Pravopis, pravopisne greške i jezičke nedoumice

27

Pravopis, pravopisne greške i jezičke nedoumice

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

danka- ::Sirius ::Najkraće što može:
Koji, kojeg(a), kojem(u) znači isto i jednako je pravilno kao i koga, kome.

Izuzetak : oblik akuzativa kojeg (a)/kome, sme se upotrebljavati samo za živa bića )čovek koga smo sreli i sl. Kada se zamenica odnosi na nešto neživo ili na imenice zbirnog značenja (kao narod), mora zadržati oblik koji: predlog koji ste podneli, skup koji imam čast da pozdravim, itd.


Znaci...evo je recenica...

''E sada,asocijacije moje...odlicne,primerene vremenu u kome zivimo..''

Onda,pravilnije je reci :u kojem zivimo...zar ne ?ili sam ja to pogresno shvatila... Shocked


Dobro si razumela. U ovoj odnosnoj (ili relativnoj) rečenici imenica vreme pojavljuje se u akuzativnom značenju. Inače, o odnosno-upitnim zamenicama kod Stanojčića/Popovića (''Žuta gramatika'') napisana je prilična disertacija; mogu da je skeniram i postavim, mada sumnjam da će ti i posle nje biti mnogo jasnije.

PS

Nezavisno od postavljenog pitanja, u tvom postu uočio sam tri greške:

Citat:Znaci...evo je recenica...
Rečenica ne započinje sa ''znači'', a oblik ''evo ga čovek'' ili ''evo sam ja'', itd, predstavlja tipičnu grešku udvojenog subjekta. Pravilno je reći - evo rečenice.
Treća greška je predmet rasprava, ali ću je ipak spomenuti jer smo i oko toga ovde ''lomili koplja'': pridev pravilan ne bi trebalo porediti. Zašto? Nešto je pravilno ili nije pravilno. Da li od pravilnog može biti pravilnije? Reč je o elativima (neuporedivim pridevima) kao što su minimalan (''dajte nam najminimalnije uslove'', često se čuje - kao da nešto može biti manje od minimalnog) , maksimalan, optimalan, itd.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 25 Avg 2008
  • Poruke: 740
  • Gde živiš: na bezbednom rastojanju od pojedinih

Sirius ::danka- ::Sirius ::Najkraće što može:
Koji, kojeg(a), kojem(u) znači isto i jednako je pravilno kao i koga, kome.

Izuzetak : oblik akuzativa kojeg (a)/kome, sme se upotrebljavati samo za živa bića )čovek koga smo sreli i sl. Kada se zamenica odnosi na nešto neživo ili na imenice zbirnog značenja (kao narod), mora zadržati oblik koji: predlog koji ste podneli, skup koji imam čast da pozdravim, itd.


Znaci...evo je recenica...

''E sada,asocijacije moje...odlicne,primerene vremenu u kome zivimo..''

Onda,pravilnije je reci :u kojem zivimo...zar ne ?ili sam ja to pogresno shvatila... Shocked


Dobro si razumela. U ovoj odnosnoj (ili relativnoj) rečenici imenica vreme pojavljuje se u akuzativnom značenju. Inače, o odnosno-upitnim zamenicama kod Stanojčića/Popovića (''Žuta gramatika'') napisana je prilična disertacija; mogu da je skeniram i postavim, mada sumnjam da će ti i posle nje biti mnogo jasnije.

PS

Nezavisno od postavljenog pitanja, u tvom postu uočio sam tri greške:

Citat:Znaci...evo je recenica...
Rečenica ne započinje sa ''znači'', a oblik ''evo ga čovek'' ili ''evo sam ja'', itd, predstavlja tipičnu grešku udvojenog subjekta. Pravilno je reći - evo rečenice.
Treća greška je predmet rasprava, ali ću je ipak spomenuti jer smo i oko toga ovde ''lomili koplja'': pridev pravilan ne bi trebalo porediti. Zašto? Nešto je pravilno ili nije pravilno. Da li od pravilnog može biti pravilnije? Reč je o elativima (neuporedivim pridevima) kao što su minimalan (''dajte nam najminimalnije uslove'', često se čuje - kao da nešto može biti manje od minimalnog) , maksimalan, optimalan, itd.
..

Au,Sirius,''al''me ti bas onako.... LOL ..Bolje da precutim...
E,da kazem...znam da recenica nikada ne bi trebala da pocinje sa''znaci''...kao ni sa ''pa''...itd..,a ja to cesto koristim...,a ''evo je recenica'' je greska...to znam ,ali desilo se,jer sam zurila...A,ono ''pravilan'' cu se zaista raspitati,jer sam zbunjena... Shocked

Smajli



offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Siguran sam da je najvažnije to da smo se lepo razumeli. Na nekoj drugoj temi ili topiku ne bi mi ''palo na pamet'' da ispravljam tuđe greške, međutim ovde, na forumu o jeziku to nam je svima obaveza.
Nadam se da ti je pomogao moj odgovor, bar onoliko koliko je pomogao meni da se podsetim ove nedoumice. Wink

offline
  • Pridružio: 25 Avg 2008
  • Poruke: 740
  • Gde živiš: na bezbednom rastojanju od pojedinih

@Sirius...
Naravno,da mi je pomogao..pa ti ne bi bio ti, da nije tako.. Wink a i bas lepo,malo da piskaramo,a i nesto novo naucimo... Smajli

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

danka- ::@Sirius...
Naravno,da mi je pomogao..pa ti ne bi bio ti, da nije tako.. Wink a i bas lepo,malo da piskaramo,a i nesto novo naucimo... Smajli


Hvala na razumevanju. Evo greške prema kojoj je ova naša prepiska blago čavrljanje i bezazleni lapsus.

Večeras na prvom programu RTS, ''medijskog servisa Srbije'' ili kako već sebe u šali zovu, teče drugi ''Dnevnik''. Filmski izveštaj sa sednice nekog fonda .Voditeljka najavljuje izveštaj sa sednice ''Fonda za doškolovavanje...'' . Pomislim, omakla joj se greška, sigurno je to po nekoj kolokvijalnoj inerciji izgovorila. Kad ono - u kadru, iza važnih i punih sebe govornika, nalazi se pano na kome piše: ''Fond za doškolovavanje, itd''. Nije važno koga ili čega, važno je da su oni svoj fond pretenciozno i nepismeno nazvali fond za doškolovavanje.
O, tempora, o mores! Koga će doškolovati ljudi koji ne znaju da ne postoji doškolovavanje, već doškolovanje. Pošto ne postoji glagolska imenica školovavanje, ne postoji ni izvedenica sa prefiksom do, doškolovavanje, već samo i jedino doškolovanje. Kad se završi školovanje, može da se organizuje i doškolovanje. To znaju svi gramatičari srpskog govornog područja, osim ovog Fonda koji verovatno troši naš novac na ovakvo ''doškolovavanje''...

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Sirius ::Pošto ne postoji glagolska imenica školovavanje, ne postoji ni izvedenica sa prefiksom do, doškolovavanje, već samo i jedino doškolovanje.
Možda navedeni argument nije adekvatan, s obzirom na sledeće primere:
- ne postoji glagolska imenica "ziđivanje", ali itekako postoji doziđivanje;
- ne postoji glagolska imenica "rađivanje", ali postoji dorađivanje;
- ne postoji glagolska imenica "građivanje", ali postoji dograđivanje;
- ne postoji glagolska imenica "plaćivanje", ali postoji doplaćivanje;
- ne postoji glagolska imenica "mišljavanje", ali postoji domišljavanje;
- ne postoji glagolska imenica "kupljivanje", ali postoji dokupljivanje, itd.

Možda je trebalo reći da glagolska imenica doškolovanje potiče od doškolovati se, kao što su gore navedene glagolske imenice potekle od: doziđivati, dorađivati, dograđivati, doplaćivati, domišljavati se, dokupljivati...

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

tuzor ::Sirius ::Pošto ne postoji glagolska imenica školovavanje, ne postoji ni izvedenica sa prefiksom do, doškolovavanje, već samo i jedino doškolovanje.
Možda navedeni argument nije adekvatan, s obzirom na sledeće primere:
- ne postoji glagolska imenica "ziđivanje", ali itekako postoji doziđivanje;
- ne postoji glagolska imenica "rađivanje", ali postoji dorađivanje;
- ne postoji glagolska imenica "građivanje", ali postoji dograđivanje;
- ne postoji glagolska imenica "plaćivanje", ali postoji doplaćivanje;
- ne postoji glagolska imenica "mišljavanje", ali postoji domišljavanje;
- ne postoji glagolska imenica "kupljivanje", ali postoji dokupljivanje, itd.

Možda je trebalo reći da glagolska imenica doškolovanje potiče od doškolovati se, kao što su gore navedene glagolske imenice potekle od: doziđivati, dorađivati, dograđivati, doplaćivati, domišljavati se, dokupljivati...


Upravo je i argument koji sam naveo adekvatan . Navodi ga nekoliko naših vruhnskih lingvista polazeći od vrsta reči po tvorbi, kod nas (osnovne, izvedene i složene). Neki od primera koji si ti naveo ne mogu se metodom analogije upoređivati sa primerom koji sam ja naveo jer mogu da postoje kao samostalni rečnički konstituenti (recimo - doplaćivati; plaćati i doplaćivati nije isto, pa nema potrebe da postoji glagolska imenica plaćivanje ; raditi i dorađivati su dva potpuno regularna glagolska oblika - nesvršena, koji imaju svoje zasebno značenje i samo liče jedan na drugog, itd).
Dakle - školovavanje ne postoji. To znamo. Postoji školovanje, a onaj ko bi hteo da dopuni svoje znanje iz perioda školovanja, taj treba da se doškoluje. Odakle greška doškolovavanje? Iz podsvesne želje da se svršni glagol doškolovati pretvori u nešto trajno, pa čak i učestalo (!) - doškolovavati.
O ovome pitanju se može videti vrlo kratko u Rečniku jezičkih nedoumica Ivana Klajna, ali i u tekstovima Egona Feketea. Pored ovih autora, koliko me sećanje služi, i Šipka je u ''Jeziku danas'' nešto slično odgovorio na pitanje jednog čitaoca.
Suma sumarum - ovde analogija ne pomaže u svim primerima koje si naveo.

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Mislim i dalje da se iz toga što ne postoji glagolska imenica u određenom obliku ne može izvoditi zaključak da ne postoji ni njena "izvedenica sa prefiksom do". Trebalo bi, po meni, krenuti od glagola.

U konkretnom primeru, iz činjenice da ne postoji glagol doškolovavati se, već doškolovati se, može da se zaključi da ne postoji ni glagolska imenica doškolovavanje, nego doškolovanje.

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18438
  • Gde živiš: I ja se pitam...

tuzor ::Mislim i dalje da se iz toga što ne postoji glagolska imenica u određenom obliku ne može izvoditi zaključak da ne postoji ni njena "izvedenica sa prefiksom do". Trebalo bi, po meni, krenuti od glagola.

U konkretnom primeru, iz činjenice da ne postoji glagol doškolovavati se, već doškolovati se, može da se zaključi da ne postoji ni glagolska imenica doškolovavanje, nego doškolovanje.


Saglasan sam. Inače, mogao sam odmah da navedem i glagol, pošto glagolske imenice i vode poreklo od glagola (plivati - plivanje, šetati - šetanje, školovati - školovanje, doškolovati - doškolovanje Wink ).

offline
  • tuzor  Male
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 03 Sep 2007
  • Poruke: 4115
  • Gde živiš: U Kraljevstvu duha

Hvala. Primenio sam malo filosofije, da se iz nepostojanja jednoga ne može izvoditi validan zaključak o nepostojanju drugoga.

Priznajem - i ja sam ('nako, "po osećanju", i u želji da "dobijem" nesvršeni oblik, odnosno trajnost) govorio (i pisao) doškolovavanje. Upravo si mi ti svojevremeno ukazao na grešku. Mada, upravo u delatnosti obrazovanja postoji mnogo primera gde je upotrebljeno nepravilno doškolovavati (se), i doškolovavanje (dovoljno je pogledati brojne primere poziva na ovu dopunu/dopunjavanje znanja - samo "pročešljajte" Net!).

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1028 korisnika na forumu :: 19 registrovanih, 3 sakrivenih i 1006 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: bokisha253, BORUTUS, FileFinder, GandorCC, Georgius, helen1, hyla, jaeger, Još malo pa deda, ladro, Mi lao shu, mik7, Milometer, Mixelotti, nesa1962, Pikac-47, raptorsi, Srle993, vukovi