojim mjesecim trebao bi da dajem lijekove,vitamine pcelama te samo tretiranje pretiv varoe.
Da se pripremim za sljedecu godinu i odmah startujem kako treba, da jacam drustvo i da bude otpornije na svake promjene bilo klimtske bilo izazvano nekom od bolesti ili pak zaraze


NIKAD nemoj davati lekove bez preke potrebe pcelama. NIKAD ne davaj antibiotike bez nadzora strucnjaka. E sad da nastavimo...

1. Pcelama ja ne dajem apsolutno nikakve lekove pre nego sto utvrdim da mi je drustvo obolelo. U ovom slucaju polazim od sebe, nikad ne primam penicilin pre nego sto dobijem gripu. Ovde preventiva nema puno posla.
Zasto ovako javno iznosim svoje stavove po pitanju davanja lekova pcelama? ISKUSTVO je cudo, a ono glasi: U poslednjih 10 godina, izuzimajuci ovu, nisam pcelama davao ni jedan jedini lek osim "lekova" protiv varoe. Do ove godine nisam imao, Bogu hvala, nikakvih bolesti na pcelinjaku. Pregledom nadleznog veterinarskog inspektora ovog proleca, kog sam ja trazio da dodje i izvrsi uzorkovanje pcela, utvrdjeno je da mi na 100 drustava jedno boluje od nozeme. E, tek tad, znaci po utvrdjivanju bolesti, sam poristupio davanju lekova svim zajednicama u onoj meri i dozi kako je veterinarska inspektorka preporucila, i to lekom koji je u stvari kalijum jodid (nadam se da sam dobro zapamtio hemijski naziv). Antibiotike nisam davao veruj mi, mozda i 15 godina, i nisam video da su mi pcele nesto losije od bilo cijih u okolini.
Da rezimiramo, ne trpati lekove u kosnice bez preke potrebe i nadzora strucnjaka.

Sto se tice vitamina, ni tu bas nisam nesto narocito za, ali time bar ne mozes naskoditi ljudima, kao sto mozes kad dajes antibiotike a oni udju u med.

Sto se tice tretiranja pcela protiv varoe, ja pcele tretiram amitrazom i fluvalinatom u prolece i u jesen po 4-5 pa i 6 puta. U prolece je dobro to uradii sto ranije, mozda vec u martu, ako vreme dozvoli, a u jesen cim odlucis da vise neces vaditi med za tu godinu. U mojim mesnim prilikama je to nakon cvetanja suncokreta, a do polovine avgusta. Ako dimis 5 puta, onda je to najbolje svakog petog dana (opet licno iskustvo, jer se time pokriva kompletan razvojni ciklus i radilica i trutova. U toku leta mozes par puta kontrolno da nadimis kosnice, ali moras da povedes racuna da od poslednjeg dimljenja ne vadis med u narednih 30 dana.

Vidim da ti se ova tvoja prica o lekovim svodi na zelju da imas narednog proleca sto bolje pcele ( kao sto u ostalom svi mi zelimo), zato ti preporucujem da posebnu paznju posvetis i nekim drugim stvarima osim lekova a koje sam vec pominjao u postovima ranije:

1. Sto bolje prezimljavanje, mir, tisina, dobra hrana u dovoljnim kolicinama, ventilacija, izvlacenje sto vise vlage iz kosnice u zimskom periodu.
2. Sto raniji prvi prolecni pregled (vec pocetkom marta, tj cim prvi topao dan dozvoli) i utvrdjivanje stanja zajednica po pitanju zaliha meda, izbacivanje-ciscenje mrtvih pcela sa podnjaca, izbacivanje sto je vise moguce starog crnog i ostecenog saca, zamena eventualno mokrih utopljavajucih materijala koje koristis.
3. Razvojna - podsticajna prihrana pcela secernim sirupom u razmeri 1:1 2dl svake veceri 30-40 dana, tj do pred cvetanje bagrema.
4. Ciscenje pcela od varoe i slanje uzoraka pcela na analizu nadleznoj veterinarkoj ustanovi, i po dobijanju rezultata preduzimanje odgovarajucih mera.
5. Sto pre zapoceti gradnju novog saca, koliko vec u vocnom cvetu. Sace davati na gradnju stalno, tj cim ima uslova za to.

Ovo su ti osnovne smernice za rad u ranim prolecnim danima na pcelinjaku. Naravno, treba da na pcelinjaku imas i pojilicu za vodu koju ces drzati u cistom stanju. Kosnice moraju biti cele kao i krovovi itd, itd...

zanimljivo je da zivot pcele traje 45 dana.

pozdrav

šta je reć zazimilo se pa niko ništa ni da progovori

Dopuna: 19 Nov 2007 10:02

vozdra

Imam milion pitanja kako i zašto

Interesuje me što neki pčelari sa satne osnove odsjecaje trutovska legla zbog čega se to radi znam da je trutovko leglo sire i veće u onosu na radilično. Ako je to potrebno raditi kako da to uradim i da prepoznam koliko od donje letvice da to uradim i u koje se vrijeme to radi da li ima određeno vrijeme i jel to upšte potrebno raditi.
Isto tako me interesuje kako da u ili na satnoj osnovi prepoznam mjesto odaklen će se nova matica izleći da li je to mjesto posebno za rezliku od trutovskog i rediličnog. čitao sam da ono nekako drugačije stoji (matičnjak) da visi i kako.

Da li pri recimo izmjene matice se može uzeti da npr. ako će se ubrzo izaći imago matice, stara matica može izuzesti iz košnice tako da imamo novu maticu i to da li se može primjenjivati u praksi ili griješim. Rekoh bolje je pčelariti sa novom tj . mladonm maticom koja je spremna da nosi i nije istrošena.

Koliko je nabolje mislim vremenski imati jednu maticu jednu ili dvije godine. Ovo sve gore se radi mislim asko se neće dozvoliti da košnica roji tj. jedan od načina sprečavanja rojenja. ??????????????????????

asko ::

vozdra

Imam milion pitanja kako i zašto

Interesuje me što neki pčelari sa satne osnove odsjecaje trutovska legla zbog čega se to radi znam da je trutovko leglo sire i veće u onosu na radilično. Ako je to potrebno raditi kako da to uradim i da prepoznam koliko od donje letvice da to uradim i u koje se vrijeme to radi da li ima određeno vrijeme i jel to upšte potrebno raditi.
Isto tako me interesuje kako da u ili na satnoj osnovi prepoznam mjesto odaklen će se nova matica izleći da li je to mjesto posebno za rezliku od trutovskog i rediličnog. čitao sam da ono nekako drugačije stoji (matičnjak) da visi i kako.

Da li pri recimo izmjene matice se može uzeti da npr. ako će se ubrzo izaći imago matice, stara matica može izuzesti iz košnice tako da imamo novu maticu i to da li se može primjenjivati u praksi ili griješim. Rekoh bolje je pčelariti sa novom tj . mladonm maticom koja je spremna da nosi i nije istrošena.

Koliko je nabolje mislim vremenski imati jednu maticu jednu ili dvije godine. Ovo sve gore se radi mislim asko se neće dozvoliti da košnica roji tj. jedan od načina sprečavanja rojenja. ??????????????????????



1. Pcelari praktikuju da sasecaju trutovska legla (zatvorena legla trutova) kako bi vrsili fizicko odstaranjivanje varoe iz kosnice. Kako se to radi?
U kosnicu stavimo prazan okvir (bez satne osnove) i sacekamo da ga pcele izgrade a matica zaleze jaja. Kada se to desi sacekamo da pcele poklope to leglo voskom. Posto znamo da period od polaganja jaja do izleganja truta iznosi cca 24 dana, negde oko 20-og dana kompletno trutovsko sace isecemo sa rama i odmah ga (istog dana) pretopimo, jer hoce gadno da se usmrdi. Ram sa kog smo isekli trutovsko sace ponovo vratimo pcelama na gradnju i postupak ponovimo. Postoji i drugi nacin iseccanja trutova, a to je da dugim ostrim (specijalnim) pcelarskim nozem isecamo istovremeno samo poklopce i glave trutova a da pcelama damo nazad da same izbace ostatak trutova. Ovo mi se ne svidja (licno misljenje) iz vise razloga, prosto jer nisam siguran koji je efekat unistenja varoe kada.

Vidi, nema tu puno filozofije, isecas sve sto si namerio da ti bude trutovsko sace, bilo da si stavio ceo ram ili samo neki deo rama (gornji lil donji ) da bude trutovski , tj, bez osnove.
Sto se tice perioda kad i koliko puta to radis, pa dradis kad god pcele zatvore pripremljeno trutovsko sace. Nemas preciziran broj puta.

2. Maticnjak ces uvek prepoznati, pa makar prvi put da otvaras kosnicu. On je sasvim razlicit od trutovskog i radilickog legla. Izgleda kao mali prst od ruke (mozda ni9je bas najsrecnije poredjenje) da visi ka dole, doslovno kao da je zaboden u sace.

3. Sto se tice vadjenja stare matice iz kosnice, a ostavljanja zrelog maticnjaka, to je sasvim ok nacin zamene matice u kosnici, a da ti budem iskren, na tome se svodi "moj" nacin pravljenja novih rojeva, koji sam u ovom blogu dosta detaljno opisao. Pokusaj da ovde pronadjes tekst o tome, pa ces tideti kako se to radi, a ustvari tako se moze sve uraditi i kod zamene matice , samo sto posle umesto da napravis dva roja, staru maticu ubijes, a novu zajedno sa njenim rojem spojis sa starim drustvom.
Sasvim si upravu kada kazes da je bolje da su u kosnicama mlade matice. Moje iskustvo mi kaze da mogu i da trebaju da se menjaju svake druge, pa cak i trece godine, pod uslovom da nose jaja kako treba, jer hoce da se desi, ko zna iz kojih razloga da dvogodisnja matica bude mnogo bolja nego ovogodisnja. Naravno, vec posle druge godine, a najkasnije trece, maticu treba menjati neizostavno.

4. Prirodno rojenje ne treba posmatrati kao "nesrecu" na pcelinjaku, sve dotle dok nam rojevi ne beze. Ako se pcele izroje, a ti ih uhvatis, pa to su opet tvoje pcele u nikom nista, nista nisi izgubio, nego si cak dobio. Sta?
Dobio si novi roj (sa starom maticom, sto nije bas pravilo 100%) koji ima strahovit nagon za gradnom saca, a to treba iskoristiti maksimalno. U starom roju 100% je ostala mlada matica, koja kad se opari i pronese, radi perfektno. E sad, ako neces da zadrzis taj novi roj, koji ti je izasao iz kosnice, jednostavno, kada zavrsi sa jakim nagonom za ubrzanom gradnjom saca, pronadji maticu, likvidiraj je i roj jednostavno spoji sa onim koji je ostao u kosnici. Sta si dobio ovim potezom, razmisli i sam.
Druga je prica ako ti je roj pobegao... Onda si dosta toga izgubio.
Kako se sprecava rojenje, to je dosta obimna tema, pa cim ugrabim vremena da pisem, pisacu, mada vec podosta odgovora vec i imas.


Usput, pogledajte kako izgleda mucenje pcela u borbi sa varoom:



Jedinstven snimak borbe pcele i varoe. Ja se ovom prillikom zahvaljujem autoru snimka.

Istovremeno, izvini sto si cekao na odgovore, naprosto sam imao nekih drugih obaveza...

Od pčela volim med, red i pčelicu Maju!

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1357 korisnika na forumu :: 31 registrovanih, 5 sakrivenih i 1321 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 9k38, ajo baba, amaterSRB, antonije64, Asparagus, Batinas, bladesu, Boris90, BSD, cenejac111, Dimitrije Paunovic, Fabius, Georgius, gorval, JimmyNapoli, kihot, Leonov, Lieutenant, Mcdado, milenko crazy north, mrvica78, novator, Regrut Boskica, sasa87, shadower78, Srky Boy, stegonosa, Toper, Trpe Grozni, vasa.93, vathra