zašto :?:

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Vanja, osetila sam se prozvanom u tvom postu. Iz dva razloga zato što sam postavila temu i zato što smatram da w nije neophodno. Pa da obrazložim.

Zar su svi koji imaju nedoumice neobrazovani, nepismeni Loše je to što je nekoga zbunio neki podatak i to netačan pa želi da proveri Ako ti tako smatraš, onda stvarno nemam komentara.

Zaista smatram da to w nije neophodno. Da korišćenje tog slova umesto v predstavlja pomodarstvo. A ne potrebu. I ja sam rekla da je to w toliko neophodno, Vuk Karadžić bi ga uveo u našu azbuku i stojim pri tome.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat:Da li stvarno , posle svega što nam se dogodilo, treba da podsetim da svi sukobi krenu najpre iz retoričke i lingvističke ravni, gotovo bezazleno?


Plašim se da smo odlutali od teme, ali nekim izazovima ne mogu da odolim. Veoma sam zabrinut zbog boldom označene konstatacije.
Nikada i nigdje u istoriji nije dolazilo do sukoba iz "lingvističke ravni." Lingvistika je u tom smislu potpuno benigna. Da li je ikada iko čuo da su dvije grupacije, predstavnici naroda, partija, država prekinuli razgovor jer se, iz lingvističkih razloga nisu mogli sporazumjeti? Nikada se to nije desilo.
U prethodnom postu sam reagovao zbog tvrdnje da se pred mikrofonom mora govoriti književnim jezikom.
Oprosti Sirius, ali sintagma "književni jezik" nema terminološku vrijednost u lingvistici. Ako je to jezik kojim govorimo i pišemo, onda on obavezno mora da obuhvati sve - čak i jezik koji se koristi na čatu, internet forumima i uputstvima za frižidere.
Pretpostavljam da si mislio na vrijedna književna djela. Hm... U tim književnim dijelima ima mnogo junaka koji govore lokalnim dijalektom, upravo onim niškim dijalektom, od kojeg se jezički čistunci i vjerni poštovaoci jezičke norme toliko užasavaju. Pitam se: zbog čega?
Dosljedno pozivanje na normu može biti vrlo deprimirajuće, rekao bih - katasrofalno. Navešću jedan primjer iz gramatike kojeg se sjećam, i koji kod svakog normalnog čovjeka može izazvati samo podsmijeh. Vjerovali ili ne ispravan oblik glagola peći u imperfektu je pecijah!!!!!!!!

Citat:Jezik se ne brani samo na času i pred profesorom, već svuda gde je naš jezički i duhovni prostor, i tu nemam nikakav osećaj za fleksibilnost ili humor.

Od ovoga bi mogla da se napiše knjiga.
Ne znam kako se to jezik brani i gdje je to naš "duhovni prostor?"
Iako me kompletna rečenica podsjeća na običnu frazu preuzetu iz nekog "pokreta otpora" moram da primjetim kako se jezik najbolje može očuvati upravo fleksibilnošću i prihvatanjem novih pojmova. Jedan od osnovnih principa moderne lingvistike je upravo taj, da je promjena neminovan i potpuno opravdan proces. Engleski jezik se upravo zbog toga održao i široko proširio. Tim jezikom govore Englezi, Škoti, Južnoafrikanci, Irci, Australijanci i naravno - Amerikanci.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mislim da gubimo poentu ove diskusije.
Nije rec o novom nacinu govora (nove reci, nove ili nepravilne gramaticke promene), rec je novom nacinu pisanja.
Postoji li opravdanje za neupotrebljavanje interpunkcije, za pisanje "o5" umesto "opet" itd. itd.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

"o5" umjesto "opet" može biti samo dio rebusa iz nekog enigmatskog časopisa.
Izostavljanje znakova interpunkcije može odvesti u jezički haos. Iako sam veoma fleksibilan i tolerantan, i jedan od onih koji zagovaraju promjene i još više jezičkih sloboda, daleko od toga da sam pristalica anarhije.
Možda u nekom kutku interneta ima mjesta i za takvu vrstu komunikacije, ali MyCity forum doživljavam kao instituciju čija pravila su jasna kada je riječ o ovom pitanju.
Na kraju krajeva, svako od nas ima različite osjećaje za mjesto gdje će završiti rečenicu. Dio je opšte kulture i poštivanja sagovornika da to jasno i naznači. Interpunkcija ima tu svrhu. Obično odustajem od čitanja tekstova koje je nemoguće "svariti" i prelazim na neki razumljiv tekst, od kojeg me neće hvatati mučnina.
To što će neko u Vranju da pogrešno upotrijebi padež ne znači da svi treba da pohrlimo u tom pravcu.
S druge strane, mislim da je jezik koji se koristi u komunikaciji na internetu nedovoljno istražen i da su u ovom području otvorena polja za mnoge naučno-istraživačke projekte.
Nema mnogo literature iz oblasti cyber jezika, psihologije i siguran sam da će ova oblast tek u narednoj deceniji ozbiljno napredovati.
Na osnovu analize sadržaja (npr. anonimnog pisma), postoje stručnjaci koji sa vcelikom vjerovatnoćom mogu utvrditi koliko je ono iskreno ili ozbiljno. Postoje određena pravila, upotreba pridjeva, lica u kojem se piše i sl., koja sa velikim procentom vjerovatnoće mogu da potvrde ili demantuju navode....

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat:Oprosti Sirius, ali sintagma "književni jezik" nema terminološku vrijednost u lingvistici. Ako je to jezik kojim govorimo i pišemo, onda on obavezno mora da obuhvati sve - čak i jezik koji se koristi na čatu, internet forumima i uputstvima za frižidere..
OT
Ja ću zbog ovakvih diskusija da naučim svahili pa da na svahiliju ponovo napišem da postoji jezik pisma i jezik govora. Opet ću podsetiti da sam i o tome pisao i naveo za tu priliku odličan primer nemačkoga jezika (više govornih i jedan jedinstveni pisani nemački).

Tvrdnju da sintagma ''književni jezik'' nema terminološku vrednost neću komentarisati. Opet iz poštovanja za neke tvoje lucidne komentare o mnogim jezičkim temama. Ovde smo odgovorili na pitanje; otvori novu temu o ovoj sintagmi ako misliš da je vredna diskusije, pa da tamo nastavimo. Siguran sam da će i drugi imati šta da kažu.
Kraj OT

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

saten ::
Zaista smatram da to w nije neophodno. Da korišćenje tog slova umesto v predstavlja pomodarstvo. A ne potrebu. I ja sam rekla da je to w toliko neophodno, Vuk Karadžić bi ga uveo u našu azbuku i stojim pri tome.

Zanimljiva tema i zanimljivi stavovi.
Koriscenje grafema engleske latinice na domacim forumima ne moze se smatrati pomodarstvom. U pitanju je samo teznja ka kreativnosti i razlicitosti, svojstvena pre svega tinejdzerima.
I nije rec o neophodnosti, pa je mesanje Vuka u polemiku o internet caskanjima potpuni promasaj

Dopuna: 07 Sep 2008 16:16

Sirius ::Citat:Oprosti Sirius, ali sintagma "književni jezik" nema terminološku vrijednost u lingvistici. Ako je to jezik kojim govorimo i pišemo, onda on obavezno mora da obuhvati sve - čak i jezik koji se koristi na čatu, internet forumima i uputstvima za frižidere..
OT
Ja ću zbog ovakvih diskusija da naučim svahili pa da na svahiliju ponovo napišem da postoji jezik pisma i jezik govora. Opet ću podsetiti da sam i o tome pisao i naveo za tu priliku odličan primer nemačkoga jezika (više govornih i jedan jedinstveni pisani nemački).

Tvrdnju da sintagma ''književni jezik'' nema terminološku vrednost neću komentarisati. Opet iz poštovanja za neke tvoje lucidne komentare o mnogim jezičkim temama. Ovde smo odgovorili na pitanje; otvori novu temu o ovoj sintagmi ako misliš da je vredna diskusije, pa da tamo nastavimo. Siguran sam da će i drugi imati šta da kažu.
Kraj OT

Sintagma knjizevni jezik ima polisemicni karakter, pa je zbog toga lingvisti rado zamenjuju sintagmom normirani jezik, ako zele da govore o standardu i normi. Knjizevni jezik u lingvistici pre svega oznacava jezik knjizevnosti, jezik knjizevnog dela, jezik knjizevnoumetnickog stila (nasuprot administrativno, raygovornom, novinarskom jeziku).
Nije, dakle, ,,lucidno" ono sto je receno o terminoloskoj vrednosti te sintagme. Pre bih rekao da je ishitreno i nedovoljno precizno.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat:Sintagma knjizevni jezik ima polisemicni karakter, pa je zbog toga lingvisti rado zamenjuju sintagmom normirani jezik, ako zele da govore o standardu i normi. Knjizevni jezik u lingvistici pre svega oznacava jezik knjizevnosti, jezik knjizevnog dela, jezik knjizevnoumetnickog stila (nasuprot administrativno, raygovornom, novinarskom jeziku).

Upravo tako! Ta proširena definicija ili opis mogu se naći na početku svakog udžbenika ili jezičkog priručnika i ovde ne bih imao šta da dodam ili oduzmem.

Lucidnost sam spomenuo sećajući se nekih ranijih Dubarinin postova, upravo stoga što me je zapanjila njegova tvrdnja da sintagma 'književni jezik' nema terminološku vrednost.. Stoga nisam ni želeo da spomenem prihvaćeni opis te sintagme koju si ti u svom postu potpuno naveo. Smatrao sam i smatram da to pripada osnovnim lingvističkim znanjima.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nauka zahteva preciznost. Bas zbog nedovoljne preciznosti adekvatnije je reci normirani ili standardni jezik umesto knjizevni jezik.

Tu sam da podsetim

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Perilous_bird ::Nauka zahteva preciznost. Bas zbog nedovoljne preciznosti adekvatnije je reci normirani ili standardni jezik umesto knjizevni jezik.

Tu sam da podsetim

Slažem se, no to svakako nije bilo razlog da naš dragi Dubara proglasi sintagmu ''književni jezik'' za pojavu bez terminološke vrednosti.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pa dobro, ova tema je ponovo oživjela...
Rekao sam da sintagma književni jezik u LINGVISTICI nema terminološku vrijednost, i ne vidim šta je tu sporno? Nije pošteno izbaciti ključnu riječ iz moje ocjene, pa ako već neko citira - neka to radi pošteno..

Perilous_bird se potrudio da "književni jezik" definiše kao "jezik knjizevnosti, jezik knjizevnog dela, jezik knjizevnoumetnickog stila..."

E, sada ja pitam: Da li književnim jezikom nazivamo i lokalne dijalekte koji su veoma često zastupljeni u književnim djelima? Da li pasusi pojedinih dramskih djela koja su visoko literarno vrednovana takođe ubrajamo u kategoriju "književni jezik?" Zašto kada su pisana isključivo varijetetom koji se nikako ne može nazvati književnim jezikom??
Savremeni lingvisti su u potpunosti odbacili termin književni jezik, jer je u lingvističkom smislu potpuno prazan.

U lingvistici je isključivo u upotrebi pojam standardni jezik i tu ne postoje nikakva sporenja.

Kakav crni "razgovorni jezik?" Šta je to? Odgovorno tvrdim da taj pojam "razgovorni jezik" nema apsolutno nikakvo lingvističko opravdanje... Volio bih da čujem šta znači "razgovorni jezik" jer dobijam vrtoglavicu od pojma koji me iritira i čije značenje ne shvatam?