Lepe reči srpskoga jezika

65

Lepe reči srpskoga jezika

offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

Citat:Пречњак.Негде се зове и запоњак.
I čaponjak se kaže LOL
Najslađe sa pečenja uši, rep i nogice zbog krckave kože

Inače matori su branili da se to jede kad neko nudi jer se smatralo da se tako bacaju čini ili baje kako gde...
Isto ko što važi za pileće nogice da ih slučajno neko ne zgazi jer su se koristile za bajalice ili u magijskim ritualima..
/Al eto ideje za novu temu na Kulturi- Rituali, verovanja, običaji, bajalice, zdravice, kletve u Srba i na Balkanu/

keceljak - radna kućna kecelja u Mačvi tako kažu

kuvarice - izvezeno platno od pamuka koje se stavljao iznad šporeta Smederevca sa šaljivim umotvorinama vezanim za domaćice...koje su štitile zidove i bile dekoracija

srma - jeste turcizam al da nije bilo zlatnih niti ne bilo ni prelepih nacionalnih nošnji

čiča, čile - na jugu je stric



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18429
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Амстел спомену чатрљу. Тачно, мала кућа, потлеушица, направљена од лошег материјала.
Међутим, постоји и чатрња (изрази се често мешају у говору). Реч нам долази из мађарског језика и значи укопану цистерну за воду.



offline
  • Pridružio: 13 Maj 2012
  • Poruke: 3351
  • Gde živiš: Kilometar od topolivnice

Sirius ::Амстел спомену чатрљу. Тачно, мала кућа, потлеушица, направљена од лошег материјала.
Међутим, постоји и чатрња (изрази се често мешају у говору). Реч нам долази из мађарског језика и значи укопану цистерну за воду.


Има и глагол чатрља у мом крају."Ма пусти га,чатрља по цео дан".Човек који не затвара уста по цео дан,притом прича углавном глупости.

offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 17
  • Gde živiš: Beograd

natrix :: čiča, čile - na jugu je stric

U okolini Smedereva čiča je sinonim za čoveka u poznijim godinama (Neki čiča te je jutros tražio), ali se za strica kaže čika, od mila, što bi rekle ukrštenice (Moj čika se zove Miloš, on je stariji tatin brat). Čika se koristi i kada se učtivo obraćaš čoveku koji po godinama može da ti bude otac (Dobar dan, čika Branko), tj. u ovom kontekstu znači stric, ne bukvalno stric nego "po bontonu".

Ovako mi je govorio otac: Nekada su se ljudi više uvažavali i poštovali, niko se nikome nije obraćao samo po imenu, to samo ako si na nekog ljut. Više od toga, i kad nekog pominješ u razgovoru, i ako nije prisutan, ne pominješ ga samo po imenu. Ko može da ti bude otac po godinama, čika+ime, ko može da ti bude majka strina+ime ili tetka/teta+ime, za još starije osobe deda+ime, baba+ime. Svima iz kumove rodbine se obraćaš sa kume+ime. Vršnjacima, udatoj ženi snaša+ime ili seja+ime, muškarcu brala+ime ili bata+ime, izuzev ako ste svi baš deca ili ste dobri prijatelji/drugari. Ako su ljudi i žene jedni drugima vršnajci, onda se jedni drugima obraćaju sa pisare/pisarko, ovaj put bez dodatog imena, to znači da su ispisnici... Kao što se sad kaže "Gde si, školski".

U mom kraju se 70-tih još koristilo naja za babu, nana za strinu i dada za sestru, pogotovu stariju, uvek bez pratećeg imena, mislim da su to turcizmi... Mislim da se u celom području smederevsko-vršačkog govora alternativno babi obraća i sa majka (ne majko, to je za majku), a majci se obraća sa mamo (nikako mama). Za smederevski i vršački kraj znam sigurno.

Za okolinu Loznice i Kraljeva znam sigurno da je čiča stric, a čika se koristi uz ime, kad se obraća čoveku koji je dovoljno stariji, da bi mu se izrazilo poštovanje: čiko Branko je stric, čika Branko je komšija, tatin prijatelj i slično...

Čangrlja po ceo dan, znači kod mene priča u prazno po ceo dan, ili radi nešto ne baš efikasno/produktivno: Šta si radio juče? Čangrljao po avliji.

Da završim za rečju koja mi je nekad zvučala bez veze, prevazidjeno: oca, u vokativu oco. Koristi se kada se ocu obraćaš s poštovanjem, s ljubavlju i zaštitnički: otac kome se obraćaš sa oco je već star, poboleo i po malo nemoćan, a ti si još uvek u snazi. Mamo (vokativ) je univerzalnije, sadrži smisao i oce i tate. Mislim da se izraz oca u opisanom kontekstu koristi na celom području kosovsko-resavskog govora. Zapadnije odatle, u istom kontekstu se koristi vokativ oče za svečanije obraćanje ocu, što je i po standardnom književnom. Kao stariji, kad čujem da neko kaže oco, setim se pokojnog oca... I nemam ništa protiv da dovoljno ostarim a moja deca dovoljno odrastu, pa da se i ja kvalifikujem da budem oca.

offline
  • Pridružio: 13 Maj 2012
  • Poruke: 3351
  • Gde živiš: Kilometar od topolivnice

Sirius ::
Међутим, постоји и чатрња (изрази се често мешају у говору). Реч нам долази из мађарског језика и значи укопану цистерну за воду.


Добро си ме подсетио за чатрњу.Кад се фарбају јаја за ускрс,увек се користи нека стара чатрња или чанак.Нови судови се чувају.Или се кучету даје вода из неке чатрње.Сади се цвеће у чатрњу.Суд,који је стар и неупотребљив за основну намену.

Lucije Kvint ::
U mom kraju se 70-tih još koristilo naja za babu,nana za strinu i dada za sestru, pogotovu stariju, uvek bez pratećeg imena, mislim da su to turcizmi...


Тако сам и ја своју сестру називао.Дада,одмила од дајка.Отац ми је рекао да тако Мађари зову старију сестру.Имам овде комшију Мађара,питаћу га,па јављам.

Lucije Kvint ::
Čangrlja po ceo dan, znači kod mene priča u prazno po ceo dan, ili radi nešto ne baš efikasno/produktivno: Šta si radio juče? Čangrljao po avliji.


Чангрља,у мом крају значи,да ради нешто бескорисно,а чује се бука тог рада,чангрљања.
Чангрља и млин,зупчаници на запрежним колима,круњач...

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18429
  • Gde živiš: I ja se pitam...

И ја сам своју старију сестру звао Дада. Тако се зове најстарија сестра ...и не мораш да питаш Мађароне. Тај надимак од миља у Србији се користио највише на Косову, где је најпре отац називан Дада (вокатив - Даде) што му је било и главно звање (као синоними код Вука се помињу тата и ћаћа); после тога надимак је понела мајка, а онда је ''звање'' прешло на старију сестру. Иначе, та реч је много заступљенија код Бугара и Румуна. Претпоставка је да је дошла из Турске, али то није потврђено.
Оно што јесте потврђено - Руси ту реч користе за ујака, али и за сваку омиљену особу.
Надам се да смо то сад мало просветлио.

offline
  • natrix 
  • Zauvek prijatelj foruma
  • Pridružio: 21 Nov 2007
  • Poruke: 2196

Napisano: 23 Okt 2021 8:22

I mi kod kuće koristimo reč čangrlja. Obično se odnosi na lupanje loncima ili stvaranje neke buke u tišini,
al isto se koristi i za neku priču, blebetanje. Otuda i ono čangrtaljka spravica za igru koju su nam pravili stariji kao deci...

dada negde kažu za sestru, u mačvi kažu seja ili sele
tetka je keka
....

Dopuna: 23 Okt 2021 8:54

mali off:

Citat:....Nekada su se ljudi više uvažavali i poštovali, niko se nikome nije obraćao samo po imenu, to samo ako si na nekog ljut. Više od toga, i kad nekog pominješ u razgovoru, i ako nije prisutan, ne pominješ ga samo po imenu....

Ovo je bilo nešto sasvim prirodno i normalno u ophođenju. Sa starijima na Vi, i uvek pored imena doda se tetka, baba, deda, profesor, vaspitač, danas je to retkost. Doduše nekad je bilo da se i starijima u porodici ljubi ruka iz poštovanja i persira se rođenom dedi ili pradedi, posle je vremenom to izašlo iz upotrebe, al potrebno je i dalje zadržati određeno poštovanje prilikom obraćanja, da tako kažem...

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18429
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Буквица.
Може бити мала буква, буков жбун, али је међу онима који су служили војни рок позната као војничка књижица (од немачке речи soldaten buch). Врло ретко смо говорили (осим службено, код легитимисања) војничка књижица, већ само - буквица.
Буквица значи и - одржати некоме придику, изгрдити га као по књизи.

Књигица.

Мало људи прави разлику, али она постоји и значајна је.
Мала књига је - књигица (штампаница невеликог обима и формата).

Књижица је засебан именички ентитет и односи се на писани документ којим се нешто потврђује (здравствена, војна, чланска, партијска).

offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 17
  • Gde živiš: Beograd

amstel2 ::Чангрља,у мом крају значи,да ради нешто бескорисно,а чује се бука тог рада,чангрљања.

To je značenje te reči i u mom kraju, samo si ti to lepše i preciznije formulisao:-). Jedna nijansa značenja te reči, bar u mom kraju, je čangrljam=raduckam.

Bašta (akcenat na drugom slogu) kao sinonim za oca koriste Šopi. Mislio sam da je to turcizam, zbog babo sa istim značenjem, ali nije, izgleda da je to staroslovenska reč. Baština je reč istog korena, očevina ili još šire, nasleđe. I iz srpskog ušla u turski jezik.

Bašta, u smislu vrt, gradina, je izgleda turcizam (bašča). Gradina i bašta su u okolini Smedereva sinonimi, odnose se kako na prostor ispred kuće, ili u dvorištu, bilo sa cvećem bilo sa povrćem, tako i na parcelu u ataru, kada može biti i povelika, ako se neko bavi baštovanstvom... Nisam siguran, mislim da se kod mene za baštu u ataru kaže i bačvana. Izraz vrt se nije koristio.

Gradina je interesantna reč, opšte slovenska, ima mnogo reči sa istim korenom: graditi, ograditi, zagraditi, gradina, grad, gradjevina...

Bukvica ima veze sa rečju bukvar, što dalje potiče od opšteslovenske reči bukva=slovo, a sve to ima veze sa bukovom korom na kojoj se šaralo i grebalo, a u nekom momentu počelo i da piše. Nemačko buch (citiram Sirijusa) i englesko book, kao i slovensko bukvica/bukvar, očigledno imaju isti koren reči.

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18429
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Да, с том речју тако стоји ствар. Етимологија је најзагонетнија и насложенија грана лингвистике. Код нас у употреби највише Етимологијски речник Петра Скока, који је, без обзира на старост (код етимологије то није велики чинилац) наш најкориснији речник. Руси имају пет или шест (најмање) етимологијских речника, па кад не могу код Скока нешто да нађем, онда право код њих.

Треба имати у виду, да поред изворних речи којима је најтеже утврдити оригиналност, постоје и следеће врсте речи, ако говоримо о етимологијском правцу:
1. Речи-путници . То су речи које су прошле бар једну земљу па стигле код нас (чапка, шапка, из Пољске, преко руског и украјинског до нас; бре - из Грчке, преко Турске, итд, итд).
2.Речи туристи. Оне су врло ретке . Отишле су с нашег простора, ''примиле се'' у другом народу, па нам се тако вратиле, а да и не знамо да су наше. Најпознатији пример је ремек-дело. Од нас до Мађара, а онда поново код нас, као мађарска реч (!).
3. Речи - окупатори. Речи које без потребе користимо, а имамо много боље и јасније, па и лепше, наше речи: лајф коуч, мобинг (за њега имамо бар девет наших речи - малтретирање, злостављање, шиканирање, кињење, потцењивање, иживљавање, вређање, истресање, омаловажавање), трефикинг, инсајдер (пази, молим те, да се цинкароши, друкаре, дојављивачи, певачи, монтажери, доушници и други, случајно не увреде), бинџовање (!!), тендер, итд.

Наравно, међу речима страног порекла које сада користимо налазе се и калкови. Преведенице које су се одлично снашле и у свом и нашем језику. Леп пример је за то именица часопис. Дошла је из Чешке, преко Немачке и директан је калк речи die zeitschrift .

Има тога још много, хајд сад мало ви...Wink

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 766 korisnika na forumu :: 20 registrovanih, 2 sakrivenih i 744 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Andrija357, Apok, babaroga, Bane san, Brana01, elenemste, gasha, Georgius, janbo, milutin134, nenad81, nuke92, operniki, Oscar2, Panter, Posmatrac77OKB, raptorsi, Rogonos, ser.hill, vasa.93